Kulturni turizam u Istri: između potencijala, pritiska sezone i otvorenih pitanja upravljanja

Tekst Marino JURCAN • Fotografija iz arhiva IKA-e

25.03.2026.

U Zajednici Talijana u Puli pred­stav­lje­ni su rezul­ta­ti istra­ži­va­nja o kul­tur­nom turiz­mu u Istri koje su pro­ve­li dr. sc. Željka Tonković i dr. sc. Krešimir Krolo. Istraživanje, pro­ve­de­no tije­kom 2024. i 2025. godi­ne, obu­hva­ti­lo je raz­go­vo­re s dioni­ci­ma kul­tur­nog i turis­tič­kog sek­to­ra te anke­tu među doma­ćim i stra­nim turistima.

Prema pred­stav­lje­nim poda­ci­ma, Istra ras­po­la­že zna­čaj­nim kul­tur­nim resur­si­ma, no oni i dalje nisu pri­mar­ni motiv dola­ska. Dominantni raz­lo­zi dola­ska osta­ju pri­ro­da, more i gas­tro­no­mi­ja, dok kul­tur­ni sadr­ža­ji ima­ju spo­red­nu ulo­gu u ukup­nom doživ­lja­ju destinacije.

Interes pos­to­ji, ali ne pre­la­zi u sudjelovanje

Istraživanje uka­zu­je na rasko­rak izme­đu inte­re­sa i pona­ša­nja: dio posje­ti­te­lja poka­zu­je inte­res za kul­tur­ne sadr­ža­je, no velik broj njih ih u prak­si ne kon­zu­mi­ra niti na njih tro­ši. Time se pot­vr­đu­je da poten­ci­jal pos­to­ji, ali nije dovolj­no akti­vi­ran kroz ponu­du, komu­ni­ka­ci­ju i dos­tup­nost sadržaja.

Ljeto kao vrhu­nac – i problem

U kva­li­ta­tiv­nom dije­lu istra­ži­va­nja istak­nu­ta je izra­že­na sezo­nal­nost, s veli­kom kon­cen­tra­ci­jom doga­đa­nja tije­kom ljet­nih mje­se­ci. Sudionici istra­ži­va­nja upo­zo­ra­va­ju na frag­men­ti­ra­nost pro­gra­ma, ote­ža­no sna­la­že­nje u ponu­di te izos­ta­nak jas­ni­je koor­di­na­ci­je među akte­ri­ma. Velik broj doga­đa­nja ne pra­ti nuž­no i jas­na pro­fi­la­ci­ja sadr­ža­ja, što dovo­di do osje­ća­ja pre­za­si­će­nos­ti bez pre­poz­nat­lji­vog identiteta.

Arena izme­đu atrak­tiv­nos­ti i sva­kod­ne­vi­ce grada

Kao jedan od ključ­nih pros­to­ra, Arena je istak­nu­ta kao pri­mjer slo­že­nog odno­sa kul­tu­re i turiz­ma. S jed­ne stra­ne riječ je o iznim­no atrak­tiv­noj i među­na­rod­no pre­poz­nat­lji­voj loka­ci­ji, dok se s dru­ge stra­ne otva­ra­ju pita­nja utje­ca­ja veli­kih doga­đa­nja na sva­kod­nev­ni život gra­da, uklju­ču­ju­ći pro­met, buku i opte­re­će­nje prostora.

Rasprava: više komen­ta­ra nego pitanja

Rasprava koja je usli­je­di­la bila je obi­lje­že­na nizom komen­ta­ra iz publi­ke, čes­to s kri­tič­kim osvr­tom na pos­to­je­će sta­nje. Sudionici su istak­nu­li pad kva­li­te­te kul­tur­ne ponu­de, pri­ti­sak ljet­ne sezo­ne i opte­re­će­nost cen­tra, ali i osje­ćaj da se tije­kom vrhun­ca sezo­ne grad pre­tva­ra u pros­tor inten­ziv­ne, ali sla­bo pro­fi­li­ra­ne produkcije.

Otvoreno je i pita­nje meto­do­lo­gi­je istra­ži­va­nja, uz napo­me­nu da gos­ti u pri­vat­nom smje­šta­ju – koji čine zna­ča­jan dio turis­tič­ke struk­tu­re – nisu dovolj­no zas­tup­lje­ni. U ras­pra­vi se čulo i kako je teško oče­ki­va­ti brze pro­mje­ne, s obzi­rom na dugo­go­diš­nji model razvo­ja usmje­ren na pove­ća­nje turis­tič­kog prometa.

Kako je istak­nu­to, “deset­lje­ći­ma smo uči­li kako doves­ti što više gos­ti­ju, a danas govo­ri­mo o odr­ži­vos­ti i kul­tur­nom turiz­mu”, što podra­zu­mi­je­va zaokret koji se ne može dogo­di­ti pre­ko noći.

Dio komen­ta­ra odno­sio se i na ulo­gu kul­tur­nih ins­ti­tu­ci­ja. Naglašeno je kako su muze­ji pri­mar­no usmje­re­ni na istra­ži­va­nje, arhi­vi­ra­nje i edu­ka­ci­ju, dok se danas od njih sve više oče­ku­je i pro­duk­ci­ja doga­đa­nja, iako sus­tav za tak­vu tran­sfor­ma­ci­ju nije u pot­pu­nos­ti prilagođen.

Pitanje sus­ta­va, ne samo sadržaja

U širem kon­tek­s­tu ras­pra­ve otvo­re­no je i pita­nje nači­na orga­ni­za­ci­je kul­tur­nog sus­ta­va. Sudionici su istak­nu­li kako se pro­ble­mi neko­or­di­na­ci­je i frag­men­ti­ra­nos­ti ponav­lja­ju već godi­na­ma, uz izos­ta­nak jas­ni­jih meha­ni­za­ma pove­zi­va­nja akte­ra i dugo­roč­nog pla­ni­ra­nja. Kao jedan od mogu­ćih smje­ro­va spo­me­nu­ti su mode­li koor­di­na­ci­je kroz spe­ci­ja­li­zi­ra­ne struk­tu­re ili plat­for­me koje bi mogle pove­za­ti raz­li­či­te dioni­ke i dopri­ni­je­ti jas­ni­jem pro­fi­li­ra­nju kul­tur­ne ponude.

Istovremeno, otvo­re­no je i pita­nje pros­tor­ne dis­tri­bu­ci­je sadr­ža­ja. Dok se na razi­ni Istre govo­ri o rav­no­mjer­ni­jem razvo­ju des­ti­na­ci­ja, na razi­ni poje­di­nih gra­do­va – poput Pule – pre­poz­na­je se potre­ba za šire­njem kul­tur­nih aktiv­nos­ti izvan užeg cen­tra, pri­mje­ri­ce pre­ma podru­čju pul­skog zaljeva.

Sezonalnost i razvoj publike

Sezonalnost je istak­nu­ta kao jedan od ključ­nih iza­zo­va na razi­ni cije­le Istre. Kulturni pro­gra­mi i dalje su domi­nant­no kon­cen­tri­ra­ni u ljet­nim mje­se­ci­ma, dok izvan­se­zon­ski peri­od osta­je nedo­volj­no isko­ri­šten. U tom kon­tek­s­tu nagla­še­na je i važ­nost razvo­ja publi­ke, oso­bi­to među mla­đim gene­ra­ci­ja­ma, uz potre­bu za kon­ti­nu­ira­nim edu­ka­tiv­nim i par­ti­ci­pa­tiv­nim programima.

Otvorena pita­nja za dalj­nju raspravu

Predstavljanje istra­ži­va­nja otvo­ri­lo je niz pita­nja koja nadi­la­ze poje­di­nač­ne pro­jek­te i doga­đa­nja. Od odno­sa izme­đu kul­tu­re i turiz­ma, pre­ko ulo­ge ins­ti­tu­ci­ja, do pita­nja uprav­lja­nja i dugo­roč­nog razvo­ja – ras­pra­va je poka­za­la da poten­ci­jal pos­to­ji, ali i da će nje­go­vo ostva­re­nje zah­ti­je­va­ti pro­mje­ne koje se ne mogu dogo­di­ti brzo, već kroz pos­tup­no i koor­di­ni­ra­no djelovanje.