plesno-akrobatska večer „Going East“  u vrtu Gradske radionice

04.07.2022.

Jednom kad kreneš…

Tekst i fotografije Daniela KNAPIĆ

Nema povratka. Ova jednostavna istina oduvijek je bila središnja u mom životu i razumijem da, u konačnici, nepokretnost nije moguća. Izgubimo je zauvijek čim napravimo prvi korak prema van s namjerom da se ne vratimo. Neka bude tako! » (Yuridia Ortega)

• Još jed­nu ugod­nu večer posje­ti­te­lji­ma „vrt­nog đira“ Gradske radi­oni­ce u čet­vr­tak je pri­re­di­lo dvo­je mla­dih umjet­ni­ka- suvre­me­na ple­sa­či­ca Yuridia Ortega iz Meksika i akro­bat­ski ple­sač iz Švicarske Raphaël Perrenoud. Oni su tu izve­li svo­ju novu akro­bat­sko-ples­nu toč­ku „Going East“ (Idući na istok), odnos­no ples­ni per­for­mans čiju okos­ni­cu čini ide­ja o živo­tu kao stal­nom puto­va­nju. Predstava nema jas­no pos­tav­ljen nara­tiv, ali nazi­re se pri­ča o susre­tu dvo­je mla­dih luta­li­ca, o nji­ho­vom zaljub­lji­va­nju, kao i počet­nim dvoj­ba­ma, samo-pro­pi­ti­va­nji­ma pred sud­bin­sku odlu­ku da put nas­ta­ve zajed­no. Scenografija je jed­nos­tav­na – na tlu su pos­tav­lje­ne željez­nič­ke šine, na koje ple­sa­či­ca iz svog kofe­ra niže raz­ne pred­me­te, kao suve­ni­re nekih već proš­lih pri­ča, dok se na plat­nu izmje­nju­ju snim­ke željez­nič­kih pos­ta­ja koje su do sada posjetili.

Inače, Raphaël je već gos­to­vao u Puli, s pred­sta­vom Zemlja, ostva­re­nom u surad­nji s (na žalost, nedav­no pre­mi­nu­lom) slo­ven­skom kipa­ri­com Lučkom Koščak, veli­kom i dra­gom pri­ja­te­lji­com Gradske radi­oni­ce, koja je tu godi­na­ma – poseb­no lje­ti – dovo­di­la broj­ne svo­je prijatelje-umjetnike.

Inspiracija za ovu pred­sta­vu doš­la je čita­njem roma­na „Tangente vers l’est“, kojeg je fran­cu­ska spi­sa­te­lji­ca Maylis de Kerangal obja­vi­la 2012.godine. Priča je to o mla­doj Francuskinji i ruskom mla­di­ću koji se upoz­na­ju tije­kom puto­va­nja trans-sibir­skom željez­ni­com, te ona pos­ta­je tan­gen­tom na kojoj su se nji­ho­vi pute­vi ukr­sti­li. Prepoznali su taj obra­zac u svo­joj situ­aci­ji i odlu­či­li na nje­mu izgra­di­ti predstavu.

„Željeli smo stvo­ri­ti pri­ču o puto­va­nju, ali i o onim prvim, sud­bin­skim, kora­ci­ma-prvim odlu­ka­ma da putu­je­mo, živi­mo i stva­ra­mo zajed­no. Svi ima­mo neke svo­je tan­gen­te na koji­ma smo jedan dio živo­ta pro­ve­li s nekom oso­bom, a nismo zna­li koli­ko će taj odnos tra­ja­ti. Nikad nema­mo sigur­no zada­no vri­je­me tra­ja­nja zajed­nič­kih dije­lo­va naših život­nih pute­va, ali može­mo dati sve od sebe da ispad­nu naj­bo­lje mogu­će-kaza­li su nam mla­di umjet­ni­ci u krat­kom raz­go­vo­ru nakon pred­sta­ve. Odali su nam i da su ne samo part­ne­ri u ovoj pred­sta­vi, nego već dulje vri­je­me (naiz­mjen­ce u Meksiku i u Ljubljani) žive i rade zajed­no, a nedav­no su se u Ljubljani i vjen­ča­li. Međutim, kako je Yuridia Meksikanka, još nije uspje­la ispos­lo­va­ti vize za zem­lje Šengena, te su sto­ga odlu­či­li puto­va­ti pre­ma isto­ku, u zem­lje u koji­ma se vize ne tra­že. Njihova tur­ne­ja, na koju su kre­nu­li upra­vo iz Pule, biti će tako ujed­no i brač­no puto­va­nje. Odnosno, kako je nagla­si­la Yuridia, oni umjet­nost ne uspi­je­va­ju per­ci­pi­ra­ti odvo­je­no od svo­jih živo­ta, već cije­li život doživ­lja­va­ju kao svo­je­vr­s­nu umjetnost.

Pored fizič­ke zah­tjev­nos­ti samih izved­bi, kao glav­ni iza­zov izdvo­ji­li su sna­la­že­nje sa zada­nos­ti­ma sva­kog novog pros­to­ra u kojem će gos­to­va­ti –od sce­no­gra­fi­je do pos­tav­lja­nja svje­tla, sve se impro­vi­zi­ra s rek­vi­zi­ti­ma koje zatek­nu in situ. Teško je, ali i zanim­lji­vo, a pre­pre­ke na putu-kad su sav­la­da­ne, pos­ta­ju “skri­ve­ni bla­gos­lo­vi” i gra­đa za nove umjet­nič­ke iska­ze. “This story is “to be con­ti­nu­ed”…”, rek­la je Yuridia. Sljedeće su im pos­ta­je Split i Sarajevo, a namje­ra im je – pre­ko Crne Gore i Albanije – sti­ći do Bugarske. Pri tom će sva­ki slje­de­ći nas­tup biti obo­ga­ćen novim iskus­tvi­ma, deta­lji­ma i doku­men­tar­nim vide­ima nas­ta­lim na pret­hod­nim pos­ta­ja­ma. Poželjesmo im sre­ću i još puno ova­ko ins­pi­ra­tiv­nih projekata.