Bez margina: Pula je dobila Povjerenstvo za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju
Tekst Boris VINCEK • Fotografije iz arhiva Kulturistre i Grada Pule
Svečano osnivanje i prva konstituirajuća sjednica Povjerenstva za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju održani su u srijedu, 4. prosinca u velikoj dvorani Coworking centra Pula. Članove Povjerenstva imenovano je Odlukom gradonačelnik Filip Zoričić kao svoje savjetodavno tijelo na mandat od četiri godine. Povjerenstva za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju čine: Ivona Močenić, zamjenica gradonačelnika, predsjednica Povjerenstva, članovi Ivana Sokolov, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport, Irena Peruško, voditeljica Odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvo, Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport, Samanta Barić, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i projekte, Ozren Catela, Oriana Španić, Mladen Pucarić, Ivana Vudrag, Alma Zulim, Zlatko Kuftić, Vanja Marković i Sara Rotta. Prve prijedloge modela Povjerenstva, Poslovnika o radu i Etičkog kodeksa Povjerenstva te teksta javnog natječaja s kriterijima za odabir članova Povjerenstva za Grad Pulu izradili su Ozren Catela, Zuzana Hoti Radolović, Vanja Marković i Alma Zulim, u koordinaciji Dunje Mickov iz Zelene Istre. Ovi su prijedlozi, prije no što su darovan Gradu Puli, usavršeni tijekom javnog savjetovanja i na sastancima Radne grupe u koje se uključilo 50-ak građana Pule, među kojima su mnogi i sami osobe s invaliditetom, roditelji ili članovi uže obitelji koji skrbe o djeci s teškoćama u razvoju te stručnjaci.
Od predsjednice Povjerenstva, dogradonačelnice Ivone Močenić htjeli smo doznati kako ocjenjuje participativan proces rada koji je prethodio njegovom osnivanju?
- Obzirom da je inicijativa krenula od samih građana i članova civilnog društva koji su zajednički pokrenuli osnivanje Povjerenstva, osnivanjem su omogućili sudjelovanje osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju, odnosno njihovih predstavnika i/ili stručnjaka iz civilnog i javnog sektora, kako bi mogli izravno djelovati i utjecati na kreiranje javnih i inkluzivnih sektorskih politika za osobe s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kazala je Močenić za naš portal.
Ona dodaje da se te politike odnose na sva područja života: obitelj i život u zajednici, odgoj i obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, zapošljavanje, gospodarstvo, promet, prostorno uređenje, kulturu, sport, stanovanje, mobilnost i pristupačnost, informiranje, komunikaciju, gospodarenje otpadom i podizanje razine javne svijesti sve kako bi umanjili i /ili prevenirali osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju od društvene isključenosti.
Na pitanje što za Grad Pulu znači postojanje ovog Povjerenstva kada su u pitanju ranjive skupine poput osoba invaliditetom i mladih s TUR, Močenić kaže da je njegova uloga djelovati kao komunikacijski kanal između građana i Grada Pule te na sustavan način doprinositi realizaciji prava i suzbijanju diskriminacije i neravnopravnosti u svim područjima života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, odnosno kvalitetnijoj podršci Grada Pule navedenim osobama u riziku od društvene isključenosti te osnaživanju svih oblika društvene solidarnosti.
Za kraj smo ju upitali koje će biti prve zadaće povjerenstva i na čemu će biti inicijalni fokus rada?
- Prva zadaća Povjerenstva bit će izrada Programa rada koji će se donositi na godišnjoj razini, a to znači sustavan pristup i davanje prijedloga, mišljenja i sudjelovanja u odlukama kako bi se svakodnevne poteškoće i prepreke na koje nailaze osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju maksimalno umanjile i/ili uklonile. Kao savjetodavno tijelo gradonačelnika, predlagat će rješenja kod prometnih, infrastrukturnih, prostornih prepreka kao i predlaganja programa informiranja, educiranja i podizanja svijesti lokalne zajednice. Jedna od uloga članova je i primanje predstavki građana, prijedloga i upita koji će se razmatrati na sjednicama, pojasnila je Močinić.
Za mišljenje smo pitali i članicu radne skupine Dunju Mickov iz Zelene Istre koja nam je kazala da je ponosna na građane Pule, osobe s invaliditetom, roditelje djece s teškoćama u razvoju i stručnjake koji su odvojili svoje vrijeme i koji su se, uz svoje svakodnevne radne i životne obveze, potrudili volontirati za javno dobro i sudjelovati u participativnom kreiranju i zagovaranju Povjerenstva, čime su pokazali da je za njih osnivanje Povjerenstva važno.
- Ukupno se u proces uključilo preko 70 osoba, dok se proces sastojao od više faza. U prvoj fazi stručnjaci su, uz podršku Zelene Istre, izrađivali nacrte prijedloga vezanih uz Povjerenstvo za Grad, u drugoj smo te prijedloge predstavili na sastanku predstavnicima udruga, a putem e‑maila i Gradu, zatim smo prijedloge donekle unaprijedili i objavili u javno savjetovanje, javno ih predstavili na akciji “O nama s nama”, a potom ih dodatno usavršili tijekom tri sastanka Radne grupe za sudioničko kreiranje Povjerenstva koji su se održali u Rojcu. Zahvalni smo svima koji su se uključili, a nadamo se da smo ovakvim, ne samo participativnim, već i inkluzivnim procesom, koji je u konačnici rezultirao uspjehom, ohrabrili građane da zagovaraju i da se zalažu za ono što smatraju važnim, kazala je Mickov za naš portal.
Zelena Istre je bila nositelj inicijative i koordinator procesa zagovaranja za Povjerenstvo.
- U skorije vrijeme, kroz već spomenute aktivnosti i projekt “Građani za Grad” Zelena Istra je imala možda ponajviše ulogu koordinatora procesa, iako bi bilo pogrešno reći da nismo sudjelovali, poput svih uključenih, u razmjeni mišljenja i komentara, odnosno doprinijeli kvaliteti prijedloga. Ranije je, u sklopu projekta “Za(VRT)imo za inkluziju zajedno!” Zelena Istra inicirala i koordinirala, uz podršku udruga koje pružaju podršku osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te njihovim roditeljima, kampanju za zagovaranje inkluzije i participacije osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju u donošenju odluka. Naime, cilj projekta bio je dugoročno poboljšati uvjete i kvalitetu života te postići ravnopravnost i inkluziju ranjivih, kao i omogućiti građansku participaciju i sudioničku demokraciju u Puli i Vukovaru, gdje su ovakvu kampanju pokrenuli vukovarski partneri projekta, kaže Mickov.
U sklopu kampanje izdali su zajedno s partnerima, Smjernice za društveno uključivo i sudioničko donošenje odluka, a u sklopu Smjernica, namijenjenih jedinicama lokalne i regionalne samouprave, preporučili su JLRS-ima da omoguće trajne mehanizme za rano uključivanje zainteresirane javnosti u donošenje odluka, odnosno osnivanje povjerenstava za osobe s invaliditetom, što je ujedno bila i preporuka Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Izvješću iz 2022. Smjernice su s konkretnim prijedlogom za osnivanjem Povjerenstva dostavili Gradu Puli te, zajedno s udrugama koje podržavaju osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, odnosno njihove roditelje, zamolili Gradonačelnika za sastanak na tu temu. Grad Pula odazvao se sastanku te prihvatio inicijativu udruga.
- U tom trenutku bilo nam je važno zauzeti proaktivan pristup te smo stoga Gradu ponudili da upravo civilno društvo bude, ne samo nositelj inicijative, već i razvoja Povjerenstva, kao mehanizma sudioničke demokracije, prijedloga tema i područja kojima bi se Povjerenstvo bavilo, sadržaja javnog poziva, odnosno kriterija za odabir članova Povjerenstva, poslovnika o radu Povjerenstva, plana i programa rada te planskog dokumenta u sklopu kojeg bi se razradili ciljevi i aktivnosti te se planirala adekvatna raspodjela proračunskih sredstava za osobe s invaliditetom. Zato smo već na sastanku u Gradu naglasili potrebu široke participacije svih dionika iz lokalne zajednice te smo stoga i osmislili projekt “Građani za Grad” kroz kojeg smo svim kanalima nastojali doprijeti do svake osobe za koju bi Povjerenstvo moglo biti važno. Smatramo da se mehanizmi participativne, odnosno sudioničke demokracije moraju graditi odozdo prema gore. Vjerujem da smo u svojem djelovanju još jednom dokazali da smo vjerni svojim principima i da građani i civilno društvo Pule imaju veliki potencijal za sukreiranje politika Grada. Naime, 2021. godine građani, javne ustanove i udruge kreirale su, u koordinaciji Zelene Istre, model urbanih vrtova i društvenog vrta. Mislim da možemo reći da se radi o uspješnim, trajnim projektima na koje Grad može biti ponosan. Nadamo se da će Povjerenstvo biti barem jednako toliko, ako ne i mnogo uspješnije. Svakako se radi o alatu od velikog društvenog značaja, poručuje Mickov.
Ona dodaje da je povjerenstvo zamišljeno i osnovano kao mjesto sudioničkog kreiranja inkluzivnih sektorskih politika Grada koje se, poput invaliditeta, odnose na sva područja života – od odgoja i obrazovanja do sporta, kulture, komunalne infrastrukture ili zapošljavanja. Ono je mjesto komunikacije građana i Grada i dijaloga o temama koje su za spomenute skupine u riziku od društvene isključenosti važne.
- Iz perspektive Zelene Istre važno je što je Povjerenstvo osnovano kao transparentno prema široj javnosti i otvoreno prema prijedlozima, odnosno predstavkama samih osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju te stručnjaka koji ih podržavaju. Ono je važan korak prema sustavnoj podršci Grada ovim skupinama. Bude li Grad uvažavao i realizirao prijedloge članova Povjerenstva, Grad Pula može imati samo koristi od Povjerenstva. Politike koje se kreiraju uvažavajući mišljenja građana, odnosno onih na koje se politike odnose, nužno su kvalitetnije. Primjerice, učinkovitije je, i jedino ispravno, ukoliko nikoga ne želimo diskriminirati, isprva izgraditi zgradu pristupačnu za osobe s invaliditetom, nego je naknadno prilagođavati zbog toga što joj osobe s invaliditetom nisu u mogućnosti pristupiti. Ukoliko se znanja, iskustvo i mišljenja relevantnih dionika pravovremeno uzimaju u obzir, tada se i potrebe zajednice mogu ugraditi u javno-politički okvir, kao i projekte i aktivnosti kroz koje se ta politika realizira i materijalizira. Politike bi trebale reflektirati potrebe zajednice, a Povjerenstvo je jedan od mehanizama koji tome služi, zaključuje Mickov.
Na pitanje koje bi po njenom mišljenju trebale biti prve zadaće povjerenstva i na čemu bi se u inicijalnoj fazi rada trebao fokusirati, Mickov odgovara da, koliko joj je poznato, neki od prvih koraka bit će upoznati sve članove Povjerenstva s različitim vidovima invaliditeta, kako bi se postiglo bolje međusobno razumijevanje članova Povjerenstva.
- Također, važan korak bit će upravo kreiranje planskog dokumenta s predviđenim ciljevima, mjerama i rokovima za njihovo postizanje. Pozdravljam ovakav pristup koji će omogućiti sustavno i strateško, a ne samo ad hoc djelovanje Povjerenstva temeljem, primjerice, predstavki građana ili prijedloga članova. Planski dokument omogućit će Povjerenstvu da procijeni vlastiti učinak. Vjerujem da će nakon izvjesnog vremena biti na radost članovima spoznati kako su svoje zapisane zadatke i ostvarili upravo na korist osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, odnosno šire zajednice, zaključuje Mickov.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.
