Kreativna jesen u Istri – Okrugli stol „Intervencije umjetnika u javnom prostoru – prošlost i sadašnjost, mogućnost razvoja gradova“

07.10.2019.

Hrvatsko udru­že­nje inter­dis­ci­pli­nar­nih umjet­ni­ka – HUIU, Istarska kul­tur­na agen­ci­ja – IKA i Arena Hospitality Group  orga­ni­zi­ra­ju okru­gli stol na temu  „Intervencije umjet­ni­ka u jav­nom pros­to­ru – proš­lost i sadaš­njost, moguć­nost razvo­ja gra­do­va“ koji će biti odr­žan u uto­rak, 15. lis­to­pa­da u 17 sati u hote­lu Park Plaza Histria u Puli.

Organizator Okruglog sto­la je Hrvatsko udru­že­nje inter­dis­ci­pli­nar­nih umjet­ni­ka – HUIU iz Pule, vodi­te­lji­ca razvo­ja istra­ži­vač­ko-zago­va­rač­kih pro­gra­ma HUiU‑a Kristina Nefat.

Program:

  1. Moderatorica Suzana Jašić – pred­stav­lja­nje teme Okruglog sto­la i gostiju,
  2. Aleksandra Vinkerlić – pred­stav­lja­nje IKA‑e i „Kreativne jese­ni u Istri“,
  3. izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković – pred­stav­lja­nje knji­ge Anamnesis – dija­lo­zi umjet­nos­ti u jav­nom pros­to­ru, uvod u temu Okruglog stola,
  4. Manuela Kraljević AHG – pri­mjer dobre prakse,
  5. Dr. sc. Kristina Afrić – Ratikovac – Društveno odgo­vor­no poslovanje,

Kristina Nefat i stu­den­ti – pred­stav­lja­nje istra­ži­va­nja stu­de­na­ta FET‑a: Mapiranje pos­to­je­ćih umjet­nič­kih dje­la u jav­nom pros­to­ru gra­da Pule,

  1. Dragana Sapanjoš – aka­dem­ska umjetnica,
  2. Breda Bizjak, arhi­tek­ti­ca – Otvoreni grad,
  3. Gordana Trajković, povjes­ni­čar­ka umjet­nos­ti – Gradnja i urba­nis­tič­ki razvoj Pule.

Konkretno u 2019. godi­ni pro­gram se teme­lji­ti na osmiš­lja­va­nju i pro­ved­bi istra­ži­vač­ko-zago­va­rač­kih aktiv­nos­ti koji­ma je cilj defi­ni­ra­ti moguć­nos­ti povrat­ka izvor­nih umjet­nič­kih dje­la u jav­ne i pri­vat­ne pros­to­re u RH. Naime, za vri­je­me biv­še Jugoslavije, toč­ni­je 60.-ih, 70.-ih i 80.-ih godi­na pro­tek­log sto­lje­ća, bila je nor­mal­na prak­sa da jav­ne pros­to­re (trgo­ve, par­ko­ve, hote­le, knjiž­ni­ce, ban­ke i sl.) kra­se izvor­na umjet­nič­ka dje­la doma­ćih i ino­zem­nih umjet­ni­ka. Osim što su tada jav­ni i pri­vat­ni pros­to­ri bili liše­ni današ­njeg neuku­sa u ure­đe­nju inte­ri­je­ra (tiska­ne repli­ke umjet­ni­ka kup­lje­ne u masov­nim trgo­vač­kim cen­tri­ma i sl.), bili su i svo­je­vr­s­ne gale­ri­je i plat­for­me za pro­mo­ci­ju umjetnika.

HUIU je u surad­nji sa stu­den­ti­ma Fakulteta eko­no­mi­je i turiz­ma iz Pule tije­kom prve polo­vi­ce 2019. pro­veo istra­ži­va­nje o pri­sus­tvu izvor­nih umjet­nič­kih dje­la u jav­nim i pri­vat­nim pros­to­ri­ma u gra­du Puli u koji­ma su neka­da bili zais­ta izlo­že­ni umjet­nič­ki rado­vi hrvat­skih i ino­zem­nih umjet­ni­ka. Da bismo što uspješ­ni­je ovaj pro­blem zago­va­ra­li među zain­te­re­si­ra­nim dioni­ci­ma lokal­ne zajed­ni­ce u surad­nji s vanj­skim struč­nja­ci­ma izv. prof. dr. sc. Sandrom Uskoković, Dr. sc. Kristinom Afrić-Ratikovac, Gordanom Trajković, Aleksandrom Vinkerlić iz Istarske kul­tur­ne agen­ci­je, Manuelom Kraljević iz Arena Hospitality Groupa orga­ni­zi­ran je okru­gli stol na temu „Intervencije umjet­ni­ka u jav­nom pros­to­ru – proš­lost i sadaš­njost, moguć­nost razvo­ja gradova“.

Tema okru­glog sto­la kojem je cilj defi­ni­ra­ti moguć­nos­ti povrat­ka izvor­nih umjet­nič­kih dje­la u jav­ne i pri­vat­ne pros­to­re, tako­đer obu­hva­ća pojam rege­ne­ra­ci­je gra­do­va vođe­nih kul­tu­rom. Izraz rege­ne­ra­ci­je sada je pos­tao uobi­ča­jen, počeo se koris­ti­ti pri­je 20 – 25 godi­na, ozna­ča­va­ju­ći moguć­nost za tran­sfor­ma­ci­ju i obnav­lja­nje mjes­ta kroz kul­tur­ne aktiv­nos­ti. Regeneracija vođe­na kul­tu­rom rele­vant­na je za gra­do­ve koji su proš­li ili pro­la­ze kroz veli­ke eko­nom­ske pro­mje­ne, mjes­ta koja su izgu­bi­la svo­ju indus­trij­sku bazu te su se mora­la pono­vo razvi­ti kroz kul­tur­ne i umjet­nič­ke aktiv­nos­ti. Velika Britanija ima jaku tra­di­ci­ju obno­ve vođe­ne kul­tu­rom, pos­tin­dus­trij­ska mjes­ta poput Glasgowa kao Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re, koji je to uči­nio vrlo uspješ­no i Liverpoola koji je sli­je­dio Glasgowove kora­ke te koris­tio diskurs rege­ne­ra­ci­je vođe­ne kul­tu­rom kao jedim od svo­jih glav­nih teme­lja razvo­ja grada.

„Postoji li išta dru­go osim kul­tu­re koja može pro­mi­je­ni­ti gra­do­ve? Kultura je jedi­no što može pro­mi­je­ni­ti gra­do­ve. Tu se ne mis­li samo na kul­tur­ne tran­sfor­ma­ci­je i lju­de koji dje­lu­ju na podru­čju kul­tu­re, koji mogu inter­ve­ni­ra­ti u jav­nim pros­to­ri­ma, koji mogu pre­uze­ti zapu­šte­ne pros­to­re ili stva­ra­ti kre­ativ­ne cen­tre. Ovdje je riječ o men­ta­li­te­tu, kul­tu­ra je jedi­no što može pro­mi­je­ni­ti način na koji lju­di razu­mi­ju život­nu oko­li­nu, kva­li­te­tu živo­ta, što cije­ne u mjes­tu u kojem žive, gdje rade, kako se kre­ću, kako pos­tav­lja­ju i orga­ni­zi­ra­ju svoj život. Najvažnija ulo­ga kul­tu­re je osna­ži­va­nje druš­tva i lju­di kako bi pre­uze­li odgo­vor­nost za svo­je okru­že­nje.“ Dr. Beatriz Garcia, Director of Impacts 08 in Liverpol, UK.

Ako pos­to­ji dobra mje­ša­vi­na dopri­no­sa dizaj­ne­ra, umjet­ni­ka, glaz­be­ni­ka, kre­ativ­nih lju­di, pisa­ca, lju­di koji razu­mi­ju i cije­ne kva­li­te­tu živo­ta, kva­li­te­tu zgra­da, ulo­gu arhi­tek­tu­re, ulo­gu urba­niz­ma tada pos­to­ji moguć­nost rege­ne­ra­ci­je. Tada se doga­đa da lju­di zah­ti­je­va­ju više, žele još, žele bolje. Žele da ih se shva­ti­ti ozbilj­ni­je. Tada je i poli­ti­ča­ri­ma teže ne uva­ža­va­ti miš­lje­nja lju­di. Dakle, to je i svo­je­vr­s­ni ins­tru­ment demo­kra­ci­je. Osnaživanje lju­di je demo­kra­ti­za­ci­ja oko­li­ne, a kul­tu­ra ima veli­ku ulo­gu u pro­na­la­že­nju rje­še­nja za ove izazove.

U sklo­pu pro­jek­ta IN DIS ART koji sufi­nan­ci­ra Zaklada kul­tu­ra Nova i u sklo­pu pro­jek­ta razvo­ja publi­ke IN DIS PUBLIC koji sufi­nan­ci­ra Ministarstvo kul­tu­re  HUIU pro­vo­di aktiv­nos­ti koje dopri­no­se razvo­ju istra­ži­vač­ko-zago­va­rač­kih pro­gra­ma HUiU‑a. Podaktivnosti IN DIS Projekt/Public sufi­nan­ci­ra­ne su od stra­ne Grada Pule i Istarske župa­ni­je. Partner na pro­jek­tu je Istarska kul­tur­na agen­ci­ja – IKA.

Priredio B. V.