“La forma e il segno/Forma i znak – Fokus na hrvatski dizajn” u Muzeju Revoltella
Priredio B. V.
Hrvatska zajednica u Trstu – Comunità Croata di Trieste u suradnji s filmskom produkcijskom kućom Castor Multimedia iz Zagreba organizira događanje “La forma e il segno/Forma i znak – Fokus na hrvatski dizajn”. Riječ je o dva dana susreta posvećenih povijesti i razvoju hrvatskog dizajna u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata sve do danas.
Program događanja – koje će se odvijati u srijedu 16. i četvrtak, 17. listopada u Auditoriju “Marco Sofianopulo” Muzeja Revoltella u Trstu (ulaz slobodan) – na tiskovnoj je konferenciji održanoj u sjedištu INCE – Srednjoeuropske inicijative u Trstu predstavio predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, Damir Murkovic. Konferenciju za novinare otvorila je dobrodošlicom potpredsjednica INCE‑a, Zsuzsanna Kiràly.
“Projekt pripada nizu aktivnosti koje je Hrvatska zajednica u Trstu organizirala sve od ponovnog osnutka 1999.” – naglašava Damir Murkovic – “s ciljem povećanja kulturne razmjene između Hrvatske i Italije, posebno Trsta i Furlanije – Julijske krajine.
“La forma e il segno/Forma i znak – Fokus na hrvatski dizajn” namjerava predstaviti publici jednu od hrvatskih izvrsnosti u području inovativnosti zahvaljujući projekcijama dokumentaraca u realizaciji Castor Multimedije koji otvaraju susrete (u 18 sati, prijevod i titlove za talijansku publiku osigurava Hrvatska zajednica u Trstu), a koje će predstaviti hrvatski novinar i producent Dubravko Merlić”.
Dokumentarci i rasprava
Riječ je o prvoj i posljednjoj od sedam epizoda (u trajanju od 50 minuta) dokumentarne serije pod nazivom Moderna vremena koju je realizirao Dubravko Merlić u produkciji Castor Multimedije, koja je krajem prošle godine prikazana na hrvatskoj državnoj televiziji uz odličan odjek kod publike.
Nakon svake projekcije održat će se okrugli stol na kojem će se na temu predstavljenu u dokumentarcu nadovezati sam Merlić zajedno s talijanskim i hrvatskim stručnjacima: dizajnerima, arhitektima i kritičarima primijenjene umjetnosti, među kojima su arhitektica i dizajnerica Lucia Krasovec-Lucas, dizajnerica i osnivačica studija Projectum u Splitu Lea Aviani, arhitekt i docent na ISIA Roma Design Edy Fantin i ravnatelj Zaklade Symbola iz Rima Domenico Sturabotti, ustanove koje se bavi promocijom i okupljanjem talijanskih kvaliteta putem istraživanja, događanja i projekata tvrtki i ustanova angažiranih u poboljšanje zemlje. Već dvadeset godina Zaklada Symbola promovira važna istraživanja, među kojima i “Design Economy 2024”.
Program
Srijeda, 16. listopada u 18 sati
Projekcija dokumentarca (uz popratnu raspravu) u realizaciji Castor Multimedije posvećenog hrvatskom dizajnu 50-ih godina.
U zemlji željnoj ostaviti iza sebe ratna razaranja, na pragu opsežne industrijalizacije, skupina iznimno kreativnih i sposobnih pojedinaca upustila se u pothvat stvaranja estetike nove Jugoslavije, počevši od industrijskog dizajna i uređenja interijera. Rezultati rada te skupine prepoznati su na međunarodnoj razini. Dizajneri poput Vjenceslava Richtera, Bernarda Bernardija, Bruna Planinšeka i drugih s pravom su postali dijelom međunarodne scene toga vremena, pod utjecajem (ali utječući na njega i sami) rada skandinavskih, njemačkih i talijanskih kolega.
Četvrtak, 17. listopada u 18 sati
Susret će biti u cijelosti posvećen suvremenim protagonistima i trendovima baveći se, uz projekciju drugog dokumentarca i popratnu raspravu, stagnacijom produkcije i dizajna do koje je došlo 90-ih godina uslijed ratnih okolnosti i privatizacije. Ipak, donosi i naznaku nade: nakon 2000. pojavili su se, naime, mladi dizajneri koji surađuju s industrijom, stvarajući proizvode privlačnog dizajna koji dopiru i do međunarodnog tržišta.
Autor i producent dokumentaraca, Dubravko Merlić (Zagreb, 1960.) cijenjeni je hrvatski novinar i televizijski producent. Diplomiravši filozofiju 1983., započeo je 1987. novinarsku karijeru. Godine 1990. zapošljava se na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) kao redatelj i voditelj večernjih vijesti. Od 1992. do 1996. Merlić je bio redatelj i voditelj emisije “Slikom na sliku”, večernjeg showa o aktualnostima za kojeg je 1995. dobio nagradu Novinar godine od Hrvatskog novinarskog društva.
Godine 2003. osnovao je produkcijsku kuću Castor Multimedia s kojom je realizirao brojne programe i emisije za hrvatsku televiziju, cijenjene u domovini kao i u inozemstvu. Posebno vrijedi istaknuti “Piramidu”, talk show koji se u Hrvatskoj emitirao od 2004. do 2008. te je 2008. osvojio međunarodnu televizijsku nagradu Rose d’Or (Zlatna ruža). Format emisije preuzet je u brojnim zemljama poput Srbije, Bugarske i Kanade. 2022. kuća Castor realizirala je dokumentarni film o nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji, kandidiran iste godine za Rose d’Or kao najbolji istraživački dokumentarac, kojeg je Hrvatska zajednica u Trstu imala zadovoljstvo premijerno predstaviti u Italiji u svibnju 2022.
Ovaj tekst je izvučen iz članka objavljenog na ‘Telegramu’ 15.01.24. s izjavama Dubravka Merlića.
Odnos čovjeka i arhitekture
Epizoda je sedam i svaku otvara Dubravko kratkim uvodom iz studija, opremljenog vintage rekvizitima, gdje se periodički vraćamo njegovim razgovorima s povjesničarom umjetnosti Zvonkom Makovićem, povjesničarom Igorom Dudom, povjesničarkom arhitekture Karin Šerman i voditeljem Galerije HDD‑a Markom Golubom. Dio prikazanih komada privatno su vlasništvo obitelji Merlić, a dio su posudbe iz fundusa muzeja partnera na projektu – Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt i Tehničkog muzeja Nikola Tesla, dio iz Pučkog otvorenog učilišta, dok dio dolazi iz drugih privatnih zbirki. “Na kraju, kad smo sve skupili na jedno mjesto dobili smo super zbirku, mali sveti prostor u studiju, ostvarenje naših snova”, govori Matej.
Kako su već u razvoju scenarija i tijekom istraživanja shvatili da su pedesete i šezdesete godine prošloga stoljeća bile iznimno dizajnerski plodne, odlučili su svakom od ta dva desetljeća posvetiti po dvije epizode. Prva epizoda serijala vodi nas, tako, na sam početak 1950-ih, u priču o odnosu čovjeka i arhitekture u specifičnom ekonomskom, političkom i socijalnom poslijeratnom kontekstu ondašnje Jugoslavije.
“Tu je važan nastanak Akademije primijenjenih umjetnosti, koja je radila od 1945.-’55. i obrazovala prve hrvatske dizajnere”, govori Dubravko. “Pod utjecajem Exat‑a, a kasnije i Novih tendencija, oni su željeli u potpunosti izjednačiti ‘pravu’ likovnu umjetnost i primijenjenu umjetnost, to je bio njihov projekt, objediniti arhitekturu, primijenjeno oblikovanje i umjetnost, i to je ono što smo u svojem serijalu htjeli propitati kao hrvatski korpus”. U tom kontekstu izdvajaju se nezaobilazne osobnosti poput Richtera, Bernardija i Picelja, uz koje se tih godina afirmiraju i mladi dizajneri poput Brune Planinšeka.
Lom pa novo doba
Sedmi i posljednji dio serijala, koji će biti emitiran u srijedu 17. siječnja, obuhvaća razdoblje od devedesetih godina prošloga stoljeća do danas. Devedesete su kod nas, ističu, tranzicijske godine, obilježene lomom koji se dogodio s raspadom Jugoslavije i nasilnim odmakom od tradicije, nakon kojega je uslijedilo razdoblje – sve do 2005. – “uglavnom neuspješnih pokušaja našeg društva da u širem smislu, ne samo u produkt dizajnu, napravi nešto od nule”.
Zato su odlučili u posljednjoj epizodi krenuti od tog loma, a onda je većim dijelom posvetiti razdoblju nakon 2005., novim dizajnerima koji su nastali u ovome stoljeću, a koji za svoja ishodišta uzimaju upravo ’50‑e i ’60‑e godine prošloga stoljeća, s naglaskom na međunarodni uspjeh tvrtke Prostoria. “Dogodilo se da je nastao boom u dizajnu namještaja, nakon što su generacije koje su stasale na studiju dizajna od ’89., Numen / For Use, Neisako i drugi, napravili super posao za Prostoriju, koja je postala svjetski brend i 80 posto proizvoda prodaje vani, a 20 posto u Hrvatskoj”, pojašnjava Dubravko.
Tema za razgovor je, napominje, što su to odlično dizajnirani predmeti, napravljeni od vrhunskih materijala te iznimno kvalitetno izrađeni. “Drugim riječima, taj je namještaj, što je logično, skup. Do njega može doći samo manji broj građana Hrvatske.”. Pitanje koje postavljaju u zadnjoj epizodi je: postoji li neki projekt u Hrvatskoj koji bi mogao dizajn ponovo učiniti pristupačnim svima?
