„Belissima“ i „100 ljepotica na dan“ u Kinu Katarina
Program kina Katarina nastavlja se u nedjelju, 30 srpnja u 21 sat na pulskom otoku Sv. Katarina tematskom filmskom večeri na otvorenom s diskusijom o filmovima „Belissima“ Luchina Viscontija i „100 ljepotica na dan Nikše Fulgosija. Gošća uvodničarka bit će Anita Buhin.
Viscontijev film „Bellissima“ jedno je od najvažnijih ostvarenja talijanskog neorealizma. Protagonistica je žena iz skromne rimske radničke obitelji, koja je opsjednuta filmovima, ali i idejom da njezina mala kćer može pobijediti na natječaju za “najljepšu djevojčicu u Rimu” i postati filmska zvijezda. Film prikazuje beskrupuloznu borbu za uspjeh u amerikaniziranom šoubiznisu za vrijeme ekonomskog i društvenog oporavka poslijeratne Italije.
Kao što i sam naziv filma govori, imperativ ljepote (kod žena) zanimljiv je fenomen poslijeratnog europskog društva. Stvaranje profesionalnih ljepotica proizlazi djelomično iz holivudizacije i komercijalizacije svakodnevnog života, prvenstveno kroz filmsku i glazbenu industriju, a svoj najvidljiviji izraz dobiva u natjecanjima ljepote. Ideološka bitka, u talijanskom slučaju između demokršćana i komunista, se na taj način prebacuje i na polje ženskoga tijela. Tako definirana s jedne strane pitanjem ljepote, privlačnosti i seksipila, a s druge strane pitanjem morala i čednosti, hladnoratovska bitka za srce i um svakog pojedinca prelazi i na tjelesnu razinu.
O filmu „100 ljepotica na dan“: Jugoslavenska ideologija, kao i u ostalim pop-kulturnim sadržajima, razvija kompleksan stav prema ovom fenomenu. Slike pjevačkih i glumačkih zvijezda, koje su ulazile u živote stanovnika kroz časopise i televizijske emisije pomagale su stvaranju kulta popularne ličnosti po uzoru na Zapad. S druge strane, djelomično građeno prema talijanskom modelu, promocija skromnosti i prizemljenosti bila je sastavni dio izgradnje jugoslavenske modne industrije i industrije ljepote. Ipak, kontradiktnost jugoslavenskoga sustava izlazi na vidjelo pri izborima ljepotica gdje se socijalistički moral susreće s komercijalnim uspjehom proizvoda, u ovom slučaju ženske ljepote.
Anita Buhin doktorandica je povijesti na European University Instituteu u Firenci, te suradnica-volonterka Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli. Trenutačno završava disertaciju pod nazivom „Mediteran u jugoslavenskoj popularnoj kulturi pod talijanskim utjecajima 1950-ih i 1960-ih“. U središtu njezina istraživačkog interesa su popularna kultura i socijalizam, s naglaskom na zabavnu glazbu, televiziju i modu. U slobodno vrijeme opsesivno prati nogomet i feministički promišlja pop-kulturne sadržaje.
Priredio B. V.






