Nužna komunikacija škola i kulturnog sektora
Manjak publike u kulturi i nemogućnost profesionalnog angažmana mladih talentiranih autora, neke su od tema koje su bile na panel diskusiji održanoj danas u Multimedijalnom centru Luka. Pod nazivom „Mladi u lokalnim kulturnim politikama“, inače u sklopu 13. Media Mediterranea festivala nastojalo se donijeti valjane zaključke o tome na koji način treba uključiti mlade u kulturni sektor kao i u same rukovodeće pozicije, a analizirali su se i trenutni problemi.
Sudionici rasprave bili su Magdalena Vodopija (direktorica Sajma knjige u Istri), Branka Benčić (nezavisna kustosica), Davor Kliman (ravnatelj pulske škole Primijenjenih umjetnosti i dizajna) i Vladimir Torbica ( pročelnik za kulturu u Istarskoj županiji). Moderator panel diskusije bio je Marino Jurcan, ujedno i organizator Media Mediterranea festivala.
Već na samom početku, Torbica je istaknuo da se na mlade u IŽ ne gleda kao na problem, već im je cilj da mladi dođu do izražaja, što i namjeravaju poticati u nadolazećem razdoblju.
Kao jedan od načina poticanja razvoja mladih ljudi, ističe Benčić, jest mobilnost mladih.
‑To je nekada bilo užasno teško, ali danas kada je sve više takvih mogućnosti i kada postoje jeftine avionske karte, mladima su veće mogućnosti za edukaciju kroz program mobilnosti, veli Benčić.
Upravo to, naglašava Benčić, treba biti i naš prioritet kada govorimo o mladima.
Osim toga, treba ih se sve više uključivati u kulturne projekte ne bi li sami stekli nužne vještine i znanja potrebne za daljnji napredak.
– Projekt ne može biti svjež i nov, ako ne okupljate mlade suradnike, napominje Vodopija dodajući da na sajmu nastoji uključiti što više mladih suradnika.
Navodi i da nije potrebno dovoditi stručnjake iz drugih krajeva, kada imamo dovoljno potencijala u našoj sredini.
U angažiranju mladih ljudi, pružajući im dodatnu edukaciju, vještina i znanja, mogu pomoći i škole. Kako kaže ravnatelj Kliman, škole mogu ponuditi više od onoga što trenutno nude. Škole imaju logistiku, i to treba iskoristiti.
Međutim, na pitanje zašto u Istri nema dovoljno dostupnih radionica kojima mogu mladi prisustvovati i mogu li u tom smislu nekako škole pomoći, počeo se spominjati novac. Kako kaže Kliman, i uz najbolju volju profesora i uz volonterski rad, zakonski okviri i financijske mogućnosti (kao što je to najobičnija nemogućnost plaćanja grijanja za dodatne, izvanškolske aktivnosti) to je teško ostvarivo.
Iako je spomenuo da svaka škola može biti generator promjena tijek diskusije govori da hvalevrijedne inicijative teško mogu biti ostvarive bez adekvatne potpore.
Jedan od zaključaka, čime je i okončana panel diskusija, ponudio je umjetnički direktor i tajnik kazališne udruge dr. Inata, Branko Sušec. Veli da je nužno ostvariti komunikaciju kulture i škola te povezivati institucije s mladim ljudima. Kao primjer naveo je pulsku Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna čiji su učenici, nekoliko godina unazad, napravili radove na temu Pula film festivala, i za koje kaže da su bili odlični i originalni te puno bolji nego što se trenutno nude, primjerice, na sadašnjim plakatima za festival.
Upravo u tom smislu, mogu se angažirati i zainteresirati mladi za kulturu. Potrebno je osigurati razvitak vještina i novih znanja koja će mladi koristiti na tržištu rada, a zatim ih uključiti u procese odlučivanja. Uostalom, ne treba ih se niti kriviti što nisu dovoljno angažirani u kulturnoj djelatnosti, što je Vodopija istaknula za kraj.
– Trebamo početi od sebe i nastojati što više mladih uključivati u kulturne projekte. Mi trebamo njima pristupiti i voditi ih kroz kulturne projekte, a ne očekivati da će oni nama prići, zaključuje Vodopija.
Napisala i fotografirala Vlasta Vujačić
