Rijeka 2020: Otvorena izložba i dodijeljene nagrade Udruge hrvatskih arhitekata za 2018. godinu

U okviru projekta Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020, odnosno njezinog programskog pravca Slatko i slano, Udruženje hrvatskih arhitekata u koprodukciji s Društvom arhitekata Rijeka i DeltaLabom Sveučilišta u Rijeci, otvorilo je izložbu godišnjih ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata te najboljima dodijelilo nagrade.

Prvi je to put da se navedena izložba preselila iz Zagreba na periferiju, točnije u Rijeku, a nadamo se i nagovještaj nekog budućeg života grada na Riječini koji će joj donijeti titula Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Ali to nije bilo jedino atipično za dodjelu ovogodišnjih arhitektonskih nagrada. Naime, mjesto radnje bio je do nedavno napušteni prvi kat zgrade IVEX na riječkoj Delti. Ta zgrada bivše tvornice vina danas je dom vibrantnoj zajednici društvenih i kulturnih radnika. Tako su osim ureda Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 svoj dom tamo pronašli i Delta Studio, Artist run space, Zajc Lab, Reuse centar i udruga Ri Rock. Među gole betonske zidove i uz namjerno ostavljene tragove nekih drugih vremena organizatori su izvjesili fotografije najboljih primjeraka suvremene arhitekture. Uslijedila je dodjela nagrada.

Kao jedna od najrelevantnijih figura splitske i hrvatske arhitektonske scene 20. stoljeća te važan predstavnik kritičkog regionalizma, koji je kroz svoj opus stvorio jedinstvene i vrijedne primjere koji su hrvatsku arhitekturu pozicionirali na svjetskoj karti, nagradu „Viktor Kovačić” za životno djelo dobio je akademik Dinko Kovačić. Majstor arhitektonskog crteža, zaljubljenik u arhitekturu kao materijalizaciju načina života, senzibilan prema zatečenoj flori i fauni, i prema cjelokupnom životnom ciklusu lokacije na koju dolazi kao njezin novi sukreator, Dinko Kovačić je kao arhitekt i kao profesor prije svega djelovao kao čuvar i promotor duha mjesta i neraskidive veze čovjeka i prostora.

-Vjerojatno od mene očekujete da vam kažem što za mene znači ova nagrada. Ne znam je li radost ili upozorenje. Znate, to je ipak nekakva životna rekapitulacija i doživljavam je kao ugodan stisak ruke, ali me i upozorava da se tu negdje nalazi i neka crta kada se sva moja oduševljenja poput anđela čuvara transformiraju u moje sjećanje, kazao je Kovačić.

Posebnu nagradu „Neven Šegvić“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma žiri je posthumno odlučio dodijeliti dr. sc. Tomislavu Premerlu za njegovo životno dostignuće.

– Doktor znanosti Tomislav Premerl, dipl. ing. arh. i znanstveni savjetnik, najistaknutiji je povjesničar hrvatske arhitekture internacionalnog modernizma, arhitekture između dvaju svjetskih ratova i poslije Drugog svjetskog rata. Njegovo kapitalno djelo „Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija“, pionirski je iskorak u obradi i interpretaciji hrvatske moderne, rečeno je tijekom proglašenja.

Nagrada „Bernardo Bernardi“ za najuspješnije ostvarenje u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja pripala je riječkim laureatkinjama Ani Boljar i Idi Križaj Leko za prenamjenu prostora bivše trgovine Bernardi u RiHub, novi kulturni i društveni centar Rijeke. RiHub je zamišljen kao otvorena prostorna co-working platforma koja bi svima zainteresiranima dala priliku da se uključe u Rijeku 2020.

– Iako je projektiran kao jedan od prostora za prijestolnicu kulture, bitno je da on svoju funkcionalnost zadrži i u svim godinama poslije, kazala je Križaj Leko prilikom preuzimanja nagrade.

Autorice smo upitali da nam opišu proces rada na projektu te jesu li se susretale s kakvim problemima.

– Problema nije bilo, ono što je bilo iznimno zahtjevno je zapravo moment u kojem shvaćaš da nosiš odgovornost novca građana nekog grada koji opet ulažeš, odnosno njime rukovodiš da bi ga opet dao natrag građanima. Želiš to napraviti najbolje što možeš. Svakako je bilo potrebno predvidjeti budućnost tog prostora koja se još uvijek ne zna i na neki način racionalizirati sve to skupa ne bi li se dobio neki maksimum, odgovorila je Boljar.

Križaj Leko je na to dodala kako je stvar zapravo užasno banalna. Postoji određena arhitektonska ambicija i postoji određeno očekivanje. Oboje su jako veliki. U isto vrijeme postoji i neki određeni budžet. Oni se obično kose.

– Najveći izazov je zapravo bio pomiriti sve to. Pomiriti našu ambiciju, zahtjeve grada pa isto tako i upravitelja, trenutno Rijeke 2020 i budžet koji je takav kakav je i ne mijenja se, istaknula je Križaj Leko.

Zanimalo nas je i je li zahtjevnije projektirati već unaprijed definiran prostor budući da se je u projektu radilo o prenamijeni postojećeg objekta.

– To je često i vrlo uzbudljivo. Zato što imaš neki okvir već zadan i možda ne lutaš nepotrebno na nekim prostorima slobode već pokušavaš iz zadatog izvući maksimalni potencijal, kazala je Boljar.

– Dodatna stvar kod prostora je njegova povijest. Znači sva promjena njegove namijene od vrtića koji je bio prvi vrtić u Rijeci, preko nekakvog dućana namještaja, pa do trenutno javnog prostora prvenstveno namijenjenog „kulturnjacima” je užasno uzbudljiva i na neki način čak i oprečna tako da je to jako uzbudljiv projekt. Ja bi rekla once in a life time, to se više neće ponoviti, zaključila je Križaj Leko.

Nagrada „Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva dodijeljena je Miji Roth i Tončiju Čerini za Osnovnu školu Zorke Sever u Popovači.

Tomislav Pavelić je nadogradnjom obiteljske kuće na Trešnjevci u Zagrebu pokazao kako se relativno malom intervencijom na arhitekturi bez estetske, ali s velikom ambijentalnom vrijednosti, kvaliteta prostora može neizmjerno unaprijediti bez da se time ugrozi identitet mjesta i time zaslužio nagradu „Drago Galić“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture.

Za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma u 2018. godini nagradu „Neven Šegvić” dobio je Darovan Tušek za „Leksikon splitske moderne arhitekture“.

Ove godine nagrade je dodjeljivao međunarodni žiri u sastavu Pippo Ciorra (Italija), Maruša Zorec (Slovenija) i Vedran Mimica (USA), domaći članovi iz Stručnog savjeta UHA-e Ana Šverko i Maroje Mrduljaš, te Ana Mrđa kao koordinatorica.

Navedena je izložba ujedno poslužila i kao premijerno aktiviranje prostora prvog kata zgrade IVEX, bivše tvornice vina, kao budućeg poprišta izložbenog i  popratnog kulturnog programa projekta Rijeka 2020. Riječima Idisa Turata, poznatog arhitekta i voditelja programskog pravca Slatko i slano, radi se o projektu kojim stara tvornica vina postaje novi javni prostor.

– To je lučki prostor, ali ga počinjemo upotrebljavati kao neku vrstu common grounda, nekog prostora zajedništva, rekao je Turato izrazivši nadu u dovođenje što većeg broja javnih događanja u zgradu na Delti.

Izložba ostaje otvorena do 28. travnja, od ponedjeljka do petka od 15 do 19 sati.

Tekst i fotografije Andrea JELOVČIĆ

Leave a Reply


1 + = 4

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum