Konferencija “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija”/Konferencija kontradikcija
[lang_hr]U Zagrebu se od 14. do 16. veljače održala Konferencija “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija” u organizaciji Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Klubtura, Kooperativa – Regionalna platforma za kulturu i Pravo na grad u suradnji s Europskom kulturnom fondacijom i Fondacijom Heinrich Boell. Program se ukratko sastojao od seminara i diskusija na temu hrvatskog institucionalnog kulturnog ustroja (modeli, politike i instrumenti), iskustvima i planovima u budućnosti te regionalnoj suradnji, kao i o novim prostorima za kulturne instuitucionalne inovacije.[/lang_hr]
[lang_hr]
Jedan od panela izazvao je raspravu o novim prostorima za kulturu i institucionalne inovacije u čijem su uvodnom dijelu govorili gosti Martina Borovac Pečarević iz Ministarstva kulture RH, Katherine Watson iz European Cultural Foundation – Amsterdam i Teodor Celakoski iz Saveza udruga Operacija grad, Zagreb koji je izrazio svoju zabrinutost privatizacijom javnog dobra, ali i postojećim klijentelizmom. Martina B. Pećarević izjavila je da ne dijeli njegovu zabrinutost, pogotovo vezano uz javno-privatno partnerstvo kao model suradnje i inovacije. Ona smatra da nija svaka poduzetnička inicijativa nužno loša te da nije svako javno-privatno partnerstvo loše, mada trenutno postoji manjak ljudskih resursa u kulturnom sektoru.[/lang_hr]
[lang_hr]
Davor Mišković iz udruge Drugo more u svojem izlaganju spomenuo je istraživanje koje trenutno provodi u kulturnim centrima u Hrvatskoj. Intrigantan dio, koji je ujedno i paradoksalan, odnosi se na to da privatne udruge stvaraju u javni prostor i javno dobro, dok se javne ustanove upravljaju kao da su privatno vlasništvo. Mišković je također ustvrdio da upravo ove dvije suprotstavljene strane mogu dovesti do novog oblika hibridizacije ustanova, međutim ostaje pitanje što s udrugama i inicijativama koje djeluju izvan postojećih koalicija udruga u gradovima. Zaklada Kultura Nova primjerice jedna je od platformi koje financijski podržavaju takav način osnaživanja koalicija udruga što i potvrdila upraviteljica Zaklade, Dea Vidović. Sanjin Dragojević s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba govorio je o modelima kulturne politike, primjerice francuskom model države-arhitekta, britanskom modelu kulturnih vijeća i hibridnom modelu, koji je trenutno na snazi u hrvatskoj kulturnoj politici. Njega opterećuju nedostatak jasnoće, sustavnosti i koherentnosti u provođenju odluka, a Dragojević predlaže tkz. skandinavski model u kojem se kontinuirano provodi velik broj istraživanja u kulturi, tako da se prate stalna previranja i tendencije kojima treba težiti u kulturnom upravljanju. Dodao je kako je edukacija izrazito bitna za razvoj kulturnog sektora i da je to zapravo najvažnija uloga ustanova u kulturi.[/lang_hr]
[lang_hr]
U nastavku panela Chris Torch iz Interculta u Stockholmu unio je u diskusiju iskustva sa zapada rekavši kako je kultura u Švedsjkoj vrlo bitna radi razvoja interkulturalnih kompetencija i da je potrebna veća povezanost s publikom. U razvoju samih institucija po njemu postoje opasnosti od instrumentalizacije od strane političkih agendi, pa je potrebno precizno definirati očekivanja, te smatra da će se u budućnosti kulturni centri trebati transformirati u resurs centre. Milena Dragičević Šešić (Univerzitet u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti) više puta je spomenula značajnu tišinu i šutnju kulturnog sektora po pitanju kritike i otpora prema postojećem stanju. Kulturnjaci čekaju promjene u isto vrijeme shvaćajući da ih osim njih nitko drugi ne može proizvesti. Naglasila je važnost suradnje, kako među različitim sektorima (ne samo formalne koje se prikazuju za donatore), tako i zajedničku regionalnu perspektivu.[/lang_hr]
[lang_hr]
Nina Obuljan Koržinek s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagreba bila je vrlo kritična naspram državne uprave jer smo po njenom mišljenju u dvostrukoj krizi. Jedna je uvjetovana globalnim događajima, a druga lošim provođenjem reformi, te smatra da se dosad moglo kroz proračunski novac i njegovim nadolijevanjem krpati rupe i postojeće probleme, što bi se moglo ubrzo okončati kolabiranjem sustava, kako novaca više nema. Izrazila je zadovoljstvo zbog poziva na konferenciju i diskusiju, ali je i uputila kritiku organizatorima što nisu pozvani i predstavnici vlade i ustanova što razgovor o obostranim problemima suradnje čini pomalo uzaludnim.[/lang_hr]
[lang_hr]
Gošća iz utrechskog BAK‑a Maria Hlavajova podijelila je nizozemska iskustva gdje je po njenom mišljenju jedno vrijeme trajala idila između političkog sustava i art zajednice, međutim prije nekoliko godina to se promijenilo. Osim slabije potpore, struktura publike se drastično promijenila i kulturni sektor treba pod hitno pronaći način bolje komunikacije s publikom i njenim interesima. Na samom kraju rasprave, sociolog Mirko Petrić dobro je zaključio kako se radi o kontradikcijama, u smislu djelovanja i financiranja nevladinog sektora gdje je postojeće stanje oblik hakiranja postojećeg sustava. Po njegovim riječima, civilno bi društvo trebalo imati veću ulogu u izgradnji kapaciteta i aktivno građanstvo može dovesti do institucionalnih promjena. Sama nezavisna scena mora po svojoj definiciji biti alternativna i po načinu djelovanja i po sadržaju i postignućima, kao što su i nužno potrebni novi hibridni oblici institucija i ustanova u kulturi.[/lang_hr]
[lang_hr]
Predstavnici znanstvene i aktivističke zajednice, dakle i ljudi iz institucija i nezavisnog kulturnog sektora u više su navrata spominjali neriješene probleme nastale u tranziciji, kontradikcije i nepovezanost između sektora, a predstavnici civilne scene još i korupciju, klijentelizam, kao i nepovjerenje u privatni, ali i javni sektor, odnosno borbu za proračunska sredstva i društveni status, pomalo nalikujući onima koje stalno kritiziraju.
[/lang_hr]
Ured Kulturistre
Foto: Marino Jurcan[/lang_hr]
