(Ne)vidljivi – mladi u kulturi: 20 godina Udruge ZUM
Potaknuti i osnažiti mlade
• Tekst i fotografije Daniela KNAPIĆ
• Ostale fotografije i video iz arhiva ZUM‑a
• Književnost i multimedijalne sadržaje ovdje koristimo više kao odskočnu dasku za razgovor, za razmjenu mišljenja i stavova… •
• Na adresi Flavijevska 8, gdje su se preselili nakon što su godinama imali Info centar za mlade u Kandlerovoj ulici, udruga ZUM provodi svoje aktivnosti usmjerene prvenstveno na bolje snalaženje mladih u svijetu rada. Voditelji Udruge, Katarina Mikulić i Igor Zenzerović, ispričali su nam nešto više o ZUM‑u.
Ovo je bila godina vaše 20 obljetnice pod motom „Zaposlimo umove mladih“…
- Ma da, to nam je moto, više u smislu da kroz naše aktivnosti, edukacije, radionice, radimo na tome da se mladi što prije zaposle nakon okončanog formalnog obrazovanja – srednje škole ili fakulteta. Ne u smislu doslovnog pružanja usluge zapošljavanja (ako nam dođu s takvim upitima, upućujemo ih na HZZ), već više savjetovanja i informiranja o različitim programima i projektima koji im mogu koristiti. Nismo info točka u smislu profesionalnog usmjeravanja, već mlade informiramo o mogućnostima koje mogu iskoristiti, kao što su neke garancije za mlade, neke pogodnosti vezano za samozapošljavanje, uz EU programe itd., te informacije mogu dobiti od nas. Direktno zapošljavanjem se baš ne bavimo. Od samog starta nastojimo mlade uključiti i u dijelu osmišljavanja i provedbe programa, te tako bolje pratiti njihove potrebe i trendove.
U tom pravcu provodili ste i neka istraživanja?
- Točno, sudjelovali smo u više različitih istraživanja, npr. u posljednjih nekoliko godina imali smo istraživanje o politikama za mlade i istraživanje vezano za lokalni program za mlade – općenito o tome koliko su mladi uključeni u demokratske procese. Radimo i trenutno na jednom projektu, financiranom iz EU socijalnog fonda. Nositelj projekta je udruga Alumni FET Pula, a mi smo partner – zajedno s drugim Sveučilištima i udrugama iz Hrvatske – ukupno je 14 partnera na projektu. „Politika seljenja u kontekstu unutarnje i vanjske migracije“, bila je tema fokus grupe koju smo vodili u sklopu projekta. Znanstvenici tu više istražuju dio vezan za demografsku situaciju u Hrvatskoj, dok mi više radimo direktno s građanima, odnosno s mladima u našoj lokalnoj sredini. Istražujemo njihova trenutna razmišljanja i stanja u kojima se nalaze vezano za stanovanje, stambene potrebe ili probleme, za stambene politike, kao i o tome koliko mladi zapravo odlaze ili žele ostati u Hrvatskoj? To su ta neka istraživanja, ali glavni fokus nam je osnažiti mlade da budu aktivni u zajednici. Motiviramo ih, kroz razne edukacije i radionice o mogućnostima djelovanja u zajednici, da budu aktivni građani, da budu spremni kod biranja posla, ali i donošenja drugih životnih odluka.
Također, kroz različite edukacije vezane za financije ili poduzetništvo, cilj nam je prenijeti vještine važne za njihov ulazak na tržište rada. Tu imamo vrijednu vanjsku suradnicu koja im prenosi te kompetencije, a oni će ih kroz godine dalje razvijati kao vrlo bitnu nadopunu svom formalnom obrazovanju. Sve se naše aktivnosti većinski baziraju na neformalnom učenju, kroz participativan pristup i način rada oni sami uče jedni od drugih i rade na osobnim pa sve do profesionalnih vještina i kompetencija.
Kako doznaju o vama, imate li i prezentacije po školama, fakultetima?
- Dolaze na razne aktivnosti u našim prostorijama, najčešće nas pronađu putem Googlea, ali i društvenih mreža. Zanimljivo je da su tijekom pandemije sami od sebe počeli dolaziti, informirali su se i tražili alternative za upoznavanje s novim ljudima, edukaciju i druženje, tražili su nešto aktivno. Surađujemo i sa školama. Učenicima dijelimo razne brošure i organiziramo im kratke prezentacije o načinima kako se mogu uključiti u naše programe i projekte, ali i imamo i drugih suradnji sa školama i drugi institucijama – npr. ove godine nastavljamo projekt koji smo provodili i lani, s Tehničkom školom Pula i Talijanskom srednjom školom. Tu sa skupinom mladih provodimo šest radionica baš o poduzetništvu i financijama. Znači, učimo ih ne samo teorijski, nego i kroz spomenuto neformalno obrazovanje, učimo ih kroz praktičan rad i primjere iz prakse s kojima će se susretati kad se jednog dana zaposle. Neki čak i nakon srednje škole odlaze na posao, a da ni o čemu što ih čeka nemaju pojma. Mi to pokrivamo kroz te radionice.
Ove ste se godine više bavili i segmentom kulture?
- Bavili smo se i ranije, dosta smo se bavili medijskom kulturom, medijskom pismenošću, izdavali smo i „Trisku“, nezavisni časopis kojeg su upravo mladi vodili, kasnije je to prešlo u web portal… Općenito, većina naših djelatnosti ima dodirnih točaka s kulturom, ali ove smo se godine dosta bavili i kulturnom politikom i politikom sudjelovanja u kulturi. Kroz projekt Info centra stalno smo koketirali i s temom kulture i pitanjima sudjelovanja mladih u kulturi. Npr. pod naslovom „Druženje na stepenicama“, zajedno s Markom Zdravković-Kuncem i ekipom iz Pub kviz scene organizirali smo druženje mladih s pročelnikom za kulturu Istarske županije Vladimirom Torbicom na stepenicama Rojca.
Možemo istaknuti i jednu aktivnost koja još nije skroz zaživjela, ali lagano se „kuha“ – bio je to prvi radni sastanak s mladim polaznicima, kazalištarcima u INK. S njima smo popričali o načinima upravljanja unutar njihove institucije, ali i općenito u gradu. Upoznavali su se tako s nekim osnovnim tijelima u kulturi u gradu, županiji i na nacionalnoj razini, te svim oblicima sudjelovanja u kulturi, načinima informiranja o natječajima, o mogućnostima oblikovanja ili mogućnostima umrežavanja…
Primijetili smo da ih zanima mogućnost odlučivanja o samom programu kazališta i gostovanjima, kao i dodatnim mogućnostima koje Dramski studio može ponuditi. Spomenuli smo dobar primjer iz Berlina, Mlado kazalište, koje vode mladi uz mentorstvo sličnih većih kazališta. Dramska pedagoginja Andrea Gotovina, koja je također bila na tom sastanku, ocijenila je da mladi koji su dio dramskih sekcija i kazališnog života imaju veliku ulogu u njegovom promoviranju. Istaknula je da je dobro što smo mi kao udruga ušli u kazalište i motivirali mlade na veći interes za sudjelovanje u kazališnoj politici.
Gradska knjižnica i čitaonica Pula također nas je prepoznala kao bitne agente, posrednike između mladih i institucija, donositelja odluka. U dva navrata zvali su nas da im budemo moderatori na njihovim programima, npr. nedavno smo u Kinu Valli predstavili mlade pulske kreativce.
Od nedavno ste i vi „kulturni proizvođači“?
- Da, to nam je posebno zadovoljstvo spomenuti, imamo projekt Predvečer poetike, koji završava krajem godine. Prvi takav događaj nazvali smo Poetika hrđe i turizma, i održali ga na Svjetski dan turizma, na Ferijalnom. S mnogim mladima tada smo pričali o problemima turistifikacije i deindustrijalizacije grada Pule. Drugu Predvečer održali smo u suradnji s Arheološkim muzejom Istre. Koristili smo njegov vanjski prostor budućeg lapidarija, koji nas je motivirao na temu Predvečer tihoga života, odrađenu u partnerstvu s Udrugom mladih s oštećenjem sluha Istra. Za tu smo priliku odgledali i film prikladan za sve – odličan ukrajinski film „Plemya“, u kojem su glavni glumci osobe s oštećenjem sluha.
Imat ćemo još dvije takve Predvečeri, događanja koja su svojevrsni književni i multimedijalni forum otvorenog tipa. Dakle, svi su dobro došli, svi mogu sudjelovati na način da ponesu sa sobom svoj tekst, video, glazbu, da upotpune i obogate večer svojim doprinosom, jer književnost i multimedijalne sadržaje ovdje koristimo više kao odskočnu dasku za razgovor, za razmjenu mišljenja i stavova, da vidimo možemo li taj čušpajz pretvoriti u neku finu šalšu. Tako pozivamo da 29. prosinca u 17.30 sati, ako netko želi i pronađe vremena, dođe u Dom antifašista, gdje ćemo održati 3. Predvečer poetike sa temom Poetika pokvarenog telefona. Pričat ćemo o meteorologiji, tehnologiji, a sve to kroz igru i nerazumijevanje. Općenito, kroz naš rad i rad s našim volonterima uvijek nastojimo kulturu sagledati kao cilj, ali i kao sredstvo. Primijeniti metode u kojima kultura postaje alat putem kojeg mladi mogu propagirati neku ideju, alat koji im pojačava svijest da mogu djelovati i odlučivati, biti kulturni i politički agitanti i mogu se kreativno izražavati i razvijati.
Iako ne uvijek eksplicitno, kroz naš rad mi se stalno dotičemo kulture, onog elementarnog u bilo kojem kulturnom životu, a to je način sudjelovanja, oblici solidarnosti i uključivosti. To nisu tek isprazne fraze, jer uvelike to kod nas doista tako izgleda u praksi, kada kao mentori i moderatori dogovaramo nove aktivnosti i prepuštamo se idejama i inicijativama mladih.
Što vam je trenutno najaktualnije?
- Trenutno završavamo projekt Info centar za mlade ZUM. Inače, to je jedan od tri naša glavna programa koje provodimo, a cilj mu je informirati i savjetovati mlade o različitim prilikama koje im se nude – od volontiranja u lokalnoj zajednici ili općenito procesa uključivanja u zajednicu, donošenja odluka kroz Savjete mladih itd.
Završavamo i projekt financiran od Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, koji ćemo 27. i 28. prosinca zaokružiti dvodnevnim događanjem koje smo nazvali „Festival mobilnosti“. Cilj nam je tu sažeti sve što smo kroz godinu radili – fokus tog projekta nam je bio informirati mlade o EU programima mobilnosti, poput Erasmus+, EU snaga solidarnosti i drugim programima EU koji omogućavaju mladima da besplatno sudjeluju, putuju, razvijaju se, umrežavaju se s drugim ljudima, stječu nove vještine i iskustva itd.
Za ta dva dana pripremamo različite aktivnosti, npr. Treasure hunt, grupne diskusije o temama koje se tiču mladih, zatim Izložbu o mladima koji su sudjelovali u nekim programima razmjene mladih i spikaonicu na tu temu. Imat ćemo i Game night gdje ćemo družiti kroz zabavne i interaktivne igre. Festival će se u subotu uvečer okončati partyjem u Klubu Kotač u DC‑u Rojc. Evo, upravo je ovdje tim mladih volonterki koje su osmislile te aktivnosti i zajedno ćemo ih organizirati.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.





