24. Sa(n)jam knjige u Istri: Boris Koroman

Predstavljanje knjige „Suvremena hrvatska proza i tranzicija“

• Boris Koroman, profesor s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli, predstavio je svoju knjigu „Suvremena hrvatska proza i tranzicija“ u ponedjeljak, 3. prosinca na 24. Sa(n)jam knjige u Istri. Intervjuirao ga je kolega i prijatelj Andrea Matošević, a uz autora je u raspravi sudjelovala i urednica Danijela Lugarić Vukas, sa zagrebačkoga Odsjeka za rusistiku. Cilj susreta bio je definirati tranziciju, način na koji komparatist ili filolog može doprinijeti razumijevanju te teme, odrediti odnos stvarnosti i književnosti u poslijeratno doba, utvrditi metodologiju rada, korpus na koji se primjenjuje analiza itd.

Intervju je logično započeo definiranjem tranzicije s obzirom da bi nejasnoće u opsegu i sadržaju tog termina učinile i samu raspravu manje transparentnom. Autor je stoga stavio naglasak na ekonomski i politički prevrat kao ono što prvenstveno karakterizira tranzicijske zemlje. Tvrdi da književnost nalazi svoje mjesto u tom procesu na složen način. Naravno, s jedne se strane podrazumijeva da traume uzrokovane društvenim promjenama koje su se odrazile na naš privatni univerzum snažno potiču kreativce na iskazivanje misli, emocija i stavova putem umjetnosti, a s druge se strane povratno događa da neko djelo inspirira čitatelja i utječe na njegov svjetonazor, pa i djelovanje.

Živosti ovoga intervjua veoma su pripomogle digresije urednice Danijele koja je spomenula „Cervantesov trg“ Predraga Lucića, zbirku tekstova među kojima je i drama „Kako se kalio Čehov“, a ona na maštovit način tematizira suvremene vrijednosti, smještajući radnju u glavni grad imaginarne zemlje Tranzicije. Fokus djela je na liku dramaturga Didaskalovića koji treba stvoriti novi program teatra i uklopiti ga u doba tržišta, marketinga i sponzora.

Osim toga urednica se sjetila i dokumentarnog filma „Djeca tranzicije“ koji, u odnosu na dramu, na drugačiji, izravniji i konkretniji način govori o tim vrijednostima koje je postavio kapitalizam te o tome kako su se okolnosti reflektirale na život svih društvenih klasa, a ponajviše o temelju na kojem su se klase uopće formirale.

Dakle, zahvaljujući digresijama, tema se učinila bliskom i punokrvnom, dok su odgovori samoga autora ponekad bili formalni i nedovoljno stimulativni za one koji možda nisu posve upućeni u teoriju književnosti. No jasno je da je knjiga prvenstveno i namijenjena studentima književnosti, profesorima i sl., a samo ambiciozni znatiželjnici-laici se mogu priključiti toj grupaciji.

Naime, Koroman je objasnio da je njegov pristup temi interdisciplinaran. On objedinjuje klasičnu i postklasičnu naratologiju, kulturalne studije, teoriju i povijest književnosti, imagologiju, sociološka, politološka i antropološka istraživanja. Dakle, jasno je da jedan fenomen ne može biti objašnjen na jednostavan i jednostran način jer se očituje u svim segmentima života pojedinca i društva.

Nadalje, autor je rekao po kojem je kriteriju odabrao korpus. Tvrdi da je uzeo u obzir popularna djela, ekranizirane romane te se bazirao na generacijskoj i autorskoj reprezentativnosti. Nije mu bilo bitno obuhvatiti što više djela jer bi se na taj način umanjila kvaliteta i dubina analize, a on nije htio izostaviti ništa bitno vezano za pripovjedačke postupke, interpretaciju djela, prostore tranzicije i sl.

U razgovoru su se Koroman, Matošević i Lugarić Vukas dotakli i intrigantnih detalja općenitije prirode. Primjerice, zanimljivo je bilo čuti promišljanja o pojmu ruralnoga, s obzirom da on može asocirati na idilu koliko i na primitivnost.

Zaključili su i da se određeno znanje prenosi na potomke te da ne mora netko biti rođen u izvjesno doba da bi razumio njegove vrijednosti koje proizlaze iz dominantne ideologije. Stoga je moguće i da mladi ljudi rođeni nakon raspada Jugoslavije budu kritični prema sadašnjem sistemu uspoređujući aktualnu društvenu klimu s onom koja je daleko iza nas, bez obzira na to što iskustvo o tome direktno ne svjedoči.

Dakle, sugovornici su knjigu predstavili na višestruk način, pomalo dajući njezin pregled, ali su rado zalazili i u rasprave o ključnim pojmovima ili se vodili za asocijacijama koje su upotpunile doživljaj teme.

Tekst Maja GREGOROVIĆ

Fotografije Vladimir BUTKOVIĆ

Leave a Reply


8 + 4 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum