Bijele večeri – „Malteški sokol“ Dashiella Hammetta i Johna Hustona

07.12.2016.

U Klub Pulske film­ske tvor­ni­ce ovog se čet­vrt­ka, 8. pro­sin­ca, vra­ća­ju knji­žev­no-film­ske Bijele veče­ri s Borisom Vincekom, a na pro­gra­mu koji će poče­ti u 20 sati  je „Malteški sokol“ Dashiella Hammetta i Johna Hustona. Ulaz na pro­gram je slobodan!

poster-maltese-falcon-the-1941_02-1187x1200Malteški sokol naj­poz­na­ti­ji je detek­tiv­ski roman Dashiella Hammetta koji je izvor­no objav­ljen u epi­zo­da­ma u časo­pi­su Black Mask 1929. godi­ne. Glavni lik roma­na je detek­tiv Sam Spade, okos­ni­ca za sve slje­de­će detek­ti­ve u tvr­do-kuha­nim kri­mi­ći­ma, žan­ra kojeg je Hammett pros­la­vio. Primjerice, bez Spadea, Raymond Chandler ne bi nika­da uspio stvo­ri­ti svog detek­ti­va Philipa Marlowea. Spade kom­bi­ni­ra neko­li­ko zna­čaj­ki dota­daš­njih detek­ti­va, a prvens­tve­no hlad­no­ću i rav­no­duš­nost, nedos­ta­tak sen­ti­men­tal­nos­ti, izu­zet­nu paž­nju za deta­lje, upor­nost, odluč­nost u ostva­re­nju svo­je vizi­je prav­de i, pone­kad, nemi­lo­srd­nost. Priča pra­ti pri­vat­nog detek­ti­va i nje­go­va pos­la s tri bes­kru­pu­loz­na i eks­cen­trič­na kri­mi­nal­ca, i jed­nom pre­kras­nom laž­lji­vi­com, koji poku­ša­va­ju doći do nepro­cje­nji­vog kipa sokola.

Iako je sam Hammett neko vri­je­me radio kao pri­vat­ni detek­tiv za detek­tiv­sku agen­ci­ju Pinkerton u San Franciscu, lik Sama Spadea nema povez­ni­ca sa stvar­nim liko­vi­ma. „Spade nije niči­ja kopi­ja. On je lik iz sno­va – ono što veći­na pri­vat­nih detek­ti­va s koji­ma sam radio zapra­vo želi biti i čemu se u svo­jim naj­o­dvaž­ni­jim tre­nu­ci­ma uspi­ju pri­bli­ži­ti“, kazao je svo­je­vre­me­no Hammett. Za raz­li­ku od Chandlerovog pris­tu­pa u kojem je pri­po­vje­dač sam detek­tiv, Hammett je svo­ju pri­ču ispri­čao u tre­ćem licu bez opi­sa unu­tar­njih mis­li i osje­ća­ja likova.

001-the-maltese-falconS Johnom Hustonom već smo se dru­ži­li tije­kom Bijelih veče­ri kada smo gle­da­li nje­go­vu adap­ta­ci­ju Joyceove nove­le „Mrtvi“, što je ujed­no bio i zad­nji film koji je reži­rao, a s Malteškim soko­lom (1941.) vra­ća­mo se na poče­tak nje­go­ve reda­telj­ske kari­je­re budu­ći da mu je to bio prvi film. Humphrey Bogart glu­mi Sama Spadea, a Mary Astor je nje­go­va kli­jen­ti­ca i fem­me fata­le fil­ma. Bogart nije bio prvi izbor za ulo­gu Sam Spadea, no George Raft kome je ona prvo ponu­đe­na odbio je radi­ti s neiskus­nim reda­te­ljem. Bogart je u ovom fil­mu napo­kon dobio glav­nu ulo­gu i time zapo­čeo plo­do­nos­nu kari­je­ru s Hustonom (Blago Sierra Madre (1948.), Key Largo (1948.), Afrička kra­lji­ca (1951.) i Nadmudri đavo­la (1953.)). Tijekom pri­pre­ma za Malteškog soko­la debi­tant Huston pla­ni­ra­no je sva­ku sekun­du fil­ma i to do zad­njeg deta­lja. Gotovo da i nema ret­ka dija­lo­ga iz nje­go­vog sce­na­ri­ja koji nije zavr­šio u fil­mu, a osim nekih vanj­skih noć­nih sni­ma­ka, Huston je cije­li film uspio sni­mi­ti po redos­li­je­du pri­če što je uve­li­ke pomo­glo samim glumcima.

Bijele veče­ri pro­gram je Kluba PFT‑a kojeg vodi novi­nar Boris Vincek i koji iz mje­se­ca u mje­sec dovo­di ekra­ni­za­ci­je popu­lar­nih (i manje poz­na­tih) roma­na i krat­kih pri­ča. Strukturiran je poput klu­ba čita­te­lja, a pro­jek­ci­ja­ma pret­ho­di kra­tak uvod u film i roman, dok je nakon gle­da­nja na ras­po­re­du disku­si­ja s publi­kom. Koncept Bijelih veče­ri pret­pos­tav­lja da je ona una­pri­jed pro­či­ta­la knji­gu kako bi disku­si­ja o adap­ta­ci­ji i pri­je­la­zu pri­če sa stra­ni­ce na ekran bila zanim­lji­vi­ja i potpunija.

Klub Pulske film­ske tvor­ni­ce finan­cij­ski podr­ža­va­ju Zaklada Kultura nova i Hrvatski audi­ovi­zu­al­ni centar.

Izvor