Otvorena izložba „Sindikat žena…“ u Dnevnom boravku

Tekst i fotografije Paola ALBERTINI

13.02.2026.

Izložba nazi­va  „Sindikat žena… Dizajn femi­nis­tič­kih pro­mo­tiv­nih mate­ri­ja­la od 1980-ih do danas“ otvo­re­na je 12. velja­če u Dnevnom borav­ku DC‑a Rojc, a pred­sta­vi­le su je Mirjana Radulović i Suzana Kunac iz Saveza udru­ga Rojca te auto­ri pro­jek­ta, dizaj­ne­ri i istra­ži­va­či bar­ba­ra Blasin i Marko Golub iz Hrvatskog dizaj­ner­skog društva.

Riječ je o izlož­bi koja mapi­ra goto­vo četi­ri deset­lje­ća femi­nis­tič­ke vizu­al­ne pro­duk­ci­je – od prvih femi­nis­tič­kih sku­po­va 1987. godi­ne do suvre­me­nih kam­pa­nja i ini­ci­ja­ti­va mla­đe gene­ra­ci­je dizajnerica.

Naime, izlož­ba pred­stav­lja mnoš­tvo pro­mo­tiv­nih mate­ri­ja­la, publi­ka­ci­ja, pla­ka­ta i dru­gih obli­ka vizu­al­nog komu­ni­ci­ra­nja u kon­tek­s­tu dje­lo­va­nja auto­nom­nih femi­nis­tič­kih orga­ni­za­ci­ja i ini­ci­ja­ti­va u Hrvatskoj – od skrom­nih pro­duk­cij­skih poče­ta­ka akti­vis­ti­ca-dizaj­ne­ri­ca 1980-ih, pre­ko rado­va reno­mi­ra­nih dizaj­ne­ra, agen­ci­ja i stu­di­ja, vizu­al­nih iden­ti­te­ta kam­pa­nja i orga­ni­za­ci­ja, do naj­mla­đe generacije.

Autori izlož­be su Sanja Bachrach Kritofić, Barbara Blasin i Marko Golub. Izložbu suor­ga­ni­zi­ra­ju Savez udru­ga Rojca i HDD.

Okupljene je u ime doma­ći­na poz­dra­vi­la Mirjana Radulović, zahva­liv­ši auto­ri­ma, surad­ni­ci­ma i part­ne­ri­ma, poseb­no HUIU‑u i Arheološkom muze­ju Istre, na podr­š­ci u reali­za­ci­ji izlož­be. Posebno je istak­nu­la zado­volj­stvo što izlož­be­ni pro­gram Dnevnog borav­ka Rojca u 2026. godi­nu ula­zi upra­vo s ovim pro­gra­mom, nagla­ša­va­ju­ći nje­go­vu važ­nost za lokal­nu zajed­ni­cu i širi druš­tve­ni kon­tekst. „Ova geni­jal­na izlož­ba stvar­no je vri­jed­na i za Dnevni bora­vak zna­či jako puno. Zahvaljujem Suzani Kunac na volji i ener­gi­ji da orga­ni­zi­ra ovu izlož­bu te Hrvatsko udru­že­nje likov­nih umjet­ni­ka i Arheološkom muze­ju Istre na podr­š­ci u reali­za­ci­ji izložbe“

Suzana Kunac izra­zi­la je zado­volj­stvo što su ova­ko kom­plek­s­nu izlož­bu uspje­li pos­ta­vi­ti u Dnevnom borav­ku iako u nešto redu­ci­ra­ni­jem izdanju.

Podsjetila je kako izlož­ba ima i osob­nu dimen­zi­ju, budu­ći da je dio pred­stav­lje­nih pla­ka­ta, leta­ka i vizu­al­nih mate­ri­ja­la nas­ta­jao u sklo­pu femi­nis­tič­kog i akti­vis­tič­kog rada u kojem je i sama sudje­lo­va­la. Zanimljivo je da izlož­ba pokri­va duži vre­men­ski peri­od i sedam raz­li­či­tih tema poput „Žena i nasi­lje“, „Žena i mir“ i „Žena i poli­ti­ka“, do suvre­me­nih ini­ci­ja­ti­va koje nas­tav­lja­ju femi­nis­tič­ku bor­bu u novim druš­tve­nim okolnostima.

„Nadam se da ćemo i u buduć­nos­ti ima­ti ova­ko kva­li­tet­ne pro­gra­me“, zaklju­či­la je.

Barbara Blasin istak­nu­la je kako izlož­ba ne pre­ten­di­ra biti sve­obu­hva­tan pre­gled pro­duk­ci­je, već poku­šaj mapi­ra­nja raz­li­či­tih stra­te­gi­ja i pro­duk­cij­skih uvje­ta, od volon­ter­skog, par­ti­ci­pa­tiv­nog i akti­vis­tič­kog dizaj­na nas­ta­log u skrom­nim teh­nič­kim uvje­ti­ma, do pro­fe­si­onal­nih kam­pa­nja koje su reali­zi­ra­le dizaj­ner­ske agen­ci­je i afir­mi­ra­ne umjet­ni­ce. Kronološki ras­pon zapo­či­nje 1987. godi­nom, s prvim jugos­la­ven­skim femi­nis­tič­kim sku­po­vi­ma, a zavr­ša­va recent­nim rado­vi­ma mla­đe i sred­nje gene­ra­ci­je dizaj­ne­ri­ca, među koji­ma je i Ena Jurov, koja sura­đu­je s ini­ci­ja­ti­va­ma poput fAKTIV‑a.

Marko Golub osvr­nuo se na pro­ces nas­tan­ka izlož­be, pod­sje­tiv­ši kako je počet­no pita­nje bilo pos­to­ji li uop­će dovolj­no gra­đe za ova­kav pro­jekt. Istraživanje je, među­tim, poka­za­lo bogat i raz­no­lik kor­pus rado­va, uklju­ču­ju­ći i dje­la auto­ri­ca i auto­ra poput Sanje Iveković, Goge Golik i Mirka Ilića, čime je pot­vr­đe­no da femi­nis­tič­ki dizajn i vizu­al­ni akti­vi­zam ima­ju kon­ti­nu­itet i sna­žan utje­caj na jav­ni pros­tor i diskurs.

Izložba je u Puli pred­stav­lje­na u redu­ci­ra­nom obli­ku u odno­su na pret­hod­na gos­to­va­nja, no una­toč pros­tor­nim ogra­ni­če­nji­ma dono­si repre­zen­ta­ti­van pre­sjek ključ­nih rado­va i otva­ra pros­tor za dalj­nju ras­pra­vu o ulo­zi dizaj­na u druš­tve­nim promjenama.

Nakon služ­be­nog otvo­re­nja, auto­ri izlož­be upri­li­či­li su struč­no vod­stvo kroz pos­tav, tije­kom kojeg su posje­ti­te­lji­ma detalj­ni­je pred­sta­vi­li kon­cep­ci­ju izlož­be, pro­ces istra­ži­va­nja i kri­te­ri­je oda­bi­ra rado­va. Kroz temat­ske cje­li­ne i kro­no­lo­ški okvir, publi­ka je ima­la pri­li­ku iz prve ruke čuti kon­tekst nas­tan­ka poje­di­nih pla­ka­ta, kam­pa­nja i vizu­al­nih inter­ven­ci­ja, od ranih femi­nis­tič­kih ini­ci­ja­ti­va s kra­ja 1980-ih do suvre­me­nih dizaj­ner­skih prak­si. Vodstvo je otvo­ri­lo pros­tor i za pita­nja te raz­mje­nu iskus­ta­va, čime je dodat­no nagla­še­na važ­nost dija­lo­ga o ulo­zi dizaj­na u obli­ko­va­nju jav­nog pros­to­ra i druš­tve­nih promjena.

Zanimljivo je kako je sve poče­lo jed­nim izu­zet­no važ­nim doga­đa­jem, 1978. godi­ne u Beogradu kad je odr­ža­na prva femi­nis­tič­ka kon­fe­ren­ci­ja na podru­čju istoč­ne Europe. Okupila je jako velik broj soci­olo­gi­nja, filo­zof­ki­nja i sl. koje su se bavi­le tim pitanjima.

Golub je tu istak­nuo ilus­tra­ci­ju Mirka Ilića s nat­pi­som „Proleteri svih zema­lja, tko vam pere čara­pe?“ koju je dizaj­ni­rao za među­na­rod­nu kon­fe­ren­ci­ju „DRUG-ca žena – novi pris­tup žen­skom pita­nju“. Ilustracija je jako mala, na njoj su srp i čekić na kojem je zave­zan štrik pre­ko kojeg vise čarape.

„Zašto je ta ilus­tra­ci­ja važ­na kao poru­ka? Zato što taj peri­od mar­ki­ra dru­gi val femi­niz­ma i uka­zu­je nam na pro­ble­ma­ti­ku koje se doti­če veli­ki broj pla­ka­ta, a ta je da u soci­ja­liz­mu koji je dao žena­ma pra­vo gla­sa, gdje se ostva­ri­la neka nomi­nal­na rav­no­prav­nost, osta­lo je puno pita­nja koja su neri­je­še­na i osta­ju skri­ve­na ali se pola­ko razot­kri­va­ju, a zapra­vo se mogu saže­ti na neko­li­ko stva­ri od kojih je jed­na upra­vo taj odnos izme­đu pri­vat­nog i jav­nog pros­to­ra. Jednakost tu načel­no pos­to­ji dok ne ide­te iz jav­nog pros­to­ra u pri­vat­ni i onda se tu vrlo kon­kret­no vidi tko pere čara­pe“, rekao je Golub.

Dodao je kako se izlož­ba osim na podje­lu kućan­skih pos­lo­va odno­si i na repro­duk­tiv­na pra­va i još mno­ge seg­men­te nerav­no­prav­nos­ti spolova.

Važno je istak­nu­ti da rado­ve pot­pi­su­je niz auto­ri­ca koje su bile ili će s vre­me­nom pos­ta­ti neka od sre­diš­njih ime­na hrvat­ske dizaj­ner­ske i umjet­nič­ke sce­ne, među nji­ma Sanja Iveković, Sanja Bachrach Krištofić, Iva Babaja, Ira Payer, Barbara Blasin, Koraljka Vlajo, Dora Bilić i Tina Müller, Goga Golik, Ana Labudović, Tessa Bachrach Krištofić, Tea Šokac, Gabrijela Ivanov i mno­ge dru­ge. Pored dizaj­ne­ri­ca, femi­nis­tič­ke pro­mo­tiv­ne mate­ri­ja­le obli­ku­ju i dizaj­ne­ri, Dejan Dragosavac, Dejan Kršić, Ivan Klisurić, Jimbo Bernhaus, Krešimir Ćuk.

Danas, 13. velja­če, s počet­kom u 18 sati, u Dnevnom borav­ku Rojca odr­žat će se jav­no pre­da­va­nje i raz­go­vor s auto­ri­ma izlož­be pod nazi­vom „Pažnja! Dizajn pri radu“. Marko Golub govo­rit će o tome kako dizajn sukre­ira jav­ni pros­tor i utje­če na jav­ni diskurs, dok će Barbara Blasin pred­sta­vi­ti svo­je istra­ži­vač­ke i dizaj­ner­ske pro­jek­te koji se bave povi­ješ­ću žen­skog orga­ni­zi­ra­nja i vizu­al­ne kulture.

Ulaz je slo­bo­dan, a orga­ni­za­to­ri pozi­va­ju sve zain­te­re­si­ra­ne da se pri­dru­že i uklju­če u raz­go­vor o dizaj­nu, jav­nom pros­to­ru i femi­nis­tič­koj prak­si danas. Izložba se može pogle­da­ti do 2. ožujka.