31. Sa(n)jam knjige u Istri: Izložba „Sajam na oko“ Mauricija Ferlina i film „Snovi od papira“ Borisa Miljkovića

Priredio B. V.

21.11.2025.

Između goto­vo sto­ti­nu pro­gra­ma ovo­go­diš­njeg 31. Sa(n)jam knji­ge u Istri, koji će se odr­ža­ti od 28. stu­de­nog do 7. pro­sin­ca u Puli, poseb­no mjes­to ima­ju dvi­je sajam­ske pro­duk­ci­je koje govo­re o tri­de­set godi­na Sajma. Riječ je o izlož­bi nagra­đi­va­nog dizaj­ne­ra, dugo­go­diš­njeg surad­ni­ka Sajma Mauricija Ferlina „Sajam na oko (1995. – 2025.)“ koja će biti otvo­re­na 28. stu­de­nog u 21 sat u Muzejsko gale­rij­skom pros­to­ru Sveta srca i doku­men­tar­nom fil­mu „Snovi od papi­ra“ reda­te­lja Borisa Miljkovića, čija je pre­mi­je­ra 29. stu­de­nog u 21 sat u Istarskom narod­nom kaza­li­štu – Gradskom kaza­li­štu Pula. Riječ je o dva umjet­nič­ka, autor­ska pogle­da na uzbud­lji­va tri deset­lje­ća Sajma, čija je reali­za­ci­ja tra­ja­la dvi­je godi­ne. Uz ove važ­ne pro­jek­te, u pro­gra­mu koji se odr­ža­va izvan knji­žev­nih pozor­ni­ca u Domu hrvat­skih bra­ni­te­lja, Sajam pred­stav­lja i dvi­je izlož­be u part­ner­stvu s Galerijom Cvajner i Gradskom gale­ri­jom Pula, te film­ski pro­gram u surad­nji s Kinom Valli.

Umjetnički ruko­pis Mauricija Ferlina snaž­no je utis­nut u vizu­al­ni iden­ti­tet i pro­gram­ske mean­dre Sa(n)jam knji­ge u Istri. Autor je nekih od naj­uz­bud­lji­vi­jih sajam­skih pro­gra­ma i izlož­bi, dizaj­ner broj­nih pla­ka­ta. On je, izme­đu osta­log, Sajmu nadje­nuo sno­vi­to, sanjar­sko ime, tvo­rac je Pufke, sajam­ske zaštit­ni­ce … Njegova izlož­ba „Sajam na oko“, za koju pot­pi­su­je ide­ju i kon­cept, posve­će­na je vizu­al­nom aspek­tu Sa(n)jam knji­ge u Istri. Kroz dizaj­ner­ske, sli­kar­ske, crtač­ke, sce­no­graf­ske rado­ve, vide­oza­pi­se, ins­ta­la­ci­je i sajam­ske memo­ra­bi­li­je pred­sta­vit će sajam­ske feno­me­ne koji su obli­ko­va­li povi­jest koja tra­je. Posebno će biti zas­tup­lje­ni rado­vi dizaj­ne­ra Sajma, a osim Ferlina dizaj­ner­ska rje­še­nja kre­ira­li su Danijel Žeželj, Alfio Klarić, Oleg Šuran, Matko Plovanić, Vibor Juhas, Ivan Doroghy, Predrag Spasojević i drugi.

Između osta­log, u Svetim srci­ma, na izlož­bi koja je reali­zi­ra­na u part­ner­stvu s Arheološkim muze­jom Istre, publi­ka će moći vidje­ti i poje­di­ne rado­ve umjet­ni­ca i umjet­ni­ka koji su bili dio sajam­skih izlož­bi, a među koji­ma su Marina Abramović, Antun Motika, Ivan Obrovac, Zlatko Bourek, Slobodana „Boba“ Matić Kovač, Marina Orlić, Josip Diminić, Maja Celija, Igor Zirojević, Antonia Rusković Radonić, Tanino Liberatore, Nina Bunjevac, Tone Stojko, Timo Viljakainen i Tanja Draškić Savić.

„Moj inte­res u obli­ko­va­nju ove izlož­be je usmje­ren, ne toli­ko pre­ma povi­jes­nos­ti, datu­mi­ma i godi­na­ma, knji­žev­ni­ci­ma i knj­žev­ni­ca­ma,  goš­ća­ma i gos­ti­ma, koli­ko pre­ma raz­nim feno­me­ni­ma koje smo na Sajmu osmis­li­li, isku­ša­li, usu­di­li ih se imple­men­ti­ra­ti. Svaki sajam knji­ga je prvens­tve­no ori­jen­ti­ran na pred­stav­lja­nje auto­ra, pro­mo­ci­je i pro­da­ju knji­ga, no ovaj pul­ski Sajam je uz to težio otkri­va­nju nekih dodat­nih ele­me­na­ta koji bi doga­đaj i pro­miš­lja­nje o knji­zi uči­ni­li vid­lji­vi­jim, komu­ni­ka­tiv­ni­jim, više fes­ti­val­skim. Pažnja se tako u kre­aci­ji Sajma, kroz ova tri deset­lje­ća, širi­la na raz­na podru­čja: obli­ko­va­nje pros­to­ra, gra­fič­ki dizajn, knjiž­ne nagra­de, male i veli­ke izlož­be, kon­cer­te, reži­je raz­nih cen­tral­nih i poprat­nih doga­đa­ja glaz­be­no-scen­skog karak­te­ra, film­sku umjet­nost, umjet­nič­ke ins­ta­la­ci­je, foto­gra­fi­ju, pred­sta­ve… Izložba će tako biti pri­kaz ono­ga što je pul­ski Sa(n)jam uči­ni­lo druk­či­jim od dru­gih knji­ških mani­fes­ta­ci­ja, naro­či­to na polju vizu­al­nih komu­ni­ka­ci­ja. Nadam se da će ta ispre­ple­te­nost raz­nih kre­ativ­nih prak­si i jezi­ka uro­di­ti nekim novim išči­ta­va­njem, koje bi poka­za­lo unu­tar­nji karak­ter pro­miš­lja­nja i kre­aci­je svoj­stve­ne Sajmu knji­ge u Istri“, kazao je Mauricio Ferlin uz izlož­bu „Sajam na oko“ koja će se moći raz­gle­da­ti do 1. velja­če 2026.

Filmsku pri­ču o tri sajam­ska deset­lje­ća dono­se „Snovi od papi­ra“ svjet­ski poz­na­tog tele­vi­zij­skog reda­te­lja i pis­ca Borisa Miljkovića, koji je uz Sa(n)jam knji­ge u Istri vezan kao autor, ali i kao dugo­go­diš­nji posje­ti­telj. Kroz pri­sje­ća­nje na naj­bo­lje tre­nut­ke Sajma, jedins­tve­ne pro­gra­me, ose­buj­ne teme i auto­re koji su obi­lje­ži­li sajam­sku povi­jest, Boris Miljković dono­si poet­sko-doku­men­tar­nu film­sku pri­ču o tri­de­set godi­na Pulskog fes­ti­va­la knji­ga i auto­ra. Čini to kom­bi­na­ci­jom arhiv­skih i novo snim­lje­nih mate­ri­ja­la. Njegov film „Snovi od papi­ra“ dobrim je dije­lom i posve­ta Bošku Obradoviću, osni­va­ču Sajma koji je Pulu zadu­žio i kroz mno­ga dru­ga kul­tur­na doga­đa­nja. Zanimljivo je i da film sadr­ži i kadro­ve kroz koje će se broj­ni Puljani i nji­ho­vi gos­ti pre­poz­na­ti među publi­kom, dok lis­ta­ju knji­ge, na pozor­ni­ci, pa i kao dio sajam­ske ekipe.

„‘Snovi od papi­ra’ je, osim svo­je glav­ne ‘namjen­ske’ ulo­ge, zapra­vo pri­ča o tome kak­vu kćer­ku je Boško Obradović imao!“ rekao je o fil­mu reda­telj Boris Miljković. On sma­tra da pul­skom Sajmu pri­pa­da i slav­ni pok­lič iz Ratova zvi­jez­da „Neka Sila bude s tobom!“ i kaže: „to je zapra­vo neo­bič­ni men­tal­ni meha­ni­zam koji pul­ski Sa(n)jam drži više od tri­de­set godi­na u živo­tu, a pri tom ne izgle­da ni dan sta­ri­ji. Naprotiv, sve je luđi i mlađi.“

Film „Snovi od papi­ra“ reali­zi­ran je u pro­duk­ci­ji Castropole d.o.o. i Sa(n)jam knji­ge u Istri uz pot­po­ru HAVC‑a, Grada Pule i Istarske župa­ni­je, a ulaz­ni­cu za pre­mi­jer­nu pro­jek­ci­ju fil­ma “Snovi od papi­ra” po sim­bo­lič­noj cije­ni od 1 euro mogu­će je kupi­ti na bla­gaj­ni INK‑a, odnos­no putem inter­net­ske pro­da­je pul­skog kazališta.

Dio izlož­be­nog pro­gra­ma ovo­go­diš­njeg Sajma i pro­gra­ma Histrokozmos je i izlož­ba mla­dih istar­skih sli­ka­ra „Perspektive“, a sve­ča­no otva­ra­nje zaka­za­no je 2. pro­sin­ca u 20.30 sati u Gradskoj gale­ri­ji Pula. Bit će izlo­že­na dje­la Rina Banka, Alexa Brajkovića, Marka Človeka, Elene Kiss, Gaje Radić, Marine Rajšić i Nine Turina, a kus­tos izlož­be je Mladen Lučić Luc.

„Izložbom sed­me­ro mla­dih umjet­ni­ka Sa(n)jam knji­ge u Istri i Gradska gale­ri­ja Pula žele uka­za­ti na poje­din­ce koji bi mogli zna­či­ti buduć­nost likov­ne umjet­nos­ti na našem naj­ve­ćem polu­oto­ku, prem­da veći­na auto­ra pri­sut­nih na ovoj izlož­bi već i sada viso­ko koti­ra u likov­nim kru­go­vi­ma… Oni rje­či­to ilus­tri­ra­ju suvre­me­na strem­lje­nja, raz­miš­lja­nja i kole­ba­nja pri­sut­na u recent­noj umjet­nič­koj prak­si“, piše uz izlož­bu Mladen Lučić – Luc.

Galerija Cvajner ugos­tit će u čet­vr­tak 4. pro­sin­ca u 12:30 sati sve­ča­nost otva­ra­nja pro­gra­ma Kap u kame­nu ovo­go­diš­njeg Histrokozmosa u kojem se pred­stav­lja­ju gos­ti iz Šibenika i šiben­skog kra­ja. Uz pred­stav­lja­nje dje­la sku­pi­ne auto­ra „Kapi kame­na: Leksikon lje­po­te Šibensko-knin­ske župa­ni­je“ bit će otvo­re­na izlož­ba foto­gra­fi­ja Igora Tomljenovića. Zadnjeg dana Sajma, u nedje­lju 7. pro­sin­ca u 18 sati u  Kinu Valli bit će pri­ka­zan film „Dogodio se – Ratko Rudić, isti­ni­ta život­na pri­ča.“ reda­te­lja Dejana Aćimovića. Uz reda­te­lja, gost pro­jek­ci­je bit će i jedan od naj­tro­fej­ni­jih i hrvat­skih spor­ta­ša i tre­ne­ra, šam­pi­on Ratko Rudić.

Mauricio Ferlin rođen je u Puli 1971. godi­ne. Diplomirao je 1996. na Studiju dizaj­na u Zagrebu. Bavi se dizaj­nom, sce­no­gra­fi­jom, vide­om, kaza­li­štem i pos­ta­vom izlo­ža­ba i ins­ta­la­ci­ja. Svoj kre­ativ­ni dopri­nos kao gra­fič­ki dizaj­ner, sce­no­graf, art direk­tor, reda­telj ili surad­nik pru­žio je u broj­nim istar­skim kul­tur­nim mani­fes­ta­ci­ja­ma i doga­đa­ji­ma, unu­tar i izvan ins­ti­tu­ci­ja. Autor je 40-ak glaz­be­nih i namjen­skih vide­os­po­to­va za koje je višes­tru­ko nagra­đi­van. Likovno je obli­ko­vao 30-ak glaz­be­nih izda­nja. Od 2009. u foku­su nje­go­vog umjet­nič­kog inte­re­sa je kaza­liš­na sce­no­gra­fi­ja i pos­tav izlož­bi. Ponajprije sura­đu­je s reda­te­ljem i kore­ogra­fom Matijom Ferlinom na pred­sta­va­ma koje su uspješ­no igra­le i bile višes­tru­ko nagra­đi­va­ne na fes­ti­va­li­ma u Europi i Sjevernoj Americi. Autor je 20-ak pos­ta­va izlož­bi likov­nog i muze­olo­škog karak­te­ra. Član je Hrvatskog dizaj­ner­skog druš­tva, Hrvatskog druš­tva likov­nih umjet­nos­ti Istre i Hrvatske zajed­ni­ce samos­tal­nih umjet­ni­ka. Živi i dje­lu­je u Puli.

Boris Miljković reda­telj je i kre­ativ­ni direk­tor. Diplomirao je na Fakultetu dram­skih umet­nos­ti u Beogradu. Karijeru je zapo­čeo kao asis­tent reži­je slav­ne TV seri­je „Otpisani“. U autor­skom tan­de­mu s Branimirom Dimitrijevićem obi­lje­žio je umjet­nič­ki život Beograda i biv­še Jugoslavije. Iznimno je važan i sna­žan nje­gov autor­ski pečat u pop kul­tu­ri ovih pros­to­ra, koji je dao kroz kul­t­ne emi­si­je „Rokenroleri“, „Niko kao ja“, kao i broj­ne anto­lo­gij­ske vide­os­po­to­ve i fil­mo­ve: „Ruski umet­nič­ki eks­pe­ri­men­ti“, „Šumanović – Komedija umet­ni­ka“. Boris Miljković pri­po­vi­je­da sli­ka­ma baš kao što sli­ka­ma i vizu­al­nim sadr­ža­jem pre­no­si pri­če, što se naj­bo­lje vidi u fil­mo­vi­ma „Povratak kući – Marina Abramović i nje­na deca“, „Da Capo“ sa Zubinom Mehtom, „Goranka“, o foto­graf­ki­nji Goranki Matić…. Dobitnik je naj­ve­ćih svjet­skih nagra­da iz podru­čja rek­la­me i rek­lam­nog fil­ma, poput Clio nagra­de, koja je  mar­ke­tin­ški ekvi­va­lent za nagra­du Oscar. Autor je neko­li­ko knji­ga, sudje­lo­vao je s per­for­man­si­ma na među­na­rod­nim izlož­ba­ma, radio u kaza­li­štu i na fakul­te­ti­ma. Dugogodišnji je kre­ativ­ni direk­tor Radio tele­vi­zi­je Srbije, a 2008. bio je kre­ativ­ni direk­tor Eurosonga. Dio nje­go­va suvre­me­nog video-rada pred­stav­ljen je na izlož­ba­ma Muzeja moder­ne umjet­nos­ti (MoMa) u New Yorku i Muzeja suvre­me­ne umjet­nos­ti u Houstonu. Kreirao je video impre­si­je per­for­man­sa „Tišina Balkana“, koji je bio zavr­š­ni doga­đaj Soluna – Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re 1997. godine.