Predstavljanje online baze ISTARSKA KULTURNA BAŠTINA u Kući fresaka u Draguću

Baštini najviše šteti neznanje

• Prezentacija početne faze projekta, online baze kulturne baštine pod nazivom Istarska kulturna baština – Patrimonio culturale Istriano održana je u Kući fresaka u Draguću u srijedu 9. svibnja, te je na taj način ujedno obilježen i Tjedan Europe.

Prisutne stručnjake iz znanosti, kulture i turizma na početku je pozdravio pročelnik za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, a uvodnu riječ održali su načelnik općine Cerovlje Emil Daus, te Gracijano Kešac ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja u Puli koji je nositelj projekta digitalizacije povijesne građe obradivši iz fundusa muzeja već oko 50.000 jedinica kao i kompletnu građu Istarskog sabora, a pri kraju je i digitalizacija građe internih publikacija Uljanika. Ravnatelj je izrazio zadovoljstvo što se ovaj projekt predstavlja upravo na dan Europe, te što u Europskoj godini kulturne baštine ovaj projekt kao istarski kulturni kamenčić upotpunjava europski kulturni mozaik.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković naglasio je važnost digitalizacije koju u ministarstvu pokušavanju razradit na cjelovitoj razini, važnost sinergije na lokalnom i nacionalnom planu, te da je dostupnost informacija i građe kulturne baštine izuzetno bitna. Drugi kontekst koji je izuzetno važan jeste da pitanje digitalizacije znači ujedno pitanje nekih razvojnih centara koji postoje u Hrvatskoj, te da ona također ima izvjesne reperkusije namjene naših nerevitaliziranih prostora. Istakao je i važnost povlačenja sredstava iz Europske unije gdje je 40 milijuna kuna iz europskih fondova osigurano za digitalizaciju muzejske i povijesne građe.

Europarlamentarac Ivan Jakovčić naveo je da je u posljednjih dvadesetak godina realiziran niz kulturnih projekata među kojima je istaknuo Kuću za pisce u Pazinu i Kuću fresaka u Draguću, a dodao je i da se slaže s idejom da se freske istarskih crkvica pokušaju kandidirati za Unescovu listu kulturne baštine. Naglasio je veliku važnost ovog projekta koji nas oplemenjuje i doprinosi očuvanju kulturne baštine za budućnost te čestitao svima koji su doprinijeli u njegovom ostvarenju.

A najzaslužniji su voditeljica Kuće fresaka u Draguću, mr.sc Sunčica Mustač koja je urednica baze te stručni suradnik na projektu prof.dr.sc Ivan Matejčić. Mustač je objasnila da se misao vodilja u stvaranju baze kulturne baštine rodila još prije dvadesetak godina, a ova online baza formirana po uzoru na neke strane kao što su talijanska Patrimonio culturale ili njemački Bildindex, sadržavat će sve što smatramo baštinom – od građevina u povijesnim jezgrama i njihovih interijera i pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara svih namjena, preko arheoloških lokaliteta, pa do pojedinačnih predmeta, umjetničkih i uporabnih, povijesnog oruđa i oružja, dijelova arhitektonske opreme, sekundarne dokumentacije, crteža, nacrta, fotografija, a u planu je i prijevod na talijanski i engleski jezik. Informatička zaštita će biti vrlo stroga, po principu razina od A do C pristupa, gdje je pristup A namijenjen svim korisnicima, pretraživo po nekoliko ključeva kao što su lokacija, vrijeme izrade, majstor, i slično. Bit će dostupna sva foto dokumentacija, odnosno sve ono što zaista zanima turistički ili edukativni sektor, bilo kojeg ljubitelja kulturne baštine ili bilo kojeg europskog građanina koji želi napraviti komparaciju sa svojim materijalom u svojoj zemlji. Dalje se ide po B i C pristupu gdje se detaljnije prikazuju podaci, možda zamorni za nekoga tko se time dublje ne bavi, a ovoj bazi znanstvenicima će moći biti omogućen pristup u skladu s onim što ravnatelji pojedinih institucija verificiraju kao moguće. Baza je trenutno administrativno prisutna, njoj pristup ima samo Matejčić i Mustač, dok ne čuju sve prijedloge i sve kritike, od jedne pravne razine, ravnatelja, predstavnika ministarstva kulture, turističkog sektora u slijedećih dva mjeseca kada će na temelju tisuću unosa poslušati što kaže javnost, politika, institucije i sve to stručno ocijeniti, unijeti u bazu i crvenim gumbom lansirati ju online. Pozvali su sve stručnjake i institucije da im se pridruže, da zajednički grade jednu vidljivost, pogotovo u duhu europskog zajedništva, europske godine baštine, jer imamo što pokazati i ponosimo se time što znamo i što pokazujemo.

Prof.dr.sc. Maurizio Levak kazao je da je sve počelo s Istarskom enciklopedijom (koja se bavi čitavom Istrom u zemljopisnom smislu) koja je tiskana prije 13 godina i na koji su vrlo ponosni, a slični projekti još uvijek nisu zaživjeli u ostatku Hrvatske. No enciklopedije imaju tehničke nedostatke, trebaju imati određeni broj stranica, greške se uočavaju kako vrijeme prolazi, a jednom tiskane greške više se ne mogu popraviti. Tri godine kasnije pokrenuta je Istrapedija, internetska enciklopedija, koja također ima svoje mane i prednosti. Svaka greška se može popraviti, svaki se tekst može ažurirati, i nije propisano da neki tekst bude točno određene duljine za razliku od tiskane enciklopedije, no problem je sa slikovnim materijalom koji je morao biti ograničen. Unatrag godinu i pol Istarsko povijesno društvo preuzelo je uređivanje Istrapedije, s Goranom Prodanom kao glavnim urednikom koji vodi stabilan tim stručnih redaktora. Ovaj projekt je jedan veliki prilog bazi podataka, jer će omogućiti ono što im je nedostajalo, a to je audiovizualni materijal. Iako formalno dva različita projekta, sjajno će se nadopunjavati i postići jednu sinergiju, a učinci će biti višestruki.

Prof.dr.sc Ivan Matejčić ilustrirao je važnost brige za zaštitu i opstojnost naše baštine primjerom o jednom važnom spomeniku i njegovom sudbinom koji je najvjerojatnije zbog neznanja umalo bio uništen, pojasnio kako ovaj projekt može pomoći da se slična situacija ne ponovi te naglasio da incidente u kojima stradaju naši spomenici može prorijediti samo znanje, odnosno pravodobna informacija kojom snažimo svijest o njihovoj važnosti. Kazao je da se nazire još jedna vrijednost ovog projekta koji će postati virtualni arhiv u kojemu će u elektronskom obliku biti spašena barem sjena onoga što slijedom vremena zbog nesmotrenosti, nebrige i neznanja neumitno odumire i propada.

Robert Matijašić, arheolog i sveučilišni profesor, koji je uz Miroslava Bertošu bio glavni urednik Istarske enciklopedije prvi put je javno objavio da, iako još nije sve razrađeno do kraja, rade na tome da definiraju jedan novi izdanak, a to je mogući istarski biografski leksikon koji bi mogao proizaći iz Istrapedije, pa bi u roku nekoliko godina mogli imati drugu enciklopediju tiskanu te internetski dio koji može biti dio Istrapedije. Poput Istrapedije, namjera je da pokrije cijelu Istru u zemljopisnom smislu, a budući da je talijanski i naš regionalni jezik, nastojat će da bude dvojezičan.

Na kraju večeri prisutni su postavili nekoliko pitanja organizatorima, pa je tako Mustač na pitanje postoji li mogućnost da sva ta digitalizacija ugrozi baštinu, izloži je krađi i devastaciji, odgovorila da prema njihovim saznanjima iz sličnih primjera ništa od onog što je objavljeno nije ukradeno, nego upravo suprotno. Razina podataka koji bi mogli ugroziti baštinu bit će dostupna samo restauratorima, konzervatorima, kustosima, uz garanciju određene institucije koja iza njih stoji.

Jako su puno pričali s ljudima iz struke do koje razine se što smije staviti te uočili koliko je korisno samo umrežavanje, jer kod svakog rada bilo restauratorskog, konzervatorskog i slično, dosta vremena se gubilo na pribavljanje osnovnih informacija, a baštini najviše šteti nepoznavanje, ne nalaženje, sporost te kako bi na svim razinama bili funkcionalni bitno je upravo znanje. Osim toga, iz iskustva europskih muzeja doznali su da onoga trenutka kad su počeli stavljati slike online, višestruko im se povećala posjećenost jer su tek tada ljudi dobili dojam koje se bogatstvo tamo nalazi, pa ih je objava dijela inventara dodatno privukla u muzej.

Matejčić je iznio svoje duboko uvjerenje da baština puno manje strada od lopova, a puno više od neznanja, jer ljudi koji su upoznati sa svojom baštinom postaju odgovorni za tu građu, identificiraju se s njom i pažljivije ju čuvaju.

Pročelnica konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin-Toth istaknula je da je svima koji se bave baštinom jako potrebna takva baza podataka s ažuriranim popisima te kazala kako je bitna suradnja s crkvenim vlastima kako bi se dobili materijali naših umjetninama bogatih crkava.

Trupković je još jednom pohvalio ovu inicijativu također se složivši da je do sada vladalo mišljenje da je država jedina dužna skrbiti o kulturnim dobrima, a na ovaj način će se uključiti cijela zajednica. Naglasio je da je bitno staviti linkove koje neće opterećivat bazu, nego omogućiti suvremen pristup za one koje žele znati nešto više. Baza će omogućiti i detekciju gdje su pojedine umjetnine sve išle i gdje su završile u ovim turbulentnim vremenima u zadnjih sto godina. Važno je postojanje interakcije institucija i razmjena dragocjenih podataka, a kako baza bude rasla rast će i mreža uključenih institucija.

Pročelnica županijskog odjela za turizam Nada Prodan Mraković smatra da će suvremeni način prezentacije kulturne baštine, te povezanost sa stranicama turističke zajednice Istarske županije još više goste zainteresirati za Istru te će se tako razviti kulturni proizvod koji će privlačiti turiste kroz cijelu godinu, a baza će biti jako korisna i turističkim radnicima kako bi što manje griješili pri opisima, godinama i tome slično.

Na kraju je Sunčica Mustač još jednom naglasila da je povratna informacija o ovom projektu u iduća dva mjeseca jako željena, a kritike, primjedbe i sugestije očekuju se na mail adresama Kuće fresaka u Draguću koje se mogu naći na stranicama Povijesnog i pomorskog muzeja Istre www.ppmi.hr.

Tekst i fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


6 + 2 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum