Predstavljena 4. Kreativna jesen u Istri
Program 4. Kreativne jeseni u Istri predstavljen je u četvrtak, 28. rujna u prostorima HUIU Bloka Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli. Aktivnosti u sklopu Kreativne jeseni predstavili su Nela Simić (udruga Atanor), Aleksandra Vinkerlić (IKA-Istarska kulturna agencija), Marino Jurcan (udruga Metamedij, Platforma MI Plus) i Kristina Nefat (HUIU-Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika).
- Drago mi je da smo se ovdje okupili kako bi vam ukratko predstavili 4. Kreativnu jesen u Istri koja predstavlja plodove rada nastale u sinergiji organizacija u kulturi iz Istre. Nizom od osam događanja analizira se okruženje za rad i status umjetnika na tržištu rada, promišlja se i daju smjernice za razvoj kulturnih politika koje potiču rast i razvoj kulture i kreativnih i kulturnih industrija u Istri. Okupljene organizacije kroz raznovrsne oblike interakcije, suradnje i međusobne podrške nastoje otvarati prostore za susrete i iskustva u kojima svi sudionici doživljavaju priliku za djelovanje te jačaju društveni i kulturni kapital. Organizatori Kreativne jeseni u Istri su Istarska kulturna agencija u suradnji s HUIU-Hrvatskim udruženjem interdisciplinarnih umjetnika, udrugom za razvoj suvremenih izvedbenih formi Čarobnjakov šešir, udrugom za razvoj audio-vizualne umjetnosti Metamedij, udrugom za poticanje kreativnosti Atanor i Platformom za razvoj suvremene medijske umjetnosti Istre Mi Plus, kazala je Kristina Nefat i predala riječ Neli Simić.
- Naša udruga Atanor nositelj je triju aktivnosti u okviru ove 4. Kreativne jeseni u Istri – prva nam se odvija u petak, 30. rujna, a riječ je o 3. Stručnoj konferenciji “Izazovi galerija u razvoju publike”. Jedna značajna tema koju otvaramo ove godine je tržište umjetnina. Dolaze nam iznimni međunarodni i domaći stručnjaci u tom području: Martina Batović, direktorica organizacije Artisan Art Intelligence održat će keynote predavanje naziva “Trendovi i tendencije na tržištu umjetnina u Europi: pregled i mogućnosti”, Daniel Tomičić, organizator umjetničkog sajma Art Zagreb, predstavit će manifestaciju kao primjer dobre prakse i jedan od najprepoznatljivijih umjetničkih prodajnih sajmova u Hrvatskoj, a Iulian Pleștiu, kustos savjetnik u rumunjskoj aukcijskoj kući Artmark održat će predavanje naziva “Aukcije digitalne umjetnosti u online okruženju: pogled prema Hrvatskoj”. Kulturna menadžerica i osnivačica organizacija Shpigl i Alice in blockchains Petra Horvatović održat će stručnu radionicu o potencijalu NFT‑a. Osim toga tu nam je i Reli po galerijama koji će biti održan 11. studenog. Riječ je o interaktivnoj manifestaciji u kojoj sudjeluju gotovo sve pulske galerije gdje posjetitelji skupljaju naljepnice, lijepe ih na mapu i na kraju dobivaju simboličnu diplomu za spas kulture. Prošle smo godine zajedno s IKA-om HUIU-om pokrenuli jedan zanimljivi projekt mapiranja izložbenih prostora na području Istarske županije. Mapu ćemo predstaviti 10. studenog koja će osim tiskane forme, u 2023. godini biti predstavljena i na internetskoj stranici to jest “Digitalnom registru istarskih galerija” koji će poslužiti kao centralno mjesto za informiranje javnosti o izložbenim prostorima na području Istarske županije, kazala je Simić.
Aleksandra Vinkerlić je predstavila savjetovanje: Pripreme neprofitnih organizacija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koje će biti održano u petak, 7. listopada u 11 sati u Circolu pulske Zajednice Talijana.
- Budući da proces uvođenja nove valute zahtjeva i pravovremenu prilagodbu poslovnih procesa svih dionika, uključujući i neprofitne organizacije, smatrali smo izrazito važnim ne podcijeniti taj opseg aktivnosti koji je pred nama te smo pozvali kolegice iz Ministarstva financija, Hanu Zoričić i Anu Zorić koje su i izravno uključene u proces uvođenja eura, kazala je Vinkerlič i predala riječ Marinu Jurcanu.
- Udruga Metamedij i platforma Mi plus zadužene su za zagovaračke aktivnosti koje se uglavnom svode na razgovore, diskusije i panel rasprave s ciljem jačanja uloge nezavisne kulture – kako u kulturnim politikama tako i u obrazovanju mladih, ali i provedbi međunarodnih programa. Prva aktivnost je panel rasprava: Ususret Planu kulturnog i kreativnog razvitka grada Pule do 2030. godine. Kao što znate u planu je izrada Plana razvoja kulture grada Pule za period do 2030. godine. Taj je proces započeo prije godinu dana, a u jednoj fazi procesa smo kroz zagovaranje omogućili da se održe i određeni participativni sastanci s udrugama kako bi u sam tekst i analizu stanja bila uključena i nezavisna kultura jer smatramo da je ona važna i dinamična u smislu kulturne ponude u gradu. Taj je strateški instrument svima važan – kako institucionalnim akterima tako i nama iz nezavisnog sektora – jer ćemo na temelju tog dokumenta svi zajedno planirati i buduće projekte. Isto tako, važan je i za apliciranje na međunarodne natječaje i EU projekte. Ako pratite situaciju jasno vam je da EU projekte na nivou grada i županije uglavnom provode akteri nezavisne kulture, dok ustanove u kulturi jako rijetko apliciraju i provode te projekte pa se nadam da će se to promijeniti. EU projekti ne doprinose samo kvaliteti društvene ponude i društvenom razvoju kroz te kulturne sadržaje već putem njih i zapošljavamo suradnike u našim udrugama. Kada bi izračunali samo doprinose koje kroz te projekte uplaćujemo u gradski proračun vidjeli bi da je to više nego što inače dobivamo kroz javne potrebe u kulturi. Nadamo se stoga da će u finalnom oblikovanju tog dokumenta biti prihvaćeni naši prijedlozi. Iz iskustva smo mi u nezavisnom sektoru naučili da ništa nije samo po sebi dano, čak i kada je zapisano, pa se moramo baviti i razgovorom o tome i monitorirati proces donošenja tog dokumenta. To je važno jer će iz tog dokumenta kasnije proizaći i plan razvoja kulture Grada Pule, kazao je Jurcan.
On je potom predstavio i okrugli stol: „Mladi, suvremena umjetnost i novi mediji“ koji će biti održan u studenom. Okrugli stol za stručnu javnost posvećen je temi potreba škola, djece i mladih po pitanju suvremene umjetnosti i novih medija te jačanju suradnje s OCD-ovima iz područja kulture u nadopuni osiromašenog likovnog obrazovanja. Tijekom diskusije će se analizirati aktualno stanje po pitanju kulturno-umjetničkog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama te potreba za pomlađivanje kulturnih organizacija kroz programe razvoja publike. U tom kontekstu posebno važnu ulogu ima izvaninstitucionalni kulturni sektor, budući da su upravo organizacije civilnog društva najvećim dijelom organizatori obrazovnih programa za djecu i mlade u području kulture i umjetnosti, što je pokazalo i anketno istraživanje na uzorku učenika završnih razreda srednjih škola (N = 2600) u šest najvećih gradova na Jadranu (Tonković, Krolo i Marcelić, 2020). Poticaj za raspravu bit će prezentacija istraživanja “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri: izvještaj o rezultatima sociološkog istraživanja” kojega su proveli izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo i izv. prof. dr. sc. Željka Tonković. Koje su mogućnosti, interesi i mogući ishodi, razgovarat ćemo na okruglom stolu na tu temu. Suorganizatori okruglog stola su udruga Metamedij i Istarska kulturna agencija.
- Treća aktivnost je panel rasprava: Važnost rezidencijalnih programa u umjetničkom promišljanju i radu koja je također vezana uz COVID. Zadnje dvije godine su, jednim djelom opravdano, negdje ukinuti, a negdje skresani budžeti za međunarodnu suradnju. U smislu razvoja mladih umjetnika – ako želimo imati novu braću Sinkauz, novog Matiju Ferlina – ti mladi ljudi moraju putovati, umrežiti se i proširiti horizonte i dobiti nova znanja. Jedini način je da otiđu izvan granica Hrvatske na rezidencijalne programe stoga ćemo imati raspravu na tu temu. Jedan od ciljeva je da se taj budžet vrati i da se ponovo počnu financirati takvi programi, a drugi je i da se omogući prostor gdje će ti umjetnici raditi i gdje će se održavati međunarodni programi, kazao je Jurcan.
Za kraj je Kristina Nefat govorila o predstavljanju rezultata istraživanja: „Znanja, navike i potrebe mladih vezane za kulturne sadržaje u Puli 2019. – 2022.“ HUIU je uz podršku Istarske kulturne agencije tijekom 2022. godine među polaznicima srednjih škola proveo 3. anketu o njihovim znanjima i potrebama u kulturi općenito da bi doznao koje su to aktivnosti u kojima bi srednjoškolci željeli sudjelovati, a koje bi ih „pretvorile“ u aktivnu i angažiranu publiku. Sukladno rezultatima ankete, za HUIU je stručna suradnica doc.dr.sc. Marlena Plavšić napravila analizu podataka dobivenih anketnim ispitivanjem.
Cilj istraživanja bio je detektirati potrebe djece i mladih grada Pule vezane za kulturu, umjetnost i zabavu te ispitati njihovo poznavanje kulturne i umjetničke ponude te ponude zabave grada Pule i navike sudjelovanja u njima.
Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na tribini početkom prosinca, u suradnji sa Fakultetom ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, Interdisciplinarnim studijem kulture i turizma te objavljeni u on line brošuri „Znanja, navike i potrebe mladih vezane za kulturne sadržaje u Puli“ ‚u pdf formatu. Ankete su dio aktivnosti projekta razvoja publike IN DIS PUBLIC u partnerstvu s IKA-om koje su do sad financirali Zaklada Kultura Nova, Grad Pula, Istarska županija i Ministarstvo kulture i medija RH.
Tekst i fotografije Boris VINCEK















