U Svertim srcima izloženi vrijedni crteži iz Albertine i Galerije Uffizi
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
Impozantna i izuzetno vrijedna izložba AB ANTIQUO – Europska arhitektonska kultura i starine istočnog Jadrana otvorena je 21. svibnja u Muzejsko – galerijskom prostoru Sveta srca u Puli.
Izložba je to koja posjetitelje vodi kroz četiri stoljeća fascinacije istočnojadranskim starinama te otvara novu perspektivu o ulozi Jadrana u povijesti europske umjetnosti i arhitekture.
„Danas ovdje predstavljamo radove koji pokazuju i ukazuju da je Pula, istočna obala Jadrana, bila izuzetno bitna za cijelu Europu i da je sa svoje pozicije s antičkom baštinom bila uzor za stvaranje arhitekture renesanse, baroka itd“, izjavio je uoči otvorenja ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo.
Zahvalio je svim partnerima, galerijama, muzejima i knjižnicama koje su posudile svoju građu, među kojima su i svjetski poznati muzeji, Albertina iz Beča i Uffizi iz Firence.
„Građa koju možete vidjeti ovdje prvi put okuplja građu posvećenu antičkoj Puli, okupljenoj na jednom mjestu i drago mi je da će iz ove izložbe proizaći i zanimljiv katalog koji bi na jednom mjestu trebao okupiti relevantnu građu koja se tiče renesanse i srednjeg vijeka.
Meni je kao arheologu posebno drago da je ova izložba oplemenjena materijalnom građom Arheološkog muzeja Istre, s kamenim predmetima, novcem, keramikom, naše antičke i srednjovjekovne zbirke, a ono što mi je posebno drago jest da nekoliko mjeseci nakon otkrića imamo javnu prezentaciju usnulog kupida koji zaista zaslužuje ovu centralnu poziciju gdje je smješten, a bit će dio našeg stalnog postava“, izjavio je Komšo.
Autorica izložbe Jasenka Gudelj rekla je više o samoj izložbi i njenom značaju: „Klasična tradicija zapravo je centralna os zapadne civilizacije, ono što se zna iz antičkog svijeta na ovim prostorima postala je velika lekcija baroknim umjetnicima. U doba kada Pula više nije centar kako je to bila u antici pa će opet postati centar u vojno doba austrijske mornarice u drugoj polovici 19 st., pulski spomenici antike postaju centar arhitektonskog polja“.
Naglasila je da je samo nekoliko gradova u Europi imalo jednako poznate antičke spomenike u arhitektonskim krugovima. To su uz Pulu, Verona, Nin i Pozuolli.
„Možete zamisliti koliko je važno ovo nasljeđe i koliko su brojni arhitekti zainteresirani za antiku često i rado dolazili u Pulu“, dodala je.
Kako je ispričala, Pula je u renesansno doba bila grad mrtvac koji ima svega 300 duša ali funkcionira savršeno, a njeni spomenici privlače renesanse umjetnike.
„Pulski Slavoluk Sergijevaca postao je uzor za Porta Magna dell’Arsenale u Veneciji i za Porta Magna del Maschio Angioino u Napulju. To znači da oko 1400. godine dva velika talijanska grada imaju spomenike po uzoru na Pulu“, naglasila je Gudelj.
Čitavu tu priču, rekla je, nije bilo lako ispričati izložbom na kojoj nema fotografija nego samo crteža. „Ovdje možete vidjeti mnogo originala, poput onih iz Beča, a neke crteže nismo uspjeli donijeti zbog starosti. Ovdje su, primjerice, pripremni crteži Johana Bernharada Fishera von Erlacha koji je bio carski arhitekt u Beču i prvi je objavio prikaze Dioklecijanove palače, a tu nemamo knjigu nego pripremne crteže što je isto jedna hrvatska baština“, napomenula istaknuvši i škotskog arhitekta Roberta Adama te cijeli niz drugih izvornih knjiga iz knjižnica U Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i drugih.
Antikvari iz 18 stoljeća često su posjećivali Pulu, a dva engleska arhitekta, James Stuart i Nicolas Revett 1750. godine stali su u Puli na putu za Atenu te napravili važne crteže oblika pulske Arene.
„Nadam se da će vam se izložba svidjeti i da ćemo odati počast Puli koje više nema ali je beskrajno vrijedna. Pula nije samo antika, nije samo 19. st. nego je i sve ono između“, rekla je Gudelj na kraju.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Paola Orlić rekla je kako je impresionirana izložbom napomenuvši da joj je drago što može otvoriti tako značajnu izložbu: „Ponosna sam i kao Puležanka i kao pročelnica. Baštiniti antiku koje nije neko opće mjesto nego svakodnevica koja je svuda oko nas te je vidimo u prolazu, s prozora, spomenici poput Augustovog hrama i Arene, to su točke našeg identiteta. Naš grad je ono što ovdje gledate na sasvim poseban način“, zaključila je.
Valja istaknuti kako je jedno od najvećih otkrića izložbe novo istraživanje korpusa crteža Andrea Palladija u Zbirci Royal Institute of British Architects u Londonu, koje je dovelo Petra Strunju, suradnika projekta ERC AdriArchCult, do identifikacije nacrta salonitanskog amfiteatra – prvoga poznatog povijesnog prikaza toga spomenika.
Posebnu pozornost privlače rijetki povijesni crteži renesansnih i baroknih arhitekata aktivnih na istočnom Jadranu, pristigli iz Muzeja hvarske baštine i Opatske zbirke u Korčuli, kao i rijetki primjerci arhitektonskih traktata s bilješkama graditelja i arhitekata iz hrvatskih knjižnica — od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice u Zadru i Sveučilišna knjižnice u Rijeci.
Vrijedna no rijetko izlagana djela za izložbu posudili su i Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora te Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Osobita pažnja posvećena je i baštini istarskih institucija pa su među izlošcima brojni predmeti iz Arheološkog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Sveučilišne knjižnice u Puli, Muzeja grada Rovinja i Centro di Ricerche Storiche di Rovigno.
Ova iznimno vrijedna i zanimljiva izložba koju svakako vrijedi vidjeti ostaje otvorena do 13. kolovoza 2026. godine.
