83. TEH konferencija: Reformacija svakodnevice – kulturne politike u europskom kontekstu
Tekst je refleksija na dvije radionice u sklopu 83. TEH konferencije: Kultura i zajednice dijeljenja održane od 25. – 28. svibnja 2017. TEH konferencija organizirana je od strane Trans Europe Halles – mreže europskih nezavisnih kulturnih centara, a Savez udruga društvenog centra Karlo Rojc pokazao se kao savršeni domaćin s obzirom na tematske rute konferencije. Naglasak je stavljen na 
organizacijsku kulturu i ulogu zajednica u kontekstu najboljih praksi europskih društveno-kulturnih centara, te je naglašen širi kontekst promoviranja aktivnog građanstva te inovativnosti i fleksibilnosti pri promišljanju društvenih promjena. Načela inkluzivnosti i zajedničkog stvaranja okosnica su takvog održivog razvoja gdje zajednica aktivno sudjeluje u stvaranju i rekonceptualizaciji svoje svakodnevice.
Radionica Culture Plans Politics, Culture makes Europe! pod vodstvom Jonasa Buechela, socijalnog radnika i kreativnog urbanista – suosnivača Urban Institutea iz Rige, otvorena je pitanjem o važnosti globalnog imidža kulture koji se manifestira na lokanim primjerima, pa su se stoga u raspravi nadovezali sudionici radionice, redom predstavnici raznorodnih europskih kulturnih organizacija poput ECOC Novi Sad 2021, te kulturnih centara iz Češke, Finske, Luxembourga, Siska, Verone itd. Urban Institute je platforma za umrežavanje koja podržava istraživanje, suradnju i angažman u zajednici na pitanjima i projektima povezanim s urbanim životom i urbanizmom kao konceptom. Sa sjedištem u Rigi, Urban Institute je nevladina organizacija, a njegov rad pruža potporu svima koji rade na projektima ili inicijativama s urbanizmom kao središnjom temom. Urbanizam se može shvatiti na različite načine, međutim Urbani institut ga definira kao holistički, interdisciplinarni i međukulturni komad javne umjetnosti, dostupan svima i usmjeren na stvaranje živih zajednica.
Iz rasprave o specifičnim primjerima kulturnog djelovanja u svekolikom europskom kontekstu, u prvom dijelu radionice dolazimo do zaključka da se kultura neminovno oslanja na javne politike, 
odnosno ovisi o lokalnom, nacionalnom pa i globalnom kontekstu u kojem se razvija. Upravo je stoga važna svojevrsna pozitivna „kohabitacija“ gdje će politički kontekst njegovati razvoj razlikovne i kritičke kulture, te omogućiti tzv. pristup „odozdo“ koji će prihvatiti utjecaj građana na donošenje odluka u/o javnom prostoru. Uz to, važno je, dakako, poticanje građana na aktivan javni angažman kako bi se osigurali programi koji će korespondirati upravo njihovim potrebama. Dakako, ne možemo govoriti o savršenom modelu funkcioniranja, ali na nebrojenim primjerima funkcioniranja društveno-kulturnih centara zaključujemo da je izrazito važno voditi konstruktivan dijalog sa lokalnim vlastima jer to može neminovno utjecati na održivost programa ili pak lokacija na kojima se nalaze. Naposljetku, važno je napomenuti da se ipak iznad navedenih svojevrsnih „modela“ suradnje nalazi lokalna zajednica, i/ili šira publika za koju se programi stvaraju, a čiji je doprinos (bilo pri kreiranju ili sudjelovanju na programima) iznimno važan za održivost programa.
Respektabilan primjer zalaganja za kolektivnim upravljanjem lokalnim resursima u svrhu transformacije lokalnih političkih strategija, je primjer implementacije radikalne demokracije građanskog pokreta „Guanyem“ (Let’s win!) u Barceloni – kasnije preimenovanog u „Barcelona en Comú“ (Barcelona zajedno). Radionica predstavljena na TEH konferenciji „Organizing & Communicating a radical democracy confluence in Barcelona“ sažima upravo konfluenciju, tj. ujedinjavanje pojedinaca i organizacija iz različitih kutova djelovanja, 
kako zaključuje voditelj Bruno Sokolowitz Papiol – aktivist, novinar, TV i radijski voditelj i predstavnik platforme „Barcelona en Comú“. BeC je platforma građana pokrenuta u lipnju 2014. koja trenutačno upravlja gradskim vijećem u Barceloni s prvom, do sada, gradonačelnicom u povijesti. Njihov program se bazira na obrani društvene pravde i prava zajednice, promicanju participativne demokracije, uvođenju mehanizama za borbu protiv korupcije, razvoju novog modela turizma za Barcelonu, a osim za implementaciju radikalne demokracije, zalažu se za feminizaciju politike i pristup „odozdo“ gdje će pojedinci aktivno sudjelovati u osmišljavanju i provođenju aktualnih politika. Nakon refleksija na proteklo dvogodišnje sukreiranje javnih gradskih politika od strane građana, Sokolowitz kao predstavnik BeC‑a, a i ostali sudionici radionice iz cijele Europe, zaključuju da je za daljnje djelovanje i održivi učinak pokreta potrebno daljnje udruživanje s ostalim sličnim organizacijama, te svojevrsno nadilaženje političke sfere (ukoliko nema efekta unutar političkog sustava, male skupine se trebaju udruživati sa istomišljenicima „izvana“). Na taj će način moći utjecati na promjene u javnoj sferi „iznutra“, a i na terenu, čime će potvrditi posve demokratski način funkcioniranja zajednica.
Posljedično na krizu europskog identiteta, na europskoj političkoj sceni već se neko vrijeme ističu radikalni „desničarski pokreti“, a takva situacija neminovno potiče aktivnije djelovanje s druge strane političke „medalje“. Nastavno na političke slike izvana, i u Hrvatskoj svjedočimo svakodnevnim primjerima podizanja svijesti građana o javnim pitanjima, te njihovoj aktivnoj participaciji u predlaganju promjena (pr. politička platforma „Zagreb je naš i prosvjedi za obrazovnu reformu). Primjeri potonjih inicijativa, izazivaju obećavajući efekt koji na neki način sažima ono što bi trebalo označiti početak djelovanja prema održivoj budućnosti u europskom kontekstu.
Zajednički element koji ujedinjuje zaključke radionica (sažet i u samoj temi konferencije) je zajedništvo unutar građanskih i kulturnih inicijativa koje zapravo reflektira dinamiku sociokulturnih promjena u europskom kontekstu gdje MI, kao (su)kreatori vlastite svakodnevice, možemo utjecati na njezino poboljšanje.
Tekst i Fotografije Maksin PUŽAR
