Pulski fokus: Otkriven spomenik Miji Mirkoviću – Mati Baloti na pulskoj tržnici

Tekst i fotografije Boris VINCEK

17.02.2025.

Mantinjadom u izved­bi Serđa Valića i Mladena Buića na rože­ni­ca­ma zapo­če­la je sve­ča­nost otkri­ve­nja skul­p­tu­re Mije Mirkovića – Mate Balote na pul­skoj trž­ni­ci u pone­dje­ljak, 17. velja­če na 62. godiš­nji­cu smr­ti veli­kog istar­skog inte­lek­tu­al­ca, knji­žev­ni­ka i eko­no­mis­ta koji je zadu­žio Pulu i Istru. Autor skul­p­tu­re Balote u pokre­tu je Ivan Briski, a po make­ti Mate Čvrljaka.

Prvi govor­nik na sve­ča­nos­ti bio je istar­ski župan Boris Miletić koji se prvo htio zahva­li­ti idej­nom začet­ni­ku pro­jek­ta Brunu Krajcaru zatim Miodragu Čerini i Erosu Čakiću te na kra­ju svi­ma koji su pomo­gli da se ova ide­ja realizira.

Njoj je pret­ho­di­lo pre­ime­no­va­nje dje­la trž­ni­ce u Poljanu Mate Balote kojoj se istar­ski bard sada i figu­ra­tiv­no vra­tio. Župan Miletić se zahva­lio i Mirku Uroševiću i nje­go­voj izda­vač­koj kući Amforapress koja je obja­vi­la reiz­da­nja nje­go­vih kapi­tal­nih dje­la i koje je Istarska župa­ni­ja otku­pi­la za škol­ske knjiž­ni­ce. Na kra­ju je Miletić zaklju­čio da bi Mirković bio zasi­gur­no sre­tan što se u Istri sve napravilo.

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić je tako­đer izra­zio zado­volj­stvo ovim pro­jek­tom te je umjes­to govo­ra pro­či­tao par aneg­do­ta iz Balotinog živo­ta koje doka­zu­ju nje­go­vu vedri­nu duha.

 

Nada Mirković, kćer­ka Balotinog sina Ivana se u ime obi­te­lji zahva­li­la svi­ma – od idej­nih začet­ni­ka ovog pro­jek­ta sve do nji­ho­vih kraj­njih izvo­đa­ča. U svom se govo­ru pri­sje­ti­la koli­ko je Mirković bio pri­vr­žen istar­skom selja­ku, riba­ru i rad­ni­ku te kako je u svo­jem pisa­nju odlu­čio da pse­udo­nim Mate Balota koris­ti za lite­rar­ne rado­ve dok za znans­tve­ne tek­s­to­vi koris­ti svo­je ime.

Gorka Ostojić Cvajner se pri­sje­ti­la da je prvot­na ide­ja bila da se Balotina skul­p­tu­ra pos­ta­vi pored neka­daš­nje Krmpotićeve tiska­re pre­ko puta Žute ško­le kako sje­di na zidi­ću i čita novi­ne. Ostojić Cvajner je potom opi­sa­la sam rad oko izra­de spo­me­ni­ka – kre­nuv­ši od make­te Mate Čvrljaka sve do skul­p­tu­re u bron­ci koji je po toj ski­ci izra­dio Ivan Briski. Za raz­li­ku od skul­p­tu­re Jamesa Joycea koja je tuž­na jer je veli­ki irski pisac u Puli bio nesre­tan, Balotina skul­p­tu­ra je vedra, nasmi­je­še­na i životna.

Voditelj sve­ča­nos­ti bio je Daniel Sponza, a Bruno Krajcar je otpje­vao dvi­je Balotine pje­sme koje je uglaz­bio: „Koza“ i „Dragi kamen“. Kako je sve­ča­nost zapo­če­la tako je i zavr­ši­la, zvu­ko­vi­ma rože­ni­ca uz plje­sak broj­ne okup­lje­ne publi­ke tije­kom otkri­ve­nja skulpture.