Program novigradskog Muzeja Lapidarium i galerije Rigo za 2021. godinu

24.02.2021.

Novigradski muzej Lapidarium i gale­ri­ja Rigo pri­pre­mi­li su bogat pro­gram za 2021. godi­nu kojeg može­te pro­na­ći u nas­tav­ku teksta:

 

Galerija Rigo

 

16. trav­nja – 12. svib­nja 2021.

Vanda Velagić

„Moja mama i nje­zi­ne pri­ja­te­lji­ce, super juna­ki­nje“, izložba

foto­gra­fi­je s video per­for­man­som; iskus­tva, upu­te i meto­de umjet­ni­či­nih super juna­ki­nja u bor­bi pro­tiv nepri­ja­te­lja – bolesti.

Na dan otvo­re­nja per­for­mans Vande Velagić „Rite de passa­ge“ (Obred prolaska)

 

14. svib­nja – 13. lip­nja 2021.

Dalibor Martinis

„Obraćam vam se kao čovjek čovje­ku“ (2003), izložba

uz pred­stav­lja­nje mape „Obraćam vam se kao čovjek čovje­ku / 100 pos­ta­ja na putu za demo­kra­ci­ju“, 2021., u edi­ci­ji od 5 primjeraka.

Projekt obzir­nog akci­oniz­ma, reali­zi­ran u Istri u pro­lje­će 2003. tije­kom općih izbo­ra u Hrvatskoj, a veže se s ranim Martinisom iz 1978., doku­men­ti­ran je sa sto­ti­nu crno-bije­lih foto­gra­fi­ja neugled­nih i samot­nih auto­bus­nih sklo­ni­šta, začud­nih hibri­da izve­de­nih iz tra­di­ci­onal­ne istar­ske arhi­tek­tu­re i pri­ruč­nog, uni­for­mi­ra­nog ces­tov­nog ‘pokuć­stva’. Svaki oblik ima svo­ju auto­no­mi­ju i opo­ru lje­po­tu, a pra­će­ni su krat­kim i jez­gro­vi­tim poru­ka­ma demo­krat­ske ško­le za dru­ga­či­ji svi­jet. Umjetnik se na ovaj način pono­vo, kao čovjek čovje­ku, obra­ća svo­joj istar­skoj bazi nepo­sred­no pri­je lokal­nih izbo­ra u 2021. godini.

 

13. lip­nja – 14. srp­nja 2021.

Petra Pletikos & Iva Horvat

 

srpanj/kolovoz

Go Segawa, Paris/Tokio

Izlažu se recent­ni rado­vi nas­ta­li geome­trij­skim gene­ri­ra­nim pos­tup­ci­ma koji tvo­re isto­vre­me­no tran­s­pa­ren­te i optič­ke tro­di­men­zi­onal­ne skulpture/objekte.

Dessin/volume: Snake I – blue , 2020

impre­ssi­on UV sur polycar­bo­na­te, ver­nis Ed.6

©Go Segawa

19. kolo­vo­za – 3. ruj­na 2021.

Vitar Drinković

Heart Tube, 2019 – 2020

Interaktivna ins­ta­la­ci­ja koja pre­no­si otku­ca­je srca do četi­ri oso­be isto­vre­me­no uiz­lož­be­ni pros­tor, u real­nom vre­me­nu. Skulpturom se, jed­nos­tav­nim biolo­škim pro­ce­som, istra­žu­je ljud­ska komu­ni­ka­ci­ja i među­po­ve­za­nost, foku­si­ra­ju­ći se na srce kao organ iznim­no­pod­lo­žan vanj­skim podra­ža­ji­ma i unu­tar­njim pro­ce­si­ma (mis­li, emo­ci­je i sl.).

3. ruj­na – 4. lis­to­pa­da 2021.

air­cu­be collection

u surad­nji s „gale­rie wuen­ch air­cu­be“, Linz, Austrija

Riječ je o vri­jed­noj zbir­ci aus­trij­skog kolek­ci­ona­ra Winfrieda Wünscha koja je isto­vre­me­no pos­tav­lje­na u Muzeju Lapidarium. U gale­rij­skom pros­to­ru izla­žu se dje­la pred­stav­ni­ka beč­ke kon­cep­tu­al­ne umjet­nič­ke stru­je (Wiener Gruppe).

Muzej – Museo Lapidarium

 

2. trav­nja – 9. svib­nja 2021.

Novigrad ispod povr­ši­ne. Arheološka pri­ča o poče­ci­ma grada.

Predstavljanje rezul­ta­ta zaštit­nih arhe­olo­ških istra­ži­va­nja pro­ve­de­nih 2018. pored hote­la Cittar u Novigradu. Prilikom istra­ži­va­nja pro­na­đe­ni su osta­ci grad­skih zidi­na, rano­sred­njo­vje­kov­ni gro­bo­vi i broj­ni dru­gi arhe­olo­ški nalazi.

Kustosica: Anika Mijanović

Nalazi iz rano­sred­njo­vje­kov­nog gro­ba, vlas­niš­tvo Muzeja gra­da Umaga (MGU).

18. svib­nja – 18. lip­nja 2021.

Između Dajle i Kopra; knjiž­ni­ca gro­fa Francesca Grisonija

u surad­nji s Osrednjom knjiž­ni­com Srečka Vilhara Kopar, Slovenija

Prvi put u Hrvatskoj izla­že­mo izbor iz boga­tog knjiž­nog fon­da te arhiv­sku i muzej­sku gra­đu veza­nu uz gro­fa Francesca Grisonija (1772. – 1841.), kopar­skog ple­mi­ća, huma­nis­ta i pro­s­vje­ti­te­lja koji je imao svoj posjed i pala­ču u Dajli, neda­le­ko od Novigrada. Izlažu se knji­ge iz raz­dob­lja od 1552. do 1835., sli­ke (por­tre­ti) te povi­jes­na gra­đa veza­na uz nje­go­vu obi­telj. Posebnost izlož­be su i ori­gi­nal­ni tlo­cr­ti za pala­ču u Dajli. Muzejski pos­tav pra­ćen je i audi­ovi­zu­al­nom gra­đom, te gra­đom iz fun­du­sa Muzeja Lapidarium. Tijekom izlož­be, u nak­la­di Muzeja pred­sta­vit će se poseb­na publi­ka­ci­ja o samostanu/kaštelu/palači Dajla.

Portret gro­fa Francesca Grisonija, 1859., Orednja knjiž­ni­ca Srečka Vilharija Koper

2. srp­nja – 18. kolo­vo­za 2021.

Arhitektura, Skulptura. Uspomena. Umjetnost spo­me­ni­ka Jugoslavije 1945. – 1991.

u surad­nji s Društvom arhi­te­ka­ta i Galerijom Dessa, Ljubljana, Slovenija

Izložba pred­stav­lja rezul­ta­te dvo­go­diš­njeg istra­ži­vač­kog pro­jek­ta broj­nih struč­nja­ka i znans­tve­ni­ka koji se bave arhi­tek­ton­sko-urba­nis­tič­kim tema­ma spo­me­nič­ke memo­ri­jal­ne bašti­ne iz jugos­la­ven­skog soci­ja­lis­tič­kog raz­dob­lja. U foku­su izlož­be nala­ze se pro­jek­ti i pla­no­vi koji su obi­lje­ži­li raz­dob­lje jav­nih „spo­me­ni­ka“ usre­do­to­če­nih na pre­kret­ni­ce i nedo­vr­še­ne vizi­je modernizacije/apstrakcije u vri­je­me soci­ja­liz­ma. Posebnost izlož­be je ta što će se prvi put­kon­tek­s­tu­ali­zi­ra­ti i valo­ri­zi­ra­ti „Spomenik s kos­tur­ni­com narod­nog hero­ja Vladimira Gortana“, Pod Beram, Istra. Muzejski pos­tav pra­ćen je audi­ovi­zu­al­nom građom.

19. – 22. kolo­vo­za 2021.

12. Međunarodni fes­ti­val vizu­al­nih umjet­nos­ti Arterija

„Nema sigur­nos­nog pologa/No Security Deposit: in memo­ri­am Heiko Daxl“

u surad­nji s Ingeborg Fülepp, Centar za ino­va­tiv­ne medi­je CIM-APURI Rijeka

U foku­su fes­ti­va­la su umjet­nos­ti u okvi­ru zna­nos­ti, eko­lo­gi­je i teh­no­lo­gi­ja te raz­nih aspe­ka­ta suvre­me­ne glaz­be i zvu­ka u medij­skom okruž­ju. Očekuju se radi­oni­ce, stu­dent­ske prak­se, izlož­be, audi­ovi­zu­al­ni per­for­man­si i mul­ti­me­di­jal­ne ins­ta­la­ci­je. Istovremeno fes­ti­val je posve­ćen HeikuDaxlu (1957. – 2012.), jed­nom od pioni­ra novo medij­ske umjet­nos­ti u Europi, koji je dije­lom i zas­lu­žan za nas­ta­nak novi­grad­skog festivala.

  1. 8. Marko Ciciliani: „Kilgore’s Resort“, audio-vizu­al­na inte­rak­tiv­na instalacija

„STEINA“, kon­cert: violi­na, gene­ri­ra­na elek­tro­ni­ka, video i laser

  1. 8. Barbara Lüneburg „Slicesof Life“, kon­cert: violi­na, mul­ti­me­di­jal­ni performans

3. ruj­na – 4. lis­to­pa­da 2021.

air cube collection

u surad­nji s „gale­rie wuen­ch air­cu­be“, Linz, Austrija

Riječ je o vri­jed­noj zbir­ci kons­truk­ti­vis­tič­ke i kine­tič­ke umjet­nos­ti, tak­til­ne i kon­kret­ne poezi­je koju je pri­ku­pio aus­trij­ski gale­rist i kolek­ci­onar Winfried Wünsch. Izlažu se sli­ke, skul­p­tu­re, ins­ta­la­ci­je, gra­fi­ke, crte­ži i foto­gra­fi­je umjet­ni­ka iz Austrije, Njemačke, Hrvatske, Italije pa sve do Kube. Izbor iz zbir­ke čine dje­la koja se u osno­vi teme­lje na egzak­t­nom pris­tu­pu umjet­nost i vizu­al­nim istra­ži­va­nji­ma povr­ši­ne, struk­tu­re i objek­ta, bli­ska duhu Novih ten­den­ci­ja, zatim dje­la koja isti­ču zah­tjev ana­li­tič­ko-raci­onal­nog odno­sa s jezi­kom ili jezi­ka kao vizu­al­nog i tvar­nog zna­ča­ja, kao i dje­la pred­stav­ni­ka beč­ke kon­cep­tu­al­ne umjet­nič­ke stru­je (Wiener Gruppe). Zbirka je isto­vre­me­no pos­tav­lje­na i u Galeriji Rigo.

Autori djelâko­ja se izla­žu: Josef Bauer, Hellmut Bruch, Dominique Chapuis, Ivan Contreras-Brunet, Gerhard Frömel, Eugen Gomringer, Istanbul Haasz, HD Schrader, Vesna Kovacic, Renate Krammer, Vaclav Malina, Franz Mohn, Ulrich Otto, Otto Reitsperger, Gerhard Rühm, Vera Röhm, Reinhard Roy, Estela Sokol, Nelio Sonego, Jürgen Wolff.

 

8. lis­to­pa­da – 30. studenog

Roberto Ghezzi: Naturografie

u surad­nji s Galerijom EContemporary i umjet­nič­kom udru­gom stART, Trst, Italija

kus­to­si­ce: Monica Mazzolini, Elena Cantori

Riječ je o ambi­jen­tal­noj ins­ta­la­ci­ji koja govo­ri o surad­nji ČOVJEKA i PRIRODE s tran­sfor­ma­ci­jom umjet­nos­ti u pej­zaž (Land Art) te pej­za­ža u umjet­nost. U foku­su izlož­be su rado­vi koji su nas­ta­ja­li tije­kom lje­ta 2019. na ušću rije­ke Mirne, zašti­će­nog orni­to­lo­škog rezer­va­ta među rijet­ki­ma pre­os­ta­lim na Mediteranu. Roberto Ghezzi (Corona, Arezzo), nakon istra­ži­va­nja i stu­di­ja o estet­skim, fizič­kim, kemij­skim i biolo­škim oso­bi­na­ma ušća rije­ke Mirne te nakon više­mje­seč­nih odle­ža­nih plat­na u nje­nim voda­ma, tj. ins­ta­la­ci­ja­ma, mapi­rao je vri­jed­nos­ti kra­jo­li­ka i boga­te biolo­ške raznolikosti.

Priredio B. V.