Zlatna lubenica 10.0 udruge Metamedij – Dodijeljena posebna nagrada Muzeja Lapidarium Dori Ramljak

B. V.

11.05.2026.

U sklo­pu dese­tog izda­nja nagra­de za mla­de umjet­ni­ke Zlatna lube­ni­ca, Muzej Lapidarium u surad­nji s udru­gom Metamedij dodi­je­lio je poseb­nu nagra­du jed­noj oda­bra­noj fina­lis­ti­ci u sklo­pu rada i dje­lo­va­nja Galerije-Gallerie Rigo. Nagrada koja se sas­to­ji od samos­tal­ne izlož­be u 2026. godi­ni u Galeriji Rigo je, pre­ma oda­bi­ru kus­to­si­ca dr. sc. Jerice Ziherl i Sabine Oroshi, dodi­je­lje­na Dori Ramljak. Dora Ramljak je tran­sdis­ci­pli­nar­na dizaj­ne­ri­ca i istra­ži­va­či­ca koja dje­lu­je na sje­ci­štu zna­nos­ti, oko­liš­nih stu­di­ja, poli­ti­ke i druš­tve­ne prak­se. Školovana je kao foto­graf­ki­nja na Kraljevskoj aka­de­mi­ji umjet­nos­ti u Haagu i kao dizaj­ne­ri­ca na Design Academy Eindhoven, a foto­gra­fi­ju je u počet­ku koris­ti­la za pro­ma­tra­nje pri­rod­nih i druš­tve­nih pro­ce­sa te istra­ži­va­nja ute­me­lje­na na zajed­ni­ci. Kroz rezi­den­ci­je, poput Fabrica Research Centrea, pro­ši­ri­la je prak­su na znans­tve­nu surad­nju u podru­čji­ma mor­ske biolo­gi­je, bioke­mi­je i fizike.

Godine 2026. oda­bra­na je kao jed­na od 10 fina­lis­ta i fina­lis­ti­ca nagra­de za mla­de umjet­ni­ke Zlatna lube­ni­ca, od stra­ne struč­nog žiri­ja u sas­ta­vu Olga Majcen Linn, Pavle Mijuca, Ketrin Milićević Mijošek i Oleg Šuran. Njezin je rad Radial Drift izlo­žen na izlož­bi fina­lis­ta nagra­de pod nazi­vom Šetnje limi­nal­nim pros­to­ri­ma u Muzeju suvre­me­ne umjet­nos­ti Istre u Puli do 18. svib­nja 2026. godine.

Radial Drift krat­ki je film koji istra­žu­je kako sus­ta­vi osmiš­lje­ni da čuva­ju život čes­to stva­ra­ju isklju­če­nja. Film pra­ti gra­ni­ce izme­đu tije­la, infras­truk­tu­ra i oko­li­ša, pro­ma­tra­ju­ći kako mate­ri­ja kru­ži kroz njih te kako se iden­ti­tet obli­ku­je u pros­to­ru izme­đu pri­ma­nja i otpu­šta­nja. Kroz teme pre­obraz­be, ras­pa­da­nja i obno­ve, film koris­ti meta­bo­li­zam kao okvir za pro­pi­ti­va­nje uobi­ča­je­nih podje­la izme­đu pri­ro­de i kul­tu­re, organ­skog i sin­te­tič­kog, sebe i dru­gog. Putem fil­tra­cij­skih sus­ta­va, arhi­tek­ton­skih raz­gra­ni­če­nja i biolo­ških pro­ce­sa otkri­va kako čak i otpad nosi trag druš­tve­nih vri­jed­nos­ti. Sniman na far­mi algi, gdje se organ­ski rast i inže­njer­ski sus­ta­vi ispre­pli­ću, film istra­žu­je nači­ne na koje se život usmje­ra­va, fil­tri­ra i opti­mi­zi­ra, razot­kri­va­ju­ći infras­truk­tu­re koje uprav­lja­ju ne samo vodom i ener­gi­jom, nego i tije­li­ma, radom i želja­ma. U tom pros­to­ru kul­ti­vi­ra­nog ras­ta i kon­tro­li­ra­nog ras­pa­da­nja, film pro­pi­tu­je sus­ta­ve koje stva­ra­mo kako bismo odr­ža­li život – i ono što oni pri­tom isklju­ču­ju. Postavlja pita­nje što zna­či pos­to­ja­ti unu­tar mre­ža koje teže čis­to­ći, kada sam život poči­va na ispre­ple­te­nos­ti, višku i obno­vi. Nagradu za mla­de umjet­ni­ke Zlatna lube­ni­ca pokre­nu­la je udru­ga Metamedij 2017. godi­ne s ciljem stva­ra­nja dina­mič­ne plat­for­me za kri­tič­ko pre­is­pi­ti­va­nje suvre­me­nih kul­tur­nih feno­me­na kroz priz­mu novih medi­ja i inter­dis­ci­pli­nar­nih umjet­nič­kih prak­si. Svake godi­ne, kroz paž­lji­vo osmiš­lje­ni kon­cep­tu­al­ni okvir, natje­čaj poti­če mla­de umjet­ni­ke, umjet­ni­ce i umjet­nič­ke kolek­ti­ve da istra­žu­ju kom­plek­s­ne druš­tve­ne, teh­no­lo­ške i kul­tur­ne kons­te­la­ci­je – od pre­is­pi­ti­va­nja pos­to­je­ćih druš­tve­nih obra­za­ca u digi­tal­nom dobu do istra­ži­va­nja inter­sek­ci­ja izme­đu zna­nos­ti i umjet­nos­ti, jezi­ka i medij­skog kon­tek­s­ta. Specifičnost Zlatne lube­ni­ce leži upra­vo u nje­zi­noj spo­sob­nos­ti da kons­tru­ira inte­lek­tu­al­ni pros­tor koji pre­mre­ža­va teori­ju, kri­tič­ku prak­su i eks­pe­ri­men­tal­ne umjet­nič­ke pris­tu­pe. Podržavajući razvoj mla­dih umjet­ni­ka koji dje­lu­ju na sje­ci­šti­ma novih medi­ja, inter­dis­ci­pli­nar­nih istra­ži­va­nja i ino­va­tiv­nih prak­si, pro­jekt kon­ti­nu­ira­no mapi­ra dina­mič­ne tran­sfor­ma­ci­je suvre­me­ne hrvat­ske umjet­nič­ke sce­ne. Kroz surad­nju s istak­nu­tim doma­ćim struč­nja­ci­ma i ins­ti­tu­ci­ja­ma u kul­tu­ri, nagra­da Zlatna lube­ni­ca pos­ta­je gene­ra­tor teorij­skog diskur­sa koji pro­pi­tu­je gra­nič­ne zone izme­đu umjet­nos­ti, teh­no­lo­gi­je, druš­tve­ne teori­je i kri­tič­ke prakse.