Kulturni turizam i era novih turista

08.08.2012.

[lang_hr]Svakodnevno svje­do­či­mo nemi­lo­srd­noj kon­ku­ren­ci­ji u kapi­ta­lis­tič­kom svi­je­tu koja zah­ti­je­va kons­tant­nu ino­va­tiv­nost i bor­bu za ops­ta­nak, bez obzi­ra o kojem je podru­čju riječ. To se odno­si i na turi­zam koji sve više popri­ma indi­vi­du­al­ni pris­tup jer je današ­nji potro­šač sve zah­tjev­ni­ji i u tom smis­lu „paket“ koji nudi more, sun­ce i pla­žu nije dovo­ljan. Turisti, sto­ga, odlu­ču­ju o mjes­tu puto­va­nja na teme­lju više fak­to­ra, odnos­no ovis­no o tome zado­vo­lja­va li des­ti­na­ci­ja nji­ho­ve potre­be. Oni tra­že jedins­tven doživ­ljaj koji će im omo­gu­ći­ti auten­tič­no upoz­na­va­nje s lokal­nom kul­tu­rom, povi­ješ­ću, gas­tro­no­mi­jom itd. U današ­njem glo­ba­li­zi­ra­nom i teh­no­lo­ški ori­jen­ti­ra­nom svi­je­tu, sve je lak­še doći do infor­ma­ci­ja, pa su i sami turis­ti dobro infor­mi­ra­ni put­ni­ci koji su u potra­zi za kva­li­tet­nom uslu­gom, s obzi­rom na vri­je­me i novac koji su utro­ši­li na svo­je putovanje.[/lang_hr]

 

 

Upravo zbog toga, kao pro­tu­te­ža masov­nom turiz­mu, ponu­da i potraž­nja sve se više okre­će kul­tur­nom turiz­mu. Kultura je danas, tako­đer, pro­izvod koji se pro­da­je. Kombinaciju kultura+turizam sve češ­će nala­zi­mo u turis­tič­kim ponu­da­ma odre­đe­nih destinacija.

 

Kako navo­di Portal za kul­tur­ni turi­zam, pojam „kul­tur­ni turi­zam“ poja­vio se kao „nova“ vrsta turiz­ma 70-ih godi­na, iako su puto­va­nja moti­vi­ra­na posje­ći­va­njem mani­fes­ta­ci­ja, zna­me­ni­tos­ti i umjet­nič­kih dje­la, pos­to­ja­la još u antič­ko doba, a nas­ta­vi­la su sve do današ­njih dana kada biva­ju ponov­no pre­poz­na­ta kao jed­na od pod­vr­sta turiz­ma spe­ci­jal­nog interesa.

Važnost pra­će­nja ovog tren­da pre­poz­nat je i u Istri pa je tako nedav­no pokre­nut novi pro­jekt – Istra Inspirit, pod okri­ljem Istarske župa­ni­je, Istarske razvoj­ne turis­tič­ke agen­ci­je i Turističke zajed­ni­ce Istarske županije.

- Riječ je o pro­jek­tu koji obo­ga­ću­je kul­tur­no-turis­tič­ku ponu­du polu­oto­ka, oživ­lja­va­njem povi­jes­nih doga­đa­ja na auten­tič­nim loka­ci­ja­ma. Posjetiteljima se nudi jedins­tve­no puto­va­nje kroz vri­je­me, od kašte­la, rim­skih vila, sta­ro­grad­skih jez­gri i muze­ja do sudje­lo­va­nja na rim­skoj goz­bi, sred­njo­vje­kov­nom pogub­lje­nju, barok­nom balu i borav­ku u crnom rud­ni­ku, objaš­nja­va Manuela Hrvatin, vodi­te­lji­ca projekta.

 

Ovaj svo­je­vr­s­ni vre­me­plov kroz povi­jest, mito­ve i legen­de Istre, čine 9 doga­đa­ja koji će tije­kom lje­ta, od lip­nja do ruj­na, biti upri­zo­re­ni 3 puta na 9 loka­ci­ja diljem polu­oto­ka (Medulin, Poreč, Pula, Pazin, Svetvinčenat, Rovinj, Savudrija, Labin i Buzet).

 

Predstave tra­ju izme­đu dva i tri sata, a po prvi put uklop­lje­ni su i gas­tro­nom­ski doživ­lja­ji ne bi li se na taj način posje­ti­te­lji­ma pru­ži­lo što auten­tič­ni­je iskus­tvo. Kulturna bašti­na do sada je pre­zen­ti­ra­na pasiv­no. Inspirit ju pred­stav­lja aktiv­no. To je dobar pri­mjer neo­p­te­re­će­nog edu­ci­ra­nja gos­ti­ju: povi­jes­na nekret­ni­na, kos­ti­mi, emo­ci­je, gas­tro i eno „gušti“ iz odre­đe­nih povi­jes­nih raz­dob­lja, sma­tra Hrvatin.

 

Što se tiče turis­tič­ke ponu­de, Hrvatin se sla­že s time da današ­nji turis­ti žele nešto više. Oni žele inte­rak­ci­ju, emo­ci­je, doživ­ljaj koji će dugo pam­ti­ti i pre­pri­ča­va­ti. Istra Inspirit eki­pa, sto­ga, ne miru­je i ne mis­li osta­ti na ovo­me. – Sljedeće godi­ne Istra Inspirit pro­ši­rit ćemo s još devet novih doživ­lja­ja i loka­ci­ja, koje će se pri­ka­zi­va­ti od 1. trav­nja do 1. lis­to­pa­da, a nada­mo se da ćemo s vre­me­nom doći do sto­ti­nu 00 doživ­lja­ja, odnos­no ima­ti zbi­va­nja tije­kom cije­le godi­ne, zaklju­ču­je Manuela Hrvatin.

 

Dakle, želi­mo li u Istri ima­ti kva­li­tet­nu i boga­tu turis­tič­ku ponu­du, mora­mo biti sprem­ni na iza­zo­ve i kons­tant­na ula­ga­nja, ne bi li ima­li zado­volj­ne turis­te i kako bi, u konač­ni­ci, nas­to­ja­li pro­du­lji­ti sezo­nu. Bogatstvo istar­skog polu­oto­ka je ogrom­no, no još uvi­jek nedo­volj­no isko­ri­šte­no. Često još uvi­jek prev­la­da­va miš­lje­nje da je, pri­mje­ri­ce, posjet pul­skom amfi­te­atru i dru­gim grad­skim zna­me­ni­tos­ti­ma dovo­ljan. Ne, to je samo jedan, neo­s­por­no veoma bitan, dio turis­tič­ke ponu­de. Tu je pri­su­tan i čes­to mar­gi­na­li­zi­ran rura­lan dio Istre koji tako­đer može ponu­di­ti raz­no­lik sadr­žaj po pita­nju kul­tur­ne bašti­ne i u kojem bi se prav­cu tre­ba­li širi­ti turis­tič­ki iti­ne­re­ri. Bezbroj je nedo­volj­no valo­ri­zi­ra­nih istar­skih sela i gra­di­ća, te nji­ho­vih crk­vi­ca, kašte­la, fre­ski, mito­va i legen­di. Svako bi mjes­to, koje ima nešto kva­li­tet­no za ponu­di­ti, to i tre­ba­lo uči­ni­ti. Istra mora stvo­ri­ti još snaž­ni­ji i pre­poz­nat­lji­vi­ji kul­tur­no-turis­tič­ki imidž koji će živje­ti tije­kom cije­le godine.

 

U tom smje­ru su išla još dva hva­le­vri­jed­na pro­jek­ta Istarske župa­ni­je: Heart of Istria i REVITAS, finan­ci­ra­na iz pred­pris­tup­nih fon­do­va Europske unije.

Projekt Heart of Istria odo­bren je u sklo­pu INTERREG IIIA Programa za susjed­stvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska (2004−2006), a glav­ni mu je cilj bio stva­ra­nje pre­ko­gra­nič­nih turis­tič­kih iti­ne­re­ra i znans­tve­ne valo­ri­za­ci­je kul­tur­nog nas­li­je­đa, s namje­rom jača­nja pos­to­je­ćih i stva­ra­nja novih turis­tič­kih des­ti­na­ci­ja u gra­do­vi­ma i rural­nim podru­čji­ma Istre.

REVITAS – Revitalizacija istar­skog zale­đa i turiz­ma u istar­skom zale­đu pre­ko­gra­nič­ni je pro­jekt, sufi­nan­ci­ran kroz Program pre­ko­gra­nič­ne surad­nje Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013 (IPA – ins­tru­ment pret­pris­tup­ne pomo­ći). Cilj mu je osmis­li­ti mode­le revi­ta­li­za­ci­je istar­skog zale­đa, inte­gri­ra­nih turis­tič­kih pro­mo­tiv­nih pro­izvo­da, mre­ža info-cen­ta­ra i info-toča­ka, zajed­nič­ke pre­ko­gra­nič­ne edu­ka­ci­je i kul­tur­ne razmjene.

 

Iz sve­ga nave­de­nog, vid­lji­vo je da su ključ­ni akte­ri u turis­tič­kom sek­to­ru pre­poz­na­li važ­nost ula­ga­nja u kul­tur­no-turis­tič­ku ponu­du Istre. Bitno je ima­ti na umu da, ako mi ne ponu­di­mo dovolj­no atrak­ti­van sadr­žaj, ima mno­gih koji će to uči­ni­ti umjes­to nas, a mi ćemo ℗osta­ti gubit­ni­ci­ma što bi bilo pogub­no ako uzme­mo u obzir koli­ko je turi­zam važ­na eko­nom­ska gra­na za Istarsku županiju.

 

Nadajmo se, dak­le, da su pro­jek­ti Istarske župa­ni­je samo poče­tak i da nas, u što sko­raš­njoj buduć­nos­ti, oče­ku­je još pre­gršt kul­tur­no-turis­tič­kih pro­je­ka­ta i atrakcija.

 

Teks napi­sa­la: Lorna Zimolo

Foto 1

Foto 2

Foto 3