Prvo potrebe građana pa onda profit
Svako državno uređenje ima vlastiti plan prostornog uređenja. Doba socijalizma poznato je po izgradnji velikog broja jednoličnih stanova, dok je kapitalistička era u svoj fokus izgradnje postavila ostvarivanje profita. Osvještavanje građana o važnosti javnog prostora, nagovješćuje novu eru u izgradnji. Kako je kazao pulski arhitekt Marko Perčić u emisiji Metazine, emitiranoj na Radio Puli, javni prostor postaje najzanimljivije područje koje građani žele zaštiti od eksploatacije te iskoristiti ga na način da služi velikom broju korisnika.
Više o ovome pogledajte: Klikom na Više…
Muzil – veliki prostorni potencijal
Poznati pulski primjer jest ogromna vojna zona Muzil. Riječ je o izuzetno vrijednom prostornom potencijalu koji sada zjapi prazno. Zgrade u Muzilu datiraju iz doba bivše države, a neke čak iz vrijeme Austrougarske monarhije. Iako se u posljednje vrijeme govori o njegovoj prenamijeni, sudbina ove vojne zone još uvijek nije poznata.
Pulska grupa prepoznala je vrijednost Muzila kao javnog prostora. Njihova skupina arhitekata odlučila je napraviti arhitektonski prikaz postojećeg stanja. To je prvi korak u valoriziranju ove vojne zone, smještene tik uz more. Uz vlastite troškove i puno truda, arhitekti svojim prikazima žele pomoći Gradu u prenamijeni prostora.
Upravo je Pulska grupa napravila izložbu arhitektonskog prikaza Muzila na otvorenju festivala Media Mediterranea 12, održanu krajem srpnja. Prisutnima su prikazali zanimljivu prezentaciju o mogućnostima prenamjene prostora. Navodeći primjere iz svijeta, žele osvijestiti građane o važnosti ovog objekta, koji može koristiti velikom broju ljudi.
Pulski arhitekt Emil Jurcan objasnio nam je da nakon što su napravili prikaz postojećeg stanja, poslali su svoje radove arhitektonskim fakultetima u Zagrebu i Madridu, gdje će studenti na temelju prikaza napraviti raznorazne projekte o prenamjeni prostora. Već se na jesen očekuje sljedeća izložba s različitim projektima obnove Muzila.
– Iako se Grad načelno slaže s našom idejom, u tajnosti ipak projektiraju golf teren. Nažalost kod nas su sve mogućnosti blokirane jednom – turizmom! To je nova ideologija koja se kod nas propagira , a o njoj se ne može niti raspravljati, niti se ne smije postaviti pitanje: može li se od turizma živjeti?, kazao je Jurcan.
On veli da što se tiče javnog prostora, građani zaslužuju raspravu o obnovi Muzila, a predstavljanjem raznoraznih rješenja Gradu nastojat će utjecati na njihovu odluku, odnosno spriječiti izgradnju golf terena čime se pogoduje samo privatnim investitorima, a zanemaruju potrebe građana.
Zakoni pogoduju privatnim investitorima
Naši zakoni o prostornom uređenju i gradnji čak na neki način pomažu investitorima da nauštrb građana ostvare velike profite. Nešto o tome nam je kazao predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević, čija udruga već dulje vrijeme prosvjeduje za očuvanje Varšavske ulice u centru Zagreba.
– Zakoni o prostornom uređenju i gradnji u Hrvatskoj su katastrofa. Potrebno je definirati javni interes, koji je danas često ostavljen proizvoljnoj procjeni političara, a da nisu čak obvezani konzultirati se s drugim stručnjacima. Najnovijim zakonskim izmjenama još je više smanjen broj građevinskih dokumenata koji su dostupni javnosti, objasnio je Tomašević.
Nadodao je da ukoliko se građani žele izboriti za očuvanje javnog prostora, potrebno je povezati se s obližnjim udrugama, aktivnim po tom pitanju. Osim toga, „potrebno je pratiti izmjene prostornih planova i pokušati utjecati na devastaciju prostora prije nego što političari za nju dignu ruke“, objasnio je Tomašević. Međutim, veli da ni to ponekad nije dovoljno već su potrebni daljnji prosvjedi u svakoj fazi realizacije nekog štetnog projekta.
Devastacija prostora nije problem specifičan samo za Zagreb već prijeti i mnogi drugim gradovima, a Pula je samo još jedan grad u nizu. Pri svakom prostornom planiranju, potrebno je saslušati mišljenja građana.
– Planeri moraju razgovarati s ljudima, odnosno korisnicima. Neke pozicije gradova vrlo su složene. Primjerice, trgovi ili tržnice mjesta su gdje se isprepliću potrebe različitih ljudi, odnosno potrebe velikog broja korisnika. Sumnjam da ikoji planer može samostalno, iz rukava, naći rješenja za takve pozicije. Nema recepta s garantiranim uspjehom, kazao je Perčić u gore spomenutoj emisiji.
Prema Perčiću, zgrada Karla Rojca očito je imala uspješnu formulu. Ključ je u tome da se prema takvim prostorima ne smijemo ponašati kao prema običnoj javnoj ustanovi. Kako nadalje kaže, ovdje nije potreban ravnatelj i takvo što ne treba se niti zahtijevati. Riječ je samoniklom centru (naravno, nastao je uz pomoć građana i Grada) civilnog sektora kojemu treba dopustiti slobodan razvitak.
Varšavka ulica – želja za profitom nauštrb građana
Svaki javni prostor treba se razvijati u skladu s interesima javnosti. Kao što je kulturno – umjetnički centar Karlo Rojc primjer dobrog iskorištavanja javnog dobra koje služi velikom broju korisnika, tako se treba postupati i s ostalim javnim prostorima. Ukoliko građani primijete iskorištavanje zajedničkog dobra, u cilju ostvarivanja profita, mogući su građanski buntovi.
Aktualan primjer borbe građana za očuvanje javnog prostora jest Varšavska ulica, smještena u centru Zagreba. Kako veli Tomašević, bunt građana se rodio zbog toga što je Varšavska ulica primjer nezabilježene uzurpacije javnog prostora u Zagrebu.
– Dio ulice se po prvi puta poklanja poduzetniku kako bi ostvario ekstraprofit, a u slučaju Varšavske radi se o dijelu pješačke zone koja se u Zagrebu nije povećavala već 35 godina što je suprotno trendovima europskih metropola, pojasnio nam je Tomašević.
Osim toga, naveo je da je projekt protivan javnom interesu budući da se na tom mjestu planira i velika garaža zbog koje će se usporiti i javni prijevoz građana.
Iako se još uvijek ne zna što će se dogoditi sa situacijom u Varšavskoj, građani su na neki način već pobijedili, kazao je Tomašević objašnjavajući da se napokon otkrio sustavan problem uzurpacije javnog prostora, nespecifičan samo za Zagreb, već prepoznat u povijesnim središtima drugih gradova, kao i na obali.
Po njemu je svaka politička stranka suodgovorna za nastalu situaciju budući da nisu pridavali dovoljno pozornosti za zaštitu javnog prostora. Nakon velikog građanskog bunta, zagrebačka Gradska skupština donijela je zaključke kojima se poništavaju sve izmjene prostornih planova, pa će se teško ponoviti situacija kao u Varšavskoj ulici.
Međutim, problem u Varšavskoj ulici samo je najaktualniji primjer građanskog bunta, a uzurpacijom javnog prostora i u drugim gradovima, moguće je da se ponovi ovakav scenarij.
Bez žurbe do prenamjene neiskorištenih prostora
Uzurpacija javnog prostora nauštrb želja građana, dokaz je nepromišljenog prostornog planiranja. Kako kaže Perčić, nije potrebno žuriti u prenamijeni prostora. Obnova starih vojarni, tvrđava ili drugih objekata, treba se razvijati postepeno, u skladu s građanskim potrebama.
– Trebamo znati da nije potrebno ostvarivati projekte odmah. Jedan od najzanimljivijih načina projektiranja jest fazno projektiranje. Primjerice, u nekoliko godina prostor možemo koristiti u jednu svrhu, a tokom godina to se dalje može razvijati, ovisno o potrebama, interesima i sredstvima, obrazložio je Perčić.
Građanska borba u centru Zagreba, simbolični je prikaz iskorištavanja javnog prostora u svrhu ostvarivanja profita. Ukoliko vlasti žele izbjeći bijes građana, potrebno je saslušati njihove potrebe prije bilo koje izmjene prostornih planova. Inače, Varšavska ulica neće biti jedini primjer žestokog građanskog bunta.
Napisala Vlasta Vujačić
Fotografije preuzete s: http://www.online-zagreb.hr/moj_zagreb/zagreb-hr/varsavska-pocinje-odbrojavanje-do-novog-prosvjeda/
