Portreti zaboravljenih skladatelja u Arheološkom muzeju Istre

Priredio B. V.

11.11.2025.

Glazbeni pro­gram kojim će se obi­lje­ži­ti 90- obljet­ni­ca smr­ti pul­skih skla­da­te­lja Alfreda Martinza (1866. – 1935.) i Giulia Smareglie (1866. – 1935.)bit će odr­žan u sri­je­du, 12. stu­de­nog s počet­kom u 19 sati, u Dvorani Arheološkog muze­ja Istre u Puli. Događaj orga­ni­zi­ra Udruga za oču­va­nje spo­me­na na istar­ske skla­da­te­lje UOSIS / ASMCI u surad­nji s Arheološkim muze­jem Istre, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i Glazbenom ško­lom Ivana Matetića Ronjova iz Pule. Pokrovitelj mani­fes­ta­ci­je je Grad Pula, uprav­ni odjel za kulturu.

O zabo­rav­lje­nim pul­skim skla­da­te­lji­ma govo­rit će muzi­ko­lo­gi­nja Lada Duraković koja se u sklo­pu pro­jek­ta ISTRAživanje skla­da­telj­ske bašti­ne: MUZikološki, obrAzovni i izved­be­ni poten­ci­ja­li ISTRA-MUZA Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli posve­ću­je skla­da­telj­skom anga­žma­nu glaz­be­ni­ka koji su dje­lo­va­li u Istri u 20. sto­lje­ću. Ovom pri­go­dom, u povo­du deve­de­se­te obljet­ni­ce smr­ti Alfreda Martinza i Giulia Smareglie neko­li­ko nji­ho­vih sklad­bi izvest će stu­den­ti Muzičke Akademije, sopra­nis­ti­ca Lucija Miletić uz gla­so­vir­sku prat­nju Matka Lušetića, uče­ni­ce Glazbene ško­le Ivana Matetića Ronjgova, kla­vi­ris­ti­ca Ana Rojnić i sopra­nis­ti­ca Anamari Smuk  uz gla­so­vir­sku prat­nju prof. Sandre Burić te pro­fe­so­ri­ca Aleksandra Golojka. Publika će ima­ti pri­li­ku pos­lu­ša­ti neke od ovih sklad­bi po prvi put, te čuti poje­di­nos­ti o kon­tek­s­tu nji­ho­va nas­tan­ka i sadr­ža­ju. Skladbe se čuva­ju u Kazališnom muze­ju Carlo Schmidl u Trstu i u Kulturnoj udru­zi „Maestro Rodolfo Lipizer“ u Gorici.

Lucija Miletić, nas­tav­ni­ca ruskog i nje­mač­kog jezi­ka, stu­den­ti­ca je čet­vr­te godi­ne Odsjeka za solo pje­va­nje na Muzičkoj aka­de­mi­ji u Puli. Prije upi­sa na Akademiju poha­đa­la je pri­vat­nu nas­ta­vu iz pje­va­nja, sol­feg­gia i kla­vi­ra te pje­va­la u raz­nim zagre­bač­kim ama­ter­skim zbo­ro­vi­ma i manjim sas­ta­vi­ma (Akademski zbor Palma, Capella juris, Ženski vokal­ni ansambl Crona). Također je za vri­je­me stu­dij­skog borav­ka na stra­nim sve­uči­li­šti­ma ima­la pri­li­ke dru­ži­ti se s mla­dim glaz­be­ni­ci­ma i pje­va­ti s nji­ma (Studentski zbor Sveučilišta Friedricha Schillera u Jeni, Akademski zbor Moskovskog držav­nog sve­uči­li­šta Lomonosov u Moskvi). Od zna­čaj­ni­jih zbor­skih nas­tu­pa može istak­nu­ti one s Akademskim zbo­rom Moskovskog držav­nog sve­uči­li­šta u Moskvi (Muka po Mateju mitro­po­li­ta Ilariona, Requiem W. A. Mozarta, Liturgija sve­tog Ivana Zlatoustog P. I. Čajkovskog, 2018.), zatim s Akademskim zbo­rom Palma i solis­ti­ma u Zagrebu (Liturgia Domestica A. T. Grečanjinova, 2014.; Requiem W. A. Mozarta, 2022.), i s Akademskim mje­šo­vi­tim zbo­rom MAPU‑a u Puli (Missa di Gloria e Credo G. Donizettija, 2022.; ope­ra Orfeo et Euridice Ch. W. Glucka, 2023.; Carmina Burana C. Orffa, 2023.). Njezin je men­tor doc. art. Toni Nežić, a za gla­so­vi­rom je pra­ti stu­dent kla­vi­ra na Muzičkoj aka­de­mi­ji u Puli, Matko Lušetić

Anamari Smuk uče­ni­ca je čet­vr­tog raz­re­da Glazbene ško­le Ivana Matetića-Ronjgova u Puli, smje­ra pje­va­nje u kla­si pro­fe­so­ra Giorgia Sugara.Tijekom ško­lo­va­nja ostva­ri­la je zapa­že­ne uspje­he na broj­nim natje­ca­nji­ma uče­ni­ka i stu­de­na­ta glaz­be i ple­sa, osvo­jiv­ši više regi­onal­nih i držav­nih nagra­da u solo pje­va­nju i skup­nom muziciranju.Sudjelovala je i na među­na­rod­nom natje­ca­nju Stojan Stojanov Ganchev, gdje je 2025. godi­ne osvo­ji­la dru­gu nagra­du u svo­joj kate­go­ri­ji za solo pjevanje.Usavršavala se na semi­na­ri­ma ugled­nih vokal­nih peda­go­ga Olge Šober i Sanje Erceg Vrekalo.Redovito nas­tu­pa na kon­cer­ti­ma ško­le i na raz­nim sve­ča­nos­ti­ma, među koji­ma se isti­ču Dani gra­da Pule, Dani gra­da Buja te obi­lje­ža­va­nje obljet­ni­ce smr­ti Tone Peruška. Za gla­so­vi­rom je pra­ti pro­fe­so­ri­ca kla­vi­ra, kore­pe­ti­to­ri­ca i pro­čel­ni­ca kla­vir­skog odje­la pri Glazbenoj ško­li Ivana Matetića Ronjgova u Puli

Aleksandra Santin Golojka živi u Rovinju, gdje zavr­ša­va OGŠ kod prof. E. Sivilotti. U Puli zavr­ša­va SGŠ u kla­si prof. N. Duraković, diplo­mi­ra na Conservatorio sta­ta­le di musi­ca u Adriji (Italija) i spe­ci­ja­li­zi­ra na Muzičkoj aka­de­mi­ji u Zagrebu. Nastupa solis­tič­ki i u raz­li­či­tim komor­nim sas­ta­vi­ma, Dobitnica je više nagra­da na raz­li­či­tim natje­ca­nji­ma. Umjetnička je vodi­te­lji­ca cik­lu­sa edu­ka­tiv­nih kon­ce­ra­ta “Glazbeni poučak / Teorema musi­ca­le”, pred­sjed­ni­ca je Udruge za oču­va­nje spo­me­na na istar­ske skla­da­te­lje. Predaje kla­vir u GŠ I. Matetića Ronjgova u Puli, vodi­te­lji­ca je struč­no vije­ća kla­vi­ris­ta Istarske, Primorsko-goran­ske i Ličko-senj­ske župa­ni­je te je član je Hrvatskog druš­tva glaz­be­nih umjet­ni­ka od 2003. Predano je anga­ži­ra­na u oču­va­nju istar­ske glaz­be­ne bašti­ne i pro­mo­vi­ra­nju nje­ne ostavštine.

Ana Rojnić je uče­ni­ca čet­vr­tog raz­re­da sred­nje glaz­be­ne ško­le Ivan Matetić Ronjgov u Puli, u kla­si pro­fe­so­ri­ce Veronike Ravlić. Tijekom svog osnov­no­škol­skog i sred­njo­škol­skog obra­zo­va­nja nas­tu­pa na svim važ­nim kon­cer­ti­ma Glazbene ško­le poput Božićnih kon­ce­ra­ta, kon­ce­ra­ta u odr­ža­nih u INK, kon­ce­ra­ta povo­dom obi­lje­ža­va­nja dana ško­le te škol­skim natje­ca­nji­ma. Na među­na­rod­nom natje­ca­nju Daleki akor­di u Splitu nagra­đe­na je dru­gom nagra­dom (2023.) te je osvo­ji­la dru­gu nagra­du na regi­onal­nom natje­ca­nju u Novskoj (2024.)

Lada Duraković je redo­vi­ta pro­fe­so­ri­ca, zapos­le­na na Muzičkoj aka­de­mi­ji u Puli. Diplomirala je muzi­ko­lo­gi­ju na Filozofskom fakul­te­tu Sveučilišta u Ljubljani. Magistrirala je i dok­to­ri­ra­la na Filozofskom fakul­te­tu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin znans­tve­ni inte­res usmje­ren je na kore­la­ci­ju ide­olo­gi­je i glaz­be u 20. sto­lje­ću. Sudjelovala je na kon­fe­ren­ci­ja­ma u zem­lji i ino­zem­s­tvu. Autorica je broj­nih znans­tve­nih čla­na­ka i knji­ga: Pulski glaz­be­ni život u raz­dob­lju fašis­tič­ke dik­ta­tu­re 1926.-1943 (HMD, Zagreb, 2003.);   Ideologija i glaz­be­ni život: Pula 1945. – 1966. (HMD, Zagreb, 2011.); Glazba kao odgoj­no sred­stvo u for­mi­ra­nju „soci­ja­lis­tič­kog čovje­ka“: nas­ta­va glaz­be u osnov­nim ško­la­ma u Hrvatskoj (1945−1965), (HMD, Zagreb, 2019.), Zaboravljena glaz­ba: Pula 1900. – 1950. (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2020). Koautorica je (s Marijanom Kokanović Marković) knji­ge Franz Lehár – kapel­nik Carske i Kraljevske mor­na­ri­ce u Puli (1894. – 1896.) (PPMI, Pula, 2020.),.

Udruga za oču­va­nje spo­me­na na istar­ske skla­da­te­lje UOSIS/ASMCI dje­lu­je s ciljem una­pre­đe­nja glaz­be­ne kul­tu­re i oču­va­nja nas­li­je­đa istar­skih skla­da­te­lja. Organizira kon­cer­te, edu­ka­tiv­ne pro­gra­me i mani­fes­ta­ci­je, među koji­ma su Milottijevi dani, Zlatić za vajk, Brajša i mi te pro­jekt Manje poz­na­ta glaz­be­na proš­lost Istre, a čla­no­vi Udruge bri­nu o pri­kup­lja­nju, digi­ta­li­za­ci­ji i pro­mo­ci­ji not­nih spi­sa i ostav­šti­ne skla­da­te­lja. Udruga poti­če glaz­be­ni­ke, uče­ni­ke i ins­ti­tu­ci­je na izvo­đe­nje istar­skih dje­la i nje­go­va­nje kul­tur­nog nas­li­je­đa, te pru­ža podr­šku vokal­nim i ins­tru­men­tal­nim skupinama.

Surađuje s muzič­kim aka­de­mi­ja­ma, dru­gim udru­ga­ma u Istri i EU, te kon­ti­nu­ira­no radi na objav­lji­va­nju glaz­be­nih izda­nja i edu­ka­tiv­nih pro­je­ka­ta i obi­lje­ža­va­nju važ­nih obljetnica.