“Ne spominji ime vlasnika svoga uzalud” – okrugli stol o nezavisnom novinarstvu

05.05.2015.

- Svjetski dan slo­bo­de medi­ja sla­vi se 3. svib­nja, a ove je godi­ne dosad ubi­je­no 24 novi­na­ra dok ih je 158 u zatvo­ru. Sloboda medi­ja one­mo­gu­ća­va se diljem svi­je­ta, a uz to sprje­ča­va se novi­na­ri­ma da obav­lja­ju svoj posao. Reporteri bez gra­ni­ca su i ove godi­ne pri­pre­mi­li indeks medij­skih slo­bo­da 180 zema­lja svi­je­ta, a Hrvatska je smje­šte­na na 58. mjes­to dok je slo­ve­ni­ja na 35. mjes­tu, kaza­la je Ivana Krtinić, glas­no­go­vor­ni­ca Zapadne regi­je Foruma za ljud­ska pra­va i druš­tve­nu prav­du ORaH, u ime orga­ni­za­to­ra okru­glog sto­la o neza­vis­nom novi­nar­stvu u Istri i Hrvatskoj odr­ža­nog u pul­skoj gale­ri­ji Cvajner na kojem su govo­ri­li novi­na­ri Snježana Matejčić, Vlado Mandić i Goran Prodan. Iako je u naj­vi napo­me­nu­to da će na okru­glom sto­lu govo­ri­ti i novi­nar HRT‑a Elvis Morina on je raz­go­vor kole­ga pra­tio iz publike.

P1090142 (600x327)

Snježana Matejčić je kaza­la da je cen­zu­ra u medi­ji­ma u Hrvatskoj stal­no prisutna.

- No ne radi se samo o hrvat­skom pro­ble­mu već je to glo­bal­ni trend. Novinari su svug­dje nedo­volj­no pla­će­ni i u pra­vi­lu nisu dovolj­no nagra­đe­ni za svoj rad. U ovak­voj je situ­aci­ji jas­no da neki novi­na­ri kal­ku­li­ra­ju s infor­ma­ci­ja­ma koje obra­đu­ju. U Hrvatskoj cen­zu­ra pos­to­ji od kad pos­to­ji drža­va. U počet­ku je to dje­lo­mič­no bilo uvje­to­va­no ratom, no sda je jas­no da su poli­tič­ke stran­ke ulti­ma­tiv­ni ure­đi­va­či medi­ja u Hrvatskoj. Ta je situ­aci­ja sve gora. Još se uvi­jek uči­mo osno­va­ma demo­kra­ci­je i oče­ku­je­mo da poli­ti­ča­ri reagi­ra­ti civi­li­zi­ra­no, no pri­mjer HRT‑a kojoj se mije­nja ured­niš­tvo kako se mije­nja vlast pot­vr­đu­je upra­vo suprot­no. To što je Hrvatska na 58. mjes­tu još je i dobro. Svi se može­mo suprot­sta­vi­ti ovak­vom sus­ta­vu. To sam i ja uči­ni­la i za to sam pla­ti­la, kaza­la je Matejčić.

Vlado Mandić je govo­rio o kon­tro­verz­noj kaz­ne­noj kate­go­ri­ji sramoćenja.

- Upravo zbog sra­mo­će­nja novi­na­ri u Hrvatskoj će kaz­ne­no odgo­va­ra­ti za pre­no­še­nje isti­ni­te tvrd­nje putem medi­ja. Da je taj zakon pos­to­jao kada se sudi­lo Sanaderu novi­na­ri o tome ne bi mogli pisa­ti. Zašto je sra­mo­će­nje uve­de­no u hrvat­sko kaz­ne­no zako­no­dav­s­tvo? To je nepre­mos­tiv zid i smrt­ni uda­rac slo­bo­di medi­ja jer je slo­bo­da u medi­ji­ma moguć­nost pre­no­še­nje isti­ne. Sjajne godi­ne Glasa Istre, Novog lis­ta i Feral Tribunea bile su 90-te. Te su novi­ne pisa­le isti­nu i bile su jed­nim dje­lom zbog toga i omra­že­ne. Sloboda medi­ja naj­vi­še je ovis­na o vlas­nič­koj struk­tu­ri istih. Nezavisno novi­nar­stvo nije pisa­nje “faj­ter­skih” tek­s­to­va već je to pisa­nje isti­ne što je vrhun­ski kri­te­rij, kazao je Mandić.

Na temu vlas­nič­ke struk­tu­re nado­ve­zao se i Goran Prodan koji je spo­me­nuo pri­mjer nje­mač­kih novi­na Süddeutsche Zeitung.

- Nemamo neza­vis­ne medi­je jer vlas­niš­tvo nije struk­tu­ri­ra­no na taj način. Da bi medij bio neza­vi­san vlas­niš­tvo mora biti dis­per­zi­ra­no i ne smi­je pos­to­ja­ti većin­ski vlas­nik jer će se to reflek­ti­ra­ti na ure­đi­vač­ku poli­ti­ku. Njemačke novi­ne Süddeutsche Zeitung osno­va­ne su 1945. godi­ne kada su SAD i savez­ni­ci svrg­nu­li nacis­tič­ki režim. Nastale su pod patro­na­tom SAD‑a koji su izdvo­ji­li četi­ri pro­fe­si­ona­la­ca i dali im licen­cu da izda­ju novi­ne. Svatko je imao 25% udje­la, a poseb­na kla­uzu­la im je zabra­nji­va­la da svo­je udje­le pro­da­ju. Bili su raz­li­či­tih pro­ve­ni­jen­ci­ja – jedan soci­jal-demo­krat, jedan židov i dva kato­li­ka – i više-manje se nisu mogli pod­ni­je­ti, ali veza­lo ih je to što su htje­li radi­ti dobar posao i pro­izves­ti dobre novi­ne koje i dan danas pos­to­je, kazao je Prodan.

P1090144 (600x450)

Na okru­glom sto­lu bilo je govo­ra i o suko­bu inte­re­sa, opas­noj auto­cen­zu­ri, sufi­nan­ci­ra­nju medi­ja od stra­ne vlas­ti te o samoj komer­ci­ja­li­za­ci­ji medi­ja. Unatoč činje­ni­ci da su govor­ni­ci sadaš­nji (Prodan) ili biv­ši (Matejčić i Mandić) novi­na­ri Glasa Istre nit­ko od njih nije izgo­vo­rio ime sadaš­njeg vlas­ni­ka novi­na Alberta Faggiana i nje­gov utje­caj na slo­bo­du jedi­nih istar­skih novi­na te nje­go­vo “šuro­va­nje” s naj­ja­čom istar­skom stran­kom IDS-om. Todorićev dik­tat “Ne spo­mi­nji ime vlas­ni­ka svo­ga uza­lud” je oči­gled­no uzeo maha, a zanim­lji­vo je napo­me­nu­ti da okru­glom sto­lu nije pri­sus­tvo­vao ni jedan novi­nar Glasa Istre koji bi o nje­mu izvje­šta­vao. Novine koje na svo­joj nas­lov­ni­ci sva­kod­nev­no isti­ču da se radi o “neza­vis­nom dnev­ni­ku”, izgle­da, ne zani­ma što o toj dek­la­ri­ra­ni­oj neza­vis­nos­ti ima­ju za reći nje­go­vi sadaš­nji i biv­ši novinari…

Tekst i foto Boris VINCEK