„Stato Libero di Grisignana: utopija ili zamišljena distopija“ u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost

B. V.

21.11.2025.

Izložba Stato Libero di Grisignana: uto­pi­ja ili zamiš­lje­na dis­to­pi­ja, nas­ta­la u sklo­pu Ljetne ško­le Akademije likov­nih umjet­nos­ti bit će otvo­re­na u petak, 21. stu­de­nog u 19 sati u vod­njan­skoj Apoteci – pros­to­ru za suvre­me­nu umjetnost.

Od 13. do 23. lip­nja 2025. u Grožnjanu se odr­ža­la Ljetna ško­la Akademije likov­nih umjet­nos­ti Stato Libero di Grisignana. Program Ljetne ško­le vodi­li su pro­fe­so­ri Josip Zanki i Ivan Fijolić, a svoj dopri­nos u radu ško­le dao je i pro­fe­sor Tomislav Buntak. Terenski rad, istra­ži­va­nja, pre­da­va­nja i radi­oni­ce pola­zi­le su od slo­bod­ne inter­pre­ta­ci­je dvi­ju naiz­gled poli­tič­ki i ide­olo­ški suprot­stav­lje­nih tvo­re­vi­na: Gabriele d’Annunzijeva Stato Libero di Fiume iz 1920. i Grada umjet­ni­ka Aleksandra Rukavine iz 1964. godi­ne. D’Annunzijevo inces­tu­oz­no vjen­ča­nje s Rijekom pred­stav­lja­lo je krip­to­anar­his­tič­ku uver­ti­ru za budu­ću anek­si­ju limi­nal­nog pros­to­ra Rijeke i nje­zi­nu tali­ja­ni­za­ci­ju, dok je Aleksandar Rukavina kon­ci­pi­rao svo­ju revi­ta­li­za­ci­ju Grožnjana kao legal­no zapo­sje­da­nje napu­šte­nih kuća iz neka­daš­nje Zone B oso­ba­ma koje su ih tada jedi­ne želje­le use­li­ti, a to su bili umjet­ni­ci iz ostat­ka SFRJ. Sudionice/ici Ljetne ško­le pro­pi­ti­va­li ove dvi­je pred­kon­cep­tu­al­ne, ali u sušti­ni nekret­nin­ske (gen­tri­fi­ka­cij­ske) utopije.

U pro­gra­mu su sudje­lo­va­li stu­den­ti Akademije likov­nih umjet­nos­ti Nika Grzelj, Martin Ivček, Franka Margeta, Bruna Marelić i Karla Vrdoljak, dok­to­ran­di­ca Zorana Unković te Rodrigo Queirós, dok­to­rand Fakulteta arhi­tek­tu­re u Portu. Škola je i ove godi­ne sura­đi­va­la s čla­no­vi­ma trš­ćan­ske zadru­ge Cooperativa Sociale La Collina, Pavelom Berdonom i Diegom Porporatijem.

„Prvi dio izlož­be dono­si rado­ve nas­ta­le iz teren­skog istra­ži­va­nja i radi­oni­ca. Nika Grzelj bilje­ži istar­ske kra­jo­li­ke kroz osob­ne vizu­al­ne zapi­se, dok Martin Ivček spa­ja humo­ris­tič­ne ele­men­te i frag­men­ti­ra­nu nara­ci­ju ins­pi­ri­ra­nu Grožnjanom. Franka Margeta u rado­vi­ma Grožnjanski tepih i Meditacija istra­žu­je medi­ta­tiv­ni karak­ter istar­skih uli­ca i suho­zi­da, a Bruna Marelić u radu Sjedni sa mnom kroz motiv kame­na tema­ti­zi­ra povra­tak u vlas­ti­ta sje­ća­nja. Karla Vrdoljak izla­že akri­le ins­pi­ri­ra­ne tra­go­vi­ma povi­jes­nih slo­je­va i fre­ska­ma Vincenta iz Kastva. Zorana Unković pred­stav­lja seri­ju kuti­ja – „kap­su­la sje­ća­nja“, dok Rodrigo Queirós izla­že video rado­ve i foto­gra­fi­je koji pro­miš­lja­ju iden­ti­tet, vri­je­me i spo­me­nič­nost Istre.

„Drugi dio izlož­be obu­hva­ća rado­ve čla­no­va Cooperativa Sociale La Collina iz Trsta nas­ta­li za vri­je­me teren­skog rada u Grožnjanu i Trstu. Pavel Berdon pred­stav­lja video-doku­men­ta­ci­ju par­ti­ci­pa­tiv­ne akci­je izve­de­ne tije­kom borav­ka u Grožnjanu, dok Diego Porporati izla­že por­tret Zorana iz cik­lu­sa u kojem lice mode­la inte­gri­ra s moti­vom konja Marco Cavallo – sim­bo­lom antip­si­hi­ja­trij­skog pokre­ta. Izložba uklju­ču­je i rad Psihobiogeografija Vladimira Gudca, posve­ćen umjet­ni­ko­vim sje­ća­nji­ma na pos­li­je­rat­nu Opatiju i odno­su pros­to­ra, gla­di i iden­ti­te­ta, kroz objekt i akva­rel crven­da­ća“, piše Josip Zanki.

Program Apoteke podr­ža­va­ju: Ministarstvo kul­tu­re i medi­ja RH, Zaklada Kultura nova, Grad Vodnjan, Istarska župa­ni­ja, TZ Vodnjan, Medea vina.