Mjesto susreta, inkluzije i zajedništva
Uspješno održana SPIKA – prva smotra pripovijedanja i kamišibaja
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
• S temom „Zajedno možemo sve“, 13. ožujka u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula održana je 1. smotra pripovijedanja i kamišibaja, SPIKA. Pripovijedalo je 26 učenika osnovnih i srednjih škola iz Istarske županije. Na žalost, predškolarci i studenti nisu se odazvali pozivu na Smotru, no organizatori se nadaju da će se to iduće godine promijeniti.
„Iznimno nam je drago da su organizatori Smotre iz tri različita sektora – društvenog, umjetničkog te odgoja i obrazovanja. Naime, organizatori su Centar za inkluziju, umjetnost i kulturu CIUK, Škola za odgoj i obrazovanje – Pula i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula“, izjavio Hrvoje Bogojević, idejni začetnik SPIKE, predsjednik CIUK‑a i učitelj u Školi za odgoj i obrazovanje.
Zahvalio je izvođačima i mentorima što su se odazvali na poziv naglasivši kako smotra nije natjecateljskog karaktera, a ideja je da bude inkluzivna: „Jako smo sretni što među izvođačima imamo djecu s teškoćama u razvoju, izbjeglice i manjine“.
Prva smotra takve vrste
Članovi povjerenstva bili su uz Hrvoja Bogojevića, učitelja i dramskog pedagoga, Vesna Mileta Laković, pripovjedačica te Aleksandar Bančić, dramski pedagog iz INK.
Prilikom otvorenja Smotre rekao je kako na kojem god jeziku da pričaju, djeca imaju priliku ispričati svoju priču. „To je prva smotra takve vrste i iznimno smo ponosni. Iako nije natjecateljskog karaktera, ona je mjesto susreta, inkluzije i zajedništva“, naglasio je.
Smotra je bila podijeljena u kategorije prema dobi izvođača. Zanimljivo je bilo čuti pripovijedanje i na drugim jezicima, primjerice ukrajinskom, a djeca i mladi bili su vrlo opušteni i uvjerljivi u svojim izvedbama.
Sudjelovanje na Smotri uz nastup je uključivalo i gledanje drugih pripovjedača te sudjelovanje u radionicama pripovijedanja koje su Mileta Laković, Bančić i Bogojević vodili.
Poticanje kulture govorenja i slušanja
Naime, kroz zajednički radionički rad u kojemu su bili uključeni izvođači i mentori, komentirale su se ispričane priče te izvođači tako uče analitički razmišljati, razvijaju zajedništvo nasuprot dominirajućem trendu kompeticije, a njihovu pažnja je usmjerena i na važnost procesa, a ne samo na finalne produkcije.
„Osim razvijanja empatije i multikulturalnosti želimo i poticati čitanje, njegovati ljubav prema domovini, tradicijskoj baštini i povijesti pa smo stoga omogućili djeci i mladima u izgnanstvu da ispričaju svoju priču, poticati usmeno jezično izražavanje, pripremati mlade za javni nastup, njegovati i poticati kulturu govorenja i slušanja – međusobnog uvažavanja“, rekao nam je Bogojević.
Istaknuo je kako je kulturni izričaj svima potreban za razvoj, posebno djeci koja su isključena iz nekakvih kulturnih i drugih aktivnosti.
Međusobno učenje
Organizatori su više nego zadovoljni i vele da je Smotra premašila njihova očekivanja.
„Sretni smo što smo uključili velik broj djece, koja su često isključena iz kulturnih sadržaja. Na okruglom stolu, između ostalog, djeca i mladi sudionici pričali su o tome koliko su sretni jer su vidjeli koliko djeca s teškoćama mogu biti kreativna i koliko mogu naučiti od njih, a ne samo obrnuto. Čini mi se da je upravo to učenje zajedništva, inkluzije i prihvaćanja dodatna i velika vrijednost Smotre. Osobno se veselim novim SPIKA-ma jer mi je ova dala novi entuzijazam. Hvala svima koji su na bilo koji način podržali Smotru i pomogli da se tema Smotre „Zajedno možemo sve““, ostvari, izjavio je Bogojević nakon Smotre.
I Bančić je rekao kako su dojmovi pozitivni: „Prvi korak je napravljen. Djeca su se pokazala u najboljem svjetlu. Pohvale djeci i mentorima na trudu i na zanimljivim kreacijama“.
Raznolike i zanimljive forme pripovijedanja
„Kao predstavnica Udruge Birikina Pula koja se između ostalog aktivno bavi promoviranjem i poticanjem pripovijedanja bajki i priča, iznimno sam sretna da su mentori prepoznali važnost usmene predaje te ju usmjerili na djecu“, rekla nam je Vesna Mileta Laković nakon Smotre. Istaknula je kako je odabir priča i bajki kao i forme pripovijedanja bile jako raznolike i zanimljive.
Naime, moglo se poslušati od tradicionalnih istarskih, do autorskih hrvatskih i svjetskih klasičnih priča. Neki su izvođači uz samu tehniku pripovijedanja koristili i butaj – kamišibaj kazalište, neki su imali rekvizite, neki kostime – sve u cilju što autentičnije izvedbe i predstavljanja.
„Da smo svi isti, a istodobno različiti te da je svatko autentičan na svoj način pokazali su sudionici Smotre, nakon koje smo s njima održali Okrugli stol te podijelili diplome i zahvalnice izvođačima i njihovim mentorima“, rekla nam je Mileta Laković dodavši da se raduju ponovnom susretu dogodine uz veći broj prijavljenih.
Dječja mašta i kreativnost svaku priču pretvore u jedan biser
Sjajni su dojmovi i mentora. Mentorica učenika iz Osnovne škole Giuseppina Martinuzzi, Petra Rajh rekla je kako su dojmovi, ni manje ni više, sjajni: „Djeca su oduševljena organizacijom, pričama drugih, prostorom, vremenom, suradnjom, atmosferom… Raduju se svakoj sljedećoj mogućnosti radionica koje im omogućuju da se stvaralački izraze. Divno reagiraju na priče djece s teškoćama. Mene su, osobno, njihove priče najviše dirnule, a osjećaj empatije i razumijevanja za druge je neprocjenjiv. Ovaj festival nema “okvira” dobi, spola, roda, jezika, kultura, sposobnosti. Priče su naša svakodnevica, naše dobro i loše, naša mašta i realnost, naša povijest i sadašnjost. Omogućiti djeci da njihove priče izađu iz učionica, soba, kuća, “zidova”, dati slobodu, potreba je svakog pojedinca i ova Smotra upravo to omogućuje. Smotra koja nema ograničenja i koja omogućava da dječja mašta i kreativnost svaku priču pretvore u jedan biser“.
Najiskreniji i najuvjerljiviji mladi pripovjedači koji su kod članova povjerenstva ostavili dojam, imat će priliku nastupiti na Državnoj smotri pripovijedanja koju u travnju organizira Društvo hrvatskih pripovjedača u Varaždinu.
