Kultura dostupna svima – ravnopravnost i pravičnost su imperativ

Tekst i fotografije Ivana-Nataša TURKOVIĆ

26.11.2025.

Okrugli stol „Pristupačnost, sudje­lo­va­nje i ink­lu­zi­ja u prak­si“ odr­žan je u sklo­pu radi­oni­ce „Kultura dos­tup­na svi­ma”, koju je Grad Pula orga­ni­zi­rao 25. stu­de­nog u Coworkingu Pula. Stručnjaci iz raz­li­či­tih podru­čja ras­prav­lja­li su o polo­ža­ju i potre­ba­ma ranji­vih sku­pi­na u kon­tek­s­tu pris­tu­pa kul­tur­nim sadr­ža­ji­ma, uslu­ga­ma, aktiv­nos­ti­ma i kul­tur­noj baštini.

- Skupine koje nazi­va­mo ranji­vi­ma ili sku­pi­na­ma u rizi­ku od druš­tve­ne isklju­če­nos­ti (uklju­ču­ju­ći oso­be s inva­li­di­te­tom, oso­be sta­ri­je život­ne dobi, oso­be niže razi­ne obra­zo­va­nja i oso­be sla­bi­jih mate­ri­jal­nih moguć­nos­ti i dru­ge) suoča­va­ju se s broj­nim pre­pre­ka­ma u pris­tu­pu kul­tur­nim sadr­ža­ji­ma, kao što su fizič­ka nedos­tup­nost, finan­cij­ska ogra­ni­če­nja, nedos­ta­tak rele­vant­nih infor­ma­ci­ja i kul­tur­na dis­kri­mi­na­ci­ja. Njihove potre­be uklju­ču­ju pobolj­ša­nje dos­tup­nos­ti fizič­ke infras­truk­tu­re, o čemu se naj­češ­će govo­ri kada raz­go­va­ra­mo o pris­tu­pač­nos­ti, ali jed­na­ko tako i pris­tu­pač­ni­je cije­ne ulaz­ni­ca, infor­mi­ra­nje na pris­tu­pa­čan način, kao i stva­ra­nje ink­lu­ziv­nih pro­gra­ma i poti­caj­ne kul­tur­ne i druš­tve­ne sre­di­ne, kaza­la je u uvod­nom dije­lu okru­glog sto­la mode­ra­to­ri­ca dr. sc. Vanja Marković.

Uvriježen ter­min kojim se u našem druš­tvu isti­če pro­pa­gi­ra­nje druš­tve­ne odgo­vor­nos­ti je „pro­mi­ca­nje jed­na­kos­ti“, nas­ta­vi­la je Marković i pojas­ni­la kako jed­na­kost zna­či pru­ža­nje svi­ma istih uvje­ta, istih pro­gra­ma, istih moguć­nos­ti pris­tu­pa, istog nači­na pre­zen­ta­ci­je sadržaja.

- Takav je pris­tup ustva­ri suštin­ska dis­kri­mi­na­ci­ja, koja pred­stav­lja pro­mi­ca­nje tipič­nos­ti, jed­na­kih uvje­ta za sve. Jednakost, rav­no­prav­nost i pra­vič­nost nisu sino­ni­mi iako se doima­ju kao tak­vi. Ravnopravnost, nasu­prot jed­na­kos­ti, zna­či da onaj koji tre­ba više ili dru­ga­či­je to više i dru­ga­či­je i dobi­je. Tako shva­će­na rav­no­prav­nost stva­ra osno­vu pra­vič­nog druš­tva, a ni rav­no­prav­nost ni pra­vič­nost ne bi smje­le ovi­si­ti o situ­aci­ji, okol­nos­ti­ma, prak­tič­nos­ti ili pak kul­tu­ro­lo­škom ambi­jen­tu. Ponekad teško dos­tup­ne, teško razum­lji­ve ili pak teško uklop­lji­ve u kon­tekst kul­tu­re ili kul­tur­ne bašti­ne, rav­no­prav­nost i pra­vič­nost mora­ju pos­ta­ti i osta­ti impe­ra­tiv, nagla­si­la je Marković.

Na okru­glom sto­lu pri­dru­ži­li su joj se kul­tur­ni dje­lat­ni­ci iz raz­li­či­tih dome­na:  Đeni Gobić-Bravar, done­dav­na vodi­te­lji­ca Konzervatorsko-res­ta­ura­tor­skog odje­la Arheološkog muze­ja Istre (AMI) i sadaš­nja pomoć­ni­ca rav­na­te­lja, pred­sjed­nik Udruge za razvoj audio vizu­al­nih umjet­nos­ti Metamedij Marino Jurcan, vodi­telj Dramskog i ples­nog stu­di­ja Istarskog narod­nog kaza­li­šta (INK) Luka Mihovilović i Nataša Šimunov, vodi­te­lji­ca Kina Valli. Prisutna udru­ga i ins­ti­tu­ci­je svo­jim prak­sa­ma već neko vri­je­me poka­zu­ju što se sve može po pita­nju raz­bi­ja­nja bari­je­ra u pris­tu­pač­nos­ti kul­tu­ri i pris­tu­pač­nos­ti kul­tu­re, ali i o ide­ja­ma, moguć­nos­ti­ma, pla­no­vi­ma za buduć­nost i potreb­nim resur­si­ma za isto.

Jurcan je pred­sta­vio pro­jekt „U istom fil­mu– korak dalje“ u sklo­pu koje­ga je za jedi­ni­ce lokal­ne samo­upra­ve u Istarskoj župa­ni­ji izra­đen pri­jed­log za izra­du pla­na razvo­ja kul­tu­re u dome­ni pri­la­god­be sadr­ža­ja za oso­be s inva­li­di­te­tom te dje­cu i mla­de s teško­ća­ma u razvo­ju. Preporuke su ušle u Plan razvo­ja kul­tu­re gra­da Pule, a u sklo­pu pro­jek­ta su za dje­cu i mla­de s teško­ća­ma u razvo­ju odr­ža­ne i novo­me­dij­ske radi­oni­ce te sen­zor­ne pro­jek­ci­je u kini­ma diljem Istre. Također, izra­đe­ne su i Metodičke smjer­ni­ce za orga­ni­za­ci­ju i vođe­nje kul­tur­no – umjet­nič­kih radi­oni­ca za dje­cu i mla­de s teško­ća­ma u razvo­ju te Metodološki okvir za odr­ža­va­nje sen­zor­nih kino­pro­jek­ci­ja za dje­cu s teško­ća­ma u razvo­ju. Svi zain­te­re­si­ra­ni za pro­ved­bu tak­vih aktiv­nos­ti mogu pro­na­ći publi­ka­ci­je na web stra­ni­ci Metamedije te se obra­ti­ti za pomoć nji­ho­vom savje­tu za pri­la­god­bu programa.

Šimunov se nado­ve­za­la na Jurcana i istak­nu­la kako sen­zor­ne pro­jek­ci­je nisu nami­je­nje­ne samo dje­ci s teško­ća­ma u razvo­ju, već i dje­ci tipič­nog razvo­ja. Osim što je na tak­vim pro­jek­ci­ja­ma zvuk sla­bi­ji, a svi­je­tlo pri­gu­še­no, dje­ci je dozvo­lje­no kre­ta­ti se, gla­sa­ti i doni­je­ti igrač­ke. Ovakvi pro­gra­mi jača­ju ink­lu­zi­ju, nagla­si­la je Šimunov i doda­la kako se i Kino Valli i Javna usta­no­va Pula Film Festival tru­de biti sas­tav­ni dio zajed­ni­ce tako što su otvo­re­ni svim sku­pi­na­ma gra­đa­na, od dje­ce do umi­rov­lje­ni­ka, te nude sadr­ža­je i oni­ma sla­bi­jeg eko­nom­skog statusa.

Isto vri­je­di i za INK, kazao je Mihovilović i pojas­nio kako je pro­gram osmiš­ljen tako da bude otvo­ren za goto­vo sve sku­pi­ne gra­đa­na. Dramskim i ples­nim stu­di­jom obu­hva­će­ne su sve gene­ra­ci­je, dok se kroz Forum kaza­li­šte pro­gro­va­ra o soci­jal­nim tema­ma. Program INK‑a ugoš­ću­je pred­sta­ve s pre­vo­di­te­ljem na zna­kov­ni jezik kao i smo­tru pri­po­vi­je­da­nja i kami­ši­ba­ja SPIKA, čiji su natje­ca­te­lji kako dje­ca i mla­di s teško­ća­ma u razvo­ju tako i ona tipič­nog razvo­ja. Kazalište je otvo­ri­lo svo­je vra­ta i oso­ba­ma s psi­ho­so­ci­jal­nim teško­ća­ma te glu­him i naglu­him oso­ba­ma za koje je pri­jav­ljen ESF pro­jekt zahva­lju­ju­ći koje­mu bi mogao biti nabav­ljen ure­đaj za trans­krip­ci­ju. Tako INK jača ink­lu­ziv­nost koja omo­gu­ća­va pris­tup sadr­ža­ji­ma, stva­ra­nje sadr­ža­ja od stra­ne sku­pi­na u rizi­ku te pro­go­va­ra­nje o soci­jal­nim temama.

Gobić-Bravar se osvr­nu­la na pro­gra­me AMI-ja koji su do sada uklju­či­va­li izlož­be pri­la­go­đe­ne glu­him i naglu­him oso­ba­ma, a kad god mogu dje­ci i dru­gim sku­pi­na­ma tak­til­no pri­bli­ža­va­ju umjet­nič­ka dje­la te pojed­nos­tav­lju­ju pos­tav. Novi muzej­ski pos­tav uklju­či­vat će audio vodi­če, no nuž­no je da nad­lež­no minis­tar­stvo uvje­tu­je anga­ži­ra­nje oso­be koja će u kul­tur­nim ins­ti­tu­ci­ja­ma biti edu­ci­ra­na i zadu­že­na za pristupačnost.

- Osobe s inva­li­di­te­tom sve se više žele uklju­či­ti u kul­tu­ru, a mi smo duž­ni to im omo­gu­ći­ti, zaklju­či­la je i doda­la da im je bit­no da im se oso­be s inva­li­di­te­tom i udru­ge koje ih zas­tu­pa­ju jave s pri­jed­lo­zi­ma koje će se potru­di­ti realizirati.

U nak­nad­noj disku­si­ji Oriana Španić, medi­cin­ska ses­tra Odjela psi­hi­ja­tri­je pul­ske Opće bol­ni­ce i čla­ni­ca Povjerenstva za oso­be s inva­li­di­te­tom i dje­cu s teško­ća­ma u razvo­ju Grada Pule, osvr­nu­la se na veli­ki pro­blem mobil­nos­ti, odnos­no nedos­tat­ka jav­nog grad­skog pri­je­vo­za u večer­njim sati­ma za pri­grad­ska naselja.

Za kraj, Marković je dioni­ke u kul­tu­ri nazva­la nosi­te­lji­ma obra­zo­va­nja, pri­mar­no nefor­mal­nog i infor­mal­nog, i istak­nu­la kako oni, kre­ira­ju­ći ink­lu­ziv­no okru­že­nje, ustva­ri pouča­va­ju o ljud­skim pra­vi­ma, rav­no­prav­nos­ti i pravičnosti.

U dru­gom dije­lu radi­oni­ce, pod vod­stvom dr. sc. Borisa Iharoša odr­ža­na je radi­oni­ca „Implementacija hori­zon­tal­nih nače­la”. Predstavnici jav­nih ins­ti­tu­ci­ja i orga­ni­za­ci­ja te pro­jek­tan­ti koji sudje­lu­ju u pla­ni­ra­nju, razvo­ju i pro­ved­bi pro­je­ka­ta jav­ne namje­ne, kroz prak­ti­čan rad i raz­mje­nu iskus­ta­va istra­ži­li su nači­ne pri­mje­ne nače­la pristupačnosti.

Radionica je bila orga­ni­zi­ra­na u sklo­pu pro­jek­ta FORTIC – From rema­ins Of the war to the aRchiTecture of peace in the cross-bor­der area of Italy – Croatia, sufi­nan­ci­ra­nog iz pro­gra­ma Interreg Italija – Hrvatska 2021 – 2027. Projekt je usmje­ren je na jača­nje ulo­ge jadran­ske pre­ko­gra­nič­ne kul­tur­ne bašti­ne kroz pre­poz­na­va­nje pos­lov­nih mode­la for­ti­fi­ka­ci­ja, s ciljem poti­ca­nja odr­ži­vog turiz­ma koji se teme­lji na ino­va­tiv­nim digi­tal­nim rje­še­nji­ma i ink­lu­ziv­nim druš­tve­nim mode­li­ma, pri­la­go­đen potre­ba­ma ranji­vih skupina.