ISTARSKI MUZEJI U PROGRAMIMA MUZEJSKE DJELATNOSTI MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA U 2022. GODINI
Komentari ravnatelja muezja
• Tekst Paola ALBERTINI
• Fotografije iz arhive Kulturistre
• U okviru Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu, Ministarstvo kulture i medija će iznosom od 4.934.178,00 kuna sufinancirati 275 programa izložbi, zaštite muzejske građe, međumuzejske i međuinstitucionalne suradnje, osuvremenjivanja stalnih postava, otkupa za muzejske funduse, nakladnički muzejski program i muzejske manifestacije. U ovom iznosu nisu uključeni muzeji čiji je osnivač Republika Hrvatska, kojima se temeljem godišnjeg ugovora financiraju redovita i programska sredstva.
Prijavljene programe razmatralo je i vrednovalo Hrvatsko muzejsko vijeće u sastavu: Darko Komšo, predsjednik, dr. sc. Darko Babić, dr. sc. Iris Biškupić Bašić, Matea Brstilo Rešetar, Branko Franceschi, Silvija Lučevnjak i Lada Ratković Bukovčan.
Podsjetimo, što se istarskih muzeja tiče Etnografski muzej Istre je za projekte „Žene i rad u Istri“ i „Muzej u sukobu“ dobio po 15.000 kuna, no odbijeni su mu programi „Implementacija tradicijske odjeće u postav muzeja“, „Dječje igre u Istri – ilustracije“, „Dani rukotvorina 2022 – čarolija stvaranja“, „Potrebe preventivne zaštite za 2022. god“ i „Covid-19/Dnevnici-20“.
Novigradski Muzej – Museo Lapidarium je za 13. Međunarodni festival vizualnih umjetnosti Arterija dobio 10.000, a za ostale programe muzeja 20.000 kuna, a odbijen mu je program „Stalni postav MML : dodavanje multimedijskog sadržaja“. Muzej Grada Pazina je za projekt „Pazin – grad punka“ i „Preobražaj i značaj pazinske industrije u socijalizmu“ dobio po 6.000 kuna. Muzej Grada Rovinja-Rovigno je za konzervatorsko-restauracijske radove na slikama iz fundusa Muzeja dobio 15.000 kuna, a odbijen mu je program „VITRINA ‑VITREÎNA Muzejski izlog kao komunikator trajnih vrijednosti između muzeja i grada“.
Muzej suvremene umjetnosti Istre dobio je 20.000 kuna za svoj godišnji izložbeni program te još 5.000 kuna za pedagošku djelatnost, a odbijeni mu je programi „Artstairs (volume 7) – prilog stalnom postavu“ te otkup muzejske građe.
Ravnatelji muzeja komentirali ishod natječaja
Doznali smo od ravnatelja spomenutih muzeja kako komentiraju ishod natječaja s obzirom da im neki programi nisu prošli te kako ocjenjuju poraznu činjenicu da je od cjelokupnog budžeta na razini Hrvatske istarskim muzejima pripalo samo 2,7 posto.
„Javno komentiranje rezultata javnih poziva nikad nije bilo u mojoj praksi što se podjednako odnosi na programe koji su ostvarili financijsku podršku i na one kod kojih je ta podrška iz bilo kojeg razloga izostala, a neovisno o izvoru financiranja“, izjavila je Milićević Mijošek. No, vezano za naš upit istaknula je kako se programi Muzeja redovno prijavljuju na javne pozive Ministarstva kulture i medija RH u nekoliko područja, a za prošlu godinu, prema njenim riječima, referentna su sljedeća: Programi gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture; Muzejska djelatnost; Međunarodna kulturna suradnja i Razvoj publike u kulturi.
„Prema informacijama kojima raspolažemo, odnosno rezultatima koji su dosad objavljeni (a i prema Ugovorima koji su već sklopljeni), Muzeju je za 2022. godinu dodijeljeno ukupno 125.000,00 kn što predstavlja porast od 110 posto u odnosu na 2021., a ukoliko se osvrnemo i na ranija razdoblja i porast od 200 posto (ovisno s kojom godinom vršimo usporedbu). Svakako, riječ je o iznosu koji daleko premašuje sve dosadašnje godišnje potpore Ministarstva od osnutka Muzeja do danas“, istaknula je Milićević Mijošek.
Dodala je da iako pojedini programi nisu prihvaćeni, imaju razloga biti zadovoljni (što i jesu) s obzirom na to da su prvi put ostvarili podršku u području Programa gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture kada je riječ o ADAPTACIJI ZGRADE „STARE TISKARE“ i to u nezanemarivom iznosu od 100.000,00 kuna. „Kako je riječ o kapitalnom i vitalnom projektu ustanove na kojem se od 2015. godine radi u kontinuitetu na godišnjoj razini u skladu s ostvarenim financijskim priljevima, sredstva Ministarstva će uz ona Istarske županije i Grada Pule značajno doprinijeti nastavku radova na čemu smo posebno zahvalni. Za spomenuti je kako smo u kontekstu navedenog područja od Ministarstva dosad ostvarivali višekratne potpore isključivo za nabavu računalne opreme (2016./2017./2021. – ukupna vrijednost: 25.000,00 kn) zbog čega ovo predstavlja značajan i svakako pozitivan iskorak“, izjavila je Milićević Mijošek.
Naglasila je kako navedeni iznos ovogodišnje potpore od 125.000,00 kuna može i ne mora biti konačan budući da još uvijek očekuju objavu rezultata u području Međunarodne kulturne suradnje u kontekstu kojeg je planirana realizacija izložbe „Suvremena umjetnost Crne Gore“ u suradnji sa Centrom za savremenu umjetnost u Podgorici.
Istaknula je kako će se programi Muzeja koji u ovoj godini nisu ostvarili podršku Ministarstva, realizirati, a jedan od njih je upravo u tijeku u kontekstu nove programske platforme Muzeja pod nazivom MSUI POZORNICA koju su otvorili izložbom STVARAM, DAKLE JESAM. „Uz paralelne programe izložbom obilježavamo 25 godina djelovanja Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula, a za njenu realizaciju koja je nastala u znaku suradnje Muzeja i Škole, oslonili smo se u skromnijoj mjeri na vlastite prihode, ali i na podršku Grada Pule i Turističke zajednice Grada Pule kojima zahvaljujemo na pruženoj potpori“, dodala je ravnateljica MSUI istaknuvši kako će se po istom ključu/principu realizirati i ostali programi Muzeja zamišljeni u aktualnoj 2022. godini.
„Bila bi greška oslanjati se na samo jedan izvor financiranja te redovno/paralelno prijavljujemo projekte i programe na javne pozive ne samo Osnivača ustanove – Istarske županije, već i Grada Pule, Turističke zajednice Grada Pule, raznih Zaklada i drugih izvora ovisno o kontekstu i osobitostima pojedinih programa, a oslanjamo se naravno u određenoj mjeri i na vlastite prihode kako se da iščitati iz prethodnog primjera. Tako smo podrške u proteklim godinama ostvarili i od Grada Rovinja, Grada Umaga, Grada Labina, Turističke zajednice Grada Labina, Rockwool‑a Adriatic d.o.o., Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i brojnih drugih izvora koji su prepoznali važnost naših programa. Kandidirali smo svoje projekte kao partneri i na EU fondove, što ćemo ponavljati i ubuduće obzirom da proces adaptacije zgrade zahtjeva iznimno veliku financijsku podršku“, dodala je.
Veli kako nikada ne možete biti sigurni u ishode javnih poziva budući da su uz druge elemente, financijska kretanja pa i stabilnost proračuna na svim razinama, osjetljivi na brojne okolnosti i oscilacije zbog čega je važno imati jasno zacrtane ciljeve, a pritom biti realan, prilagodljiv, fleksibilan i zadržati kvalitetu i kontinuitet programa. Važno je i prihvatiti činjenicu kako će inicijalno planiranje proračuna i programa sasvim sigurno zahtijevati preinake i poneku rekontekstualizaciju u narednoj godini što ne mora nužno biti „nešto loše“. „Nekad vas upravo neočekivane okolnosti i prepreke znaju dovesti do novih načina promišljanja i koncipiranja programskih sadržaja. Svjedočili smo proteklih godina o utjecaju epidemije na sva područja ljudskog djelovanja, pa i na kulturni sektor, a koji su rezultirali i nekim dobrodošlim novitetima; alternativnim načinima komuniciranja, provedbe pa i koncipiranja programa“, dodala je.
Istarskim muzejima svega 2.7 posto od ukupnog budžeta Ministarstva
Komentirala je i podatak da je od ukupnog budžeta na istarske muzeje otpalo svega 2.7 posto.
„Kako nedostaje širi kontekst za informaciju koju navodite, a osobno se prvi put susrećem s ovim podatkom, trebalo bi znati koji su sve elementi razmatrani, koliko je pojedinačnih programa i u kojim područjima prijavljeno od strane Muzeja po pojedinim županijama, da li statistika koju spominjete obuhvaća isključivo programe u području muzejske djelatnosti ili obuhvaća i ostala područja neka od kojih sam već spomenula poput Programa gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, Međunarodne kulturne suradnje, Razvoja publike u kulturi ili pak Zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima – da nabrojimo samo neke. Kao što „vidite“ rezultati za neka područja još uvijek nisu objavljeni pa ne mora se nužno ni ovaj podatak smatrati konačnim“, istaknula je.
Smatra kako sva navedena područja odnosno programi kao takvi predstavljaju važne aspekte djelovanja muzejskih ustanova i u kojem god obimu ona bila financirana, svaki je aspekt važan i doprinosi cjelini.
„Bilo bi dobro kada bi rezultati javnih poziva (ne samo onih koje provodi Ministarstvo kulture i medija RH), stizali puno ranije kako bi se prijavitelji pravovremeno prilagodili i započeli programsku godinu znajući na vrijeme čime raspolažu. Financijski prihodi svim akterima u kulturi, udrugama, umjetnicima, učilištima i dr., a ne samo muzejskim ustanovama, predstavljaju polazište i okvir za rad, a na nama je da ih iskoristimo na najbolji mogući način. Zato smatram da za ovakve sažetke i evaluacije valja uzeti u obzir i podrške dodijeljene u svim ostalim područjima u kulturi (glazbeno – scenskoj djelatnosti, vizualnim umjetnostima, izvedbenim umjetnostima, inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama i dr.), te da je svakako nužno pričekati da svi rezultati budu objavljeni kako bi adekvatno i korektno mogli komentirati činjenice“, zaključila je.
Drugi su ravnatelji bili nešto sažetiji u svojim izjavama.
Ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, Ivona Orlić istaknula je kako su uvijek dobro surađivali s Ministarstvom kulture i medija RH: „Financirali su neke od naših programa, nisam se bavila time koliko smo dobili sredstava u odnosu na druge“.
Veli kako iako neki njihovi programi nisu prošli na natječaju ali neki jesu, a za neke još nisu dobili rezultate. „Programi će se provesti uz skromniju financijsku podršku Ministarstva, ali uz snažnu podršku Istarske županije te skromniju ali poticajnu Turističke zajednice središnje Istre, Grada Pazina i Općine Pićan. Neke programe realiziramo sufinanciranjem u sklopu Europskih projekata. Međutim treba naglasiti da su najveći kapital Etnografskog muzeja Istre-Museo etnografico dell’Istria stručni, sposobni i vrijedni radnici i radnice“, napomenula je Orlić.
Jerica Ziherl veli kako Ministarstvo kulture općenito smatra da je Istra bogata regija, kao i njeni gradovi, pa dijele malo što smatra pogrešnim. „Oni programi za koje nismo dobili sredstva od Ministarstva će se održati – iz inata“, bila je jasna Ziherl.
S obzirom na to da Povijesnog i pomorskog muzeja Istre nema ni u odobrenim ni u odbijenim programima upitali smo ravnatelja Gracijana Kešca kako to da nisu prijavili program na Ministarstvo.
„Mi se već nekoliko godina u kontinuitetu javljamo na program Zaštite za što smo dobili 100.000 kuna koje smo utrošili u obnovu Kaštela. Stoga se na ovaj natječaj nismo javili da se sve to ne bi na neki način razvodnilo“, rekao nam je Kešac.
Pojasnio je kako im nije imalo smisla na natječaj poslati 4, 5 programa za koje bi eventualno dobili 10, 15.000 kuna kad im je ovo što dobivaju premija.
„Zato se više ne javljamo na natječaj Ministarstva“, zaključio je Kešac.
