Nova poezija na portalu Besplatne elektroničke knjige
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige tri zbirke pjesama: „Ljiljan u trnju“ Fikreta Cacana, „Uzimaj sve što te smiruje“ Ivice Prtenjače i „Zbogom, fašisti“ Marka Tomaša. Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e‑knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e‑knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.
Fikret Cacan rođen je 1958. u Zenici. Na Filozofskom fakultetu u Zadru započinje studij komparativne književnosti, filozofije i rusistike da bi diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. godine. Strukovnu nagradu za najbolji prijevod poezije dobiva 1989. (Društvo hrvatskih književnih prevodilaca; za prijevod „Pjesama i eseja“ Osipa Mandeljštama). Godine 1999. vodi proslavu 200. obljetnice A. Puškina u Hrvatskoj te postavlja veliku izložbu u NSK‑u o pjesnikovu životu i djelu.
„Fikret Cacan je dobio okladu zauzimajući se za jedan nesvakidašnji poetski koncept obnove vezane forme. U njoj on nalazi mogućnost da suvremenost precizira sviješću uznemirenog intelektualca onkraj aktualnih jezičnih presvlaka. Nastavljajući se na nikad sasvim prekinut slijed matoševskog artizma, Cacanova forma zvuči prirodno kako u pridržavanju pravila tako i u svjesnom odstupanju od njih“, kaže Zvonimir Mrkonjić.
Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije i književne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvršten u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti. Predsjednik je odbora Goranova proljeća. Na Trećem programu Hrvatskog radija vodi i autorski potpisuje emisije Moj izbor.
„Prtenjača je posvema blizak iskustvima svoje epohe: svjetonazorom, stilom i modernošću. Prva će ga karakteristika vezati za urbanost a druga uz lirsko Ja koje nikada neće biti potisnuto. Upražnjeno mjesto osobnosti zauzima sam pjesnik koji ima funkciju središnjeg strukturnog faktora. Spoznajni ritual svakodnevice za njega je rutinski posao i on ga ispisuje spontano, sve do univerzalnijih zona značenja. Treća karakteristika toga pjesništva odnosi se na proturječja od kojih je sazdan ovaj svijet, a koje Prtenjača intuitivno osjeća i koristi, to jest, on ih demitologizira na način kao da propitkuje vlastiti život. Stoga se ne možemo oteti dojmu da je on pjesnik koji s lakoćom piše, bez obzira na gustoću izričaja i „reskih veza“ koje zagovaraju neizrecivo“, piše Sead Begović.
Marko Tomaš je rođen 1978. u Ljubljani. Jedan od pokretača i urednika časopisa Kolaps i pripadajuće biblioteke. Novinske tekstove objavljivao u Danima, Glasu Istre i Feral Tribuneu. Vodio je kultnu splitsku knjižaru Utopia. Poeziju i prozu objavljivao u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici. Pjesme su mu prevedene na talijanski, francuski, njemački, engleski itd. Živio je, studirao i radio u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Trenutno živi i radi u Mostaru.
„Njegovi stihovi ne mogu okoštati. Jer ih piše čovjek neprestano zapitan kako je moguće živjeti i što uopće znači biti živ među tolikim smrtima. Jer ih piše čovjek neprestano zaljubljen među tolikim mržnjama. Čovjek smrtno živ i smrtno zaljubljen. Marko Tomaš. Čovjek koji pred vas iznosi svoje rane i svoju sol. Bez namjere da pjesmama olakša bilo čiji život. Pa tako ni ovaj svoj kojega je samom sebi poštedio da bi ga živio i pisao onako kako to radi Marko Tomaš. Bespoštedno“, tvrdi Predrag Lucić.
