Razgovor: Noel Šuran uoči predstavljanja projekta „Herbasonarij“ u Rojcu
Kad tradiciju „konzerviramo“ možemo biti sigurni da smo je uništili
• Prezentacija projekta “Herbasonarij” multimedijalnog umjetnika i kulturnog antropologa Noela Šurana bit će održana u srijedu, 31. listopada u 19 sati u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc. Povodom prezentacije razgovarali smo sa Šuranom, a prvo što smo htjeli doznati je zašto je odlučio istraživati ovo područje te kako je to istraživanje proteklo?
- Odlučio sam se na istraživanje tradicijskog glazbovanja koji je u prošlosti bio jako rašireno po čitavoj Istri, a danas je gotovo izumrlo. Danas na primjer u prezentacijama folklora dominiraju roženice koje su u prošlosti bile vrlo rijetko sviran instrument, a danas su najraširenije glazbalo. Osobno smatram kako je izuzetno važno vratiti pozornost ovim glazbalima (od sezonskih biljaka) jer nam pomažu razabrati prve oblike nekih instrumenata. Mnogi autori su opisivali takva glazbala (najznačajniji su Božidar Širola i Dario Marušić), ali vrlo rijetko su se objavljivale snimke sviranja na njima, jer dugo nisu smatrana „ozbiljnim glazbalima“. Upravo zato sam odlučio posnimati sviranje na ta glazbala, ali isto tako istražiti mogućnosti koje ta glazbala nude.
Da li je bilo lako doći do informatora na terenu te koliko si novoga tijekom istraživanja o tim „jednostavnim“ instrumentima doznao?
- S kim god sam razgovarao od starije generacije svi se sjećaju kako su u djetinjstvu izrađivali i svirali na takva glazbala. Međutim, mali je broj onih koji znaju virtuozno svirati na njima. Zanimljivo je što se na istu fućkaljku može svirati u stilu dvoglasja tijesnih intervala i u glazbenim oblicima koji tendiraju duru. Svirale od kore raznih vrsta drveća (jasen, lijeska, rulj, topola, vrba, kesten…) izrađuju se u rano proljeće kad se drievo lika, to je posebno stanje drva kada je drvo osobito vlažno ispod kore, pa se s njega kora lako skida. Trajnost takvih svirala je neznatna, jer se kora skinuta s grančice vrlo brzo osuši i zgužva pa više ne proizvodi zvuk. Dakle, takve su svirale sezonski instrumenti. Radi se o labijalnim fućkalicama (švikatić, švikalnica, švik…), fućklalicama s dva jezičca (pazdac, pisak, prda…), fućkalice s jednim jezičcem (pisak, klarin, piskalić…), fućkalice s jednom membranom (oštrica, list od lavrike, bršljana, zvizdalo…) i sl.
Što se sve na tim glazbalima može svirati i za što su i kada bili najviše korišteni?
- Sva ta glazbala mogu se shvatiti i kao igračke koje su djeca izrađivala za zabavu, ali i kao ozbiljna glazbala na kojima je moguće svirati od jednostavnih do virtuoznih melodija, poput balona, polki, valcera i drugih melodija tradicijskih pjesama (npr. „Dekla je po vodo šla“, „Cviće mi polje pokrilo“, „Cvijet po cvijetak je trgala“…).
Koja će biti tvoja uloga u sklopu radionice „Remiks identiteta“ u organizaciji udruge Metamedij? Što će polaznici moći naučiti od tebe?
- U sklopu radionice „Remiks identiteta“ voditi ću radionicu izrade i sviranja glazbala od sezonskih biljaka. Polaznici će se okušali u izradi glazbala od biljaka i istraživati nove zvukove, a isto tako moći će koristiti postojeće materijale s „Herbasonarija“ za daljnju obradu (remiksanje, rekompoziciju, aranžman i sl.).
Koji je tvoj stav prema fenomenu uporabe tradicijske glazbe, njenih elemenata i instrumenata u kombinaciji s novim oblicima elektronske glazbe? Je li to njena nadogradnja, interpretacija ili pak neki oblik iskorištavanja?
- Moj stav je kreativnost ispred svega. Drugim riječima, biti kreativan u svakom trenutku i u svemu što radiš. Svi pravi tradicijski glazbenici bili su kreativci koji su izmišljali nove melodije „nove verse“ i isto tako poigravali se postojećim, interpretirali su ih na svoj način. Svaki pravi glazbenik mora stvoriti svoj stil, ukoliko to ne uspije onda nije glazbenik. U trenutku kad tradiciju „konzerviramo“ kada je nastojimo očuvati na način da se bojimo da nešto ne izmijenimo, tada sa sigurnošću možemo biti sigurni da smo je uništili. Nematerijalna kultura (tradicijska glazba) jest živa tradicija koja podrazumijeva konstantnu izloženost transformacijama, modifikacijama, dinamikama i utjecajima različitih faktora.
Razgovarao B. VINCEK
