Otvorenje izložbe Petera Kargera „Parenzana“ u muzeju Lapidarium
Njemački umjetnik Peter Karger autor je izložbe koja je u petak 14. rujna otvorena u novigradskome Muzeju Lapidarium. „Parenzana – Series“ sastoji se od 18 slika na podlozi preuzetoj od starih fotografija, a motiv je vezan za uskotračnu željeznicu koja je bila u funkciji od 1902. do 1935. godine i koja je povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim ciljem prolazeći kroz tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.
Autor je stvarao podloge spajajući razne motive kolažiranjem, a uz istarske dodao je i nekoliko primjesa iz njegovog rodnog Berchtesgadena u Bavarskoj. Našle u se tako oslikane patiniranjem topografske karte koje su označavale položaj pruge, željezničke karte, putnici, lokomotive i drugi motivi. Element koji obilježava ovu izložbu je fotografija kombinirana s različitim tehnikama slikanja, a u ovom slučaju za slikanje je korištena i crvena istarska zemlja kojom je autor ne samo motivom nego i materijalom iskazao povezanost s Istrom.
Ravnateljica muzeja Lapidarium Jerica Ziherl pozdravila je mnogobrojnu publiku te rekla nekoliko riječi o umjetniku, a večer je glazbom otvorio nastup vokalno-instrumentalne skupine iz Nove Vasi pored Brtonigle koja je uljepšala večer izvedbom tradicionalnih istarskih narodnih pjesama. O izložbi je govorio povjesničar umjetnosti i arheolog Marino Baldini ističući da je Karger slikar ambijenta, umjetnik koji koristi tehnike koje nisu nužno slikarske, te da njegovi prikazi urbanih okruženja s bojom koja je patinirana daju ugođaj starine. A boje koje se mogu naći u Istri su po Baldinijevom mišljenju najljepše na svijetu, posebno u suton koji je i nazvan po tome jer se stječe dojam da na zapadnoj obali sunce pri zalasku tone u more.
Autora je predstavio i poznati istarski pisac i slikar Claudio Ugussi koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao biti prisutan pa je tekst koji je on napisao pročitala njegova supruga.
Ugussi je primijetio da je Kargerovo stvaralaštvo u početku proisteklo od francuskih impresionista kao primjerice Cezanna, ali je kasnije na njegovo stvaralaštvo presudni utjecaj imao njemački ekspresionizam, poglavito čuvena grupa iz Münchena nazvana “Plavi vitez” (Blau Reiter) po uzoru na najpoznatiju sliku 
Kandinskog, koji ju je tijekom 1912. godine osnovao s Franzom Marcom, a iz te su grupe proistekla poznata imena, primjerice Paul Klee, August Macke i Gabriele Munter. To antiklasicističko slikarstvo bilo je suprotstavljeno zapadnjačkome racionalizmu, dakle protivno trodimenzionalnoj umjetnosti, te time i kubizmu, stavljajući naglasak na teksturu i boju.
Kargerova umjetnička posvećenost dovodi ga do korištenja posebne tehnike u kojoj autor upotrebljava lokalnu zemlju, rasprskavajuće zidne boje, akrilne i tempera boje u nijansama karakterističnim za bujsku zemlju. Tehnika koju autor koristi daje njegovim slikama vjerodostojnost, te promatrajući ih stječemo autentičan osjećaj magične atmosfere kojom je zračila arhitektura koja je obilježavala željeznicu, što je dodatno obogaćeno naslikanim ljudskim likovima toga doba.
U posljednjem dijelu ove umjetničke večeri pjesnik Valter Turčinović nadahnuto je pročitao svoju pjesmu na istro-mletačkom dijalektu koju je ova izložba nadahnula i kojoj je ona posvećena. Turčinović je svojom poezijom na slikovit način opisao povijest Parenzane, uključujući njenu lijepu, ali i tužnu stranu.
Izložba ostaje otvorena do 7. listopada 2018.
Peter Karger je rođen u bavarskom gradu Berchtesgadenu, u blizini austrijske granice i Salzburga. Vlasnik je uspješne umjetničke galerije “Galerie GANGHOF”. Akademsko obrazovanje je stekao na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Ubrzo je započeo eksperimentirati s fotografijama i kombinirati ih s različitim tehnikama slikanja. Njegova duboka povezanost s Istrom započela je prije dvadeset godina. Danas u svojoj staroj kući u Bujama provodi nekoliko mjeseci godišnje. Izuzetno ga je impresionirala crvena istarska zemlja koju je započeo koristiti kao materijal za svoje slike u kombinaciji sa “slikama svjetla” (fotografijama): “ERD-LICHT-BILDER” (“zemlja-svijetlo-slike”).
Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR
