59. Pula – Chabrolova retrospektiva

18.07.2012.

Chabrolovi fil­mo­vi već su pri­ka­zi­va­ni na pul­skom fes­ti­va­lu, 2008. je dobio i Zlatnu are­nu za film Dvostruka lju­bav, a tije­kom ovog tjed­na vidje­li smo nje­go­va manje poz­na­ta ostva­re­nja, iako se to ne bi moglo reći za prvi­je­nac Lijepi Serge (1958.), kojim se danas zatva­ra ova retros­pek­ti­va. Među pri­ka­za­nim fil­mo­vi­ma su Cvijet zla (2003.), u koje­mu se Chabrol bavi utje­ca­jem jed­nog dav­nog umor­stva na tri gene­ra­ci­je utje­caj­ne obi­te­lji, što je pot­pu­no u skla­du s nje­go­vom sklo­noš­ću tema­ti­ci etič­kih dege­ne­ra­ci­ja bur­žo­askih obi­te­lji i Inspektor Lavardin (1986.), o poli­cij­skom ins­pek­to­ru koji se naro­či­to zain­te­re­si­ra za jedan slu­čaj uboj­stva nakon što otkri­va da je udo­vi­ca ubi­je­nog nje­go­va neka­daš­nja lju­bav. Naročito su zanim­lji­va pre­os­ta­la dva fil­ma iz prve polo­vi­ce 1990-ih, budu­ći da se bave Chabrolovom omi­lje­nom tema­ti­kom dra­ma­tič­nih odno­sa u brač­nim zajed­ni­ca­ma. Junakinju dra­me Betty, u glu­mač­koj izved­bi Marie Trintignant, suprug zati­če u pre­lju­bu i nakon toga se nji­hov brak ras­pa­da, a ona tra­ži utje­hu u alko­ho­lu. Bračni par u fil­mu Pakao uži­va sve pri­vi­le­gi­je sred­nje kla­se, uklju­ču­ju­ći obi­telj­ski posao i život u idi­lič­noj pro­vin­ci­ji, sve dok suprug (Francois Cluzet) bez­raz­lož­nom lju­bo­mo­rom ne dotje­ra ženu (Emmanuelle Béart) do pot­pu­nog ludi­la. Chabrolove nesret­ne supru­ge su lje­po­ti­ce (u rani­jim fil­mo­vi­ma tak­ve ulo­ge čes­to je dobi­va­la nje­go­va lju­bi­mi­ca i biv­ša supru­ga Stéphane Audran) uhva­će­ne u mre­žu lju­bo­mo­re, boles­nih stras­ti i des­truk­tiv­nih doga­đa­ja izvan nji­ho­ve moći. Chabrol razvi­ja te doga­đa­je iznim­no dojm­lji­vom vizu­al­nom nara­ci­jom, obo­ga­će­nom stal­nim natru­ha­ma ira­ci­onal­nog, što dodat­no poja­ča­va osje­ća­je bes­po­moć­nos­ti i psi­hič­ke nes­ta­bil­nos­ti nji­ho­vih juna­ki­nja. Prikazana retros­pek­ti­va dos­ljed­no pot­vr­đu­je Chabrolov stil­ski ruko­pis i autor­ski svjetonazor.

 

Elvis Lenić