(NE)VIDLJIVI – MLADI U KULTURI: PORTRET GLAZBENICE ARIANE ORLIĆ
Kontinuirani rad vodi k uspjehu
• Razgovarala Paola ALBERTINI
• Fotografije P. ALBERTINI i arhiva Ariane Orlić
• Devetnaestogodišnja glazbenica, Ariana Orlić pravi je primjer svestranosti, upornosti i truda. Naime, nakon što je briljirala s klarinetom na maturi glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov u Puli, u klasi prof. Branka Škare, uspjela je proći audiciju za orkestar u Nizozemskom Maastrichtu gdje trenutno studira.
Ljubav prema glazbi od rane dobi
Ariana se s klarinetom upoznala još kao devetogodišnjakinja: „Imali smo prezentaciju glazbene u našoj školi i ja sam s još par prijatelja odlučila upisati je“, priča Ariana.
Nakon blok flaute na kojoj se vježba i upoznaje s puhačkim instrumentima, vrlo je brzo prešla na klarinet i prema profesorovim riječima, dalje išla strelovitom brzinom.
„U pola god nastavnog rada mi smo odradili dvije godine – to je četverostruka brzina akceleracije“, priča prof. Škara.
Kaže kako su kod Ariane jako izražene prirodne predispozicije, pogotovo u početku a dodaje da je i kasnije tijekom učenja pokazala taj jedan afinitet i sposobnost.
„Ona je veliki radnik ali to ne bi bilo moguće bez nekih prirodnih predispozicija tako da smo samo pola godine svirali blok flautu i odmah prešli na instrument što inače ide tek nakon dvije godine“, priča Škara.
S Arianom je odradio akceleraciju, ona je dva razreda dala u jednom tako da je skratila formalno obrazovanje za tri godine po programu, a po trajanju za godinu dana.
„Usprkos tome imala je jako zahtjevan program za maturu kakav inače dajem instrumentalistima koji idu u samo jednu školu, a Ariana je išla u dvije škole. Naime, paralelno je pohađala i Gimnaziju“, ističe Škara te napominje da je u obje škole bila odlična učenica.
Imali su malo jači tempo rada što je, veli Škara, za Arianu možda bilo napornije.
„Naporno je bilo utoliko jer se treba spremiti dvije mature, ali može se“, rekla je Ariana.
Pripreme za maturu u jeku pandemije
Valja napomenuti da se sve odvijalo u doba kad je započela pandemija korone što je dodatno otežalo situaciju te se Ariana za maturu spremala uz teške uvjete online rada.
„Slušao sam je preko zoom‑a i taman kad bi ona dosegnula Zoom dinamiku znalo se dogoditi da se zvuk se zamrzne pa bi je zamolio da odsvira još jednom. No, ponovo bi se dogodilo isto a ja joj nisam imao srca reći da je nisam čuo pa bi je samo pohvalio“, prisjeća se Škara i ističe da takvi uvjeti rada nisu bili humani ali su se trudili sve okrenuti pozitivno i odlazili na probe negdje na otvoreno kad god su mogli.
Koncertno aktivna
Ariana je u osnovnoj školi išla na mnoga natjecanja, na državno i regionalno, školska natjecanja, smotre…
„Bila je uvijek dosta aktivna što se tiče koncerata, svirala je u komornom sastavu, u orkestrima škole i izvan škole“, kaže Škara.
Uz to je u osnovnoj školi išla na izviđače i stolni tenis u kojem je bila jako dobra, ali u srednjoj više nije imala toliko vremena pa se samo rekreativno bavila stolnim tenisom.
Glazbeni uspjeh i nakon srednje škole
„Imala je dosta zahtjevan program na maturi koji je poslužio prilikom audicije u University orchestra, simfonijski orkestar univerziteta“, kaže profesor Škara te pojašnjava da u njemu sviraju studenti, oni koji sviraju na konzervatoriju te bivši profesori.
„Drago mi je da se njena instrumentalna priča nastavlja i da je uz studij javnog zdravstva koji je upisala, odlučila i dalje aktivno se baviti glazbom“, istaknuo je Škara.
„Neobično mi je drago da naši bivši učenici i van škole nastavljaju s glazbenim uspjesima i angažmanom te i u inozemstvu, zadržavaju afinitet bez obzira na njihov primarni izbor profesije. To nam je pokazatelj da smo kao institucija i kao nastavnici u praksi na dobrom tragu“, naglašava.
Posebno je to značajno, ističe, kad dobijete priznanje na audiciji u stranoj zemlji gdje oni ipak mogu odabrati izvorne govornike pa mu je velika čast da su odabrali Arianu.
Audicija za orkestar
Ariana priča kako se u Maastrichtu u rujnu održavaju dvije otvorene probe gdje zainteresirani mogu vidjeti kako djeluje orkestar i onda daju svoj kontakt te ih zovu na audiciju da se svatko predstavi onim što želi.
Studij i glazba u Nizozemskoj
Ariana u Nizozemskoj studira i radi u supermarketu te jednom tjedno, u večernjim satima, ima probe s orkestrom. „Nije to toliko naporno koliko su probe kasno. Naime, zbog brojnih obaveza koje ljudi imaju probe su nam navečer te nekad završe tek iza 22 sata kad već budem umorna od cijeloga dana“, kaže Ariana.
Na pitanje je li joj teško uskladiti obaveze fakulteta s radom u orkestru kaže da nije, čak joj je u jednu ruku i lakše: „Imala sam dobru praksu za to kao srednjoškolka kad sam paralelno išla u dvije škole, sad mi je čak i lakše s obzirom na to da su fakultetske obaveze drugačije od onih u srednjoj školi“.
Program i djelovanje orkestra u Maastrichtu
Probe orkestra održavaju se jednom tjedno i traju dva sata i petnaest minuta a uoči koncerata one su češće.
Zimski program ove godine nisu svirali jer se sve zatvorilo zbog korone pa su uzeli novi program i prebacili ga za ljetni, priča Ariana. „Imali smo jedan koncert na otvorenom a drugi, večernji, na jednom od fakulteta za koji je tema bila Bliski istok.“
„Primjećujem da u Nizozemskoj u svoj umjetnički rad uključuju aktere s cijelog kampusa, tematski pristupaju koncertnoj sezoni i onda to plasiraju putem turneja“, ističe profesor kojemu se takav način izuzetno sviđa.
Bilo bi mu stoga drago da se uspostavi neka kulturna suradnja i link te da, dok je Ariana ondje, naprave nešto što će biti od većeg značaja.
Nizozemski orkestri u Puli
Naime, već su u dva navrata u Puli ugostili nizozemske glazbenike, orkestar i zbor, ukupno 120 ljudi.
„Nastupali su u Katedrali i Crkvi Sv. Franje, a volio bi da se dogodi i treći put pa da zatvorimo krug te da bude nekih razmjena kako bi i naši orkestri jednog dana otišli u Nizozemsku“, kaže Škara.
Profesor Škara u Puli je 2014. i 2017. godine ugostio dva orkestra iz Nizozemske. „Bili su to veliki simfonijski orkestri studentskog tipa koji su gostovali po Europi. Imao sam i treći upit koji se zbog korone nije realizirao“, rekao je Škara.
Veli kako je odlična stvar to što velik broj tih studenata koji su dolazili u Pulu s orkestrom sada ponovo dolaze u Istru jer im je to bio prvi kontakt sa zemljom, kulturom i morem te su bili oduševljeni. A uvijek biraju termine kada je ljeto na izmaku ili kraj proljeća.
Iskustvo sviranja u Nizozemskoj
Svirati u ondašnjem orkestru je drukčije, kaže Ariana, jer je prije uvijek svirala u puhačkom orkestru, a tu je riječ o simfonijskom. „To je sad druga priča jer manje čuješ klarinet“, dodaje.
Način rada je sličan, a iskustvo iz Pule puno joj je pomoglo.
„Iskustvo iz srednje kada sam pohađala dvije škole bilo mi je dobra podloga pa mi je prirodno bilo raditi još nešto uz faks, samo studirati mi se praktički činio prelaganim, imala sam dosta slobodnog vremena“, kaže.
Zato uz fakultet i sviranje u orkestru i radi, a razmišlja i o odlasku na Erasmus u Finsku gdje bi provela jedan semestar.
Ariana dodaje da ih se uvijek poticalo da idu negdje, a ne da samo sviraju unutar škole, da se sami angažiraju te su mnogi od njih nakon završetka srednje glazbene, bar djelomično ostali u glazbi.
„I nadalje se vidim, bar djelomično u glazbi i mislim da nikom tko je završio glazbenu nije prirodno samo odjednom prestati svirati“, veli Ariana koja se čim se vratila u Pulu na ljetni dopust javila se profesoru Škara i pitala ima li kakvih novih nota, što da svira.
„Ne želim da mi klarinet samo stoji“, kaže Ariana koja je oduvijek imala svoj profesionalni instrument.
Klarinet je, veli profesor, cjenovno jedan od pristupačnijih instrumenata.
Ljubav i prema elektronskoj glazbi
Kako bi ostala aktivna i ljeti, Ariana uz sviranje volontira u udruzi Metamedij u kojoj su u tijeku pripreme za festival Media Mediterranea.
Zanimljivo je da je upravo ondje 2020. godine polazila tečaj produkcije, Remade in Rojc te joj se producirala jedna ambijentalna skladba.
„Ja sam ih uvijek poticao da se okušaju u aranžiranju i nekoj vrsti kompozicije i ona je prepoznala da je i elektronska glazba privlačna tako da i danas nastavlja s radom na tom polju“, priča Škara.
Dodaje kako ju je prof. Valter Milovan koji radi na odjelu Talijanistike a također je glazbeno aktivan pozvao da od prijašnjih radova napravi jedan soundscape za CD Vecchi castelli, a trebao bi izaći do kraja godine.
„Presjek je to mladih autora koji će raditi ambijentalnu glazbu za stare istarske kaštele, vojne utvrde – prikaz povijesne baštine“, pojašnjava profesor.
„Ariana je primjer pozitivne prakse – kako se sve može, kako kontinuirani rad vodi ka uspjehu, kako treba ići za talentima, i njihovim željama, za onim što si mladi ljudi zacrtaju“, naglašava Škara.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.
