Predstavljen katalog izložbe “Frmalo se je sve” Muzeja grada Pazina

U pazin­skom Kaštelu je u čet­vr­tak, 21. svib­nja 2026. godi­ne, pred­stav­ljen kata­log izlož­be “Frmalo se je sve: u ratu i u sje­ni – Pazinština u Drugom svjet­skom ratu”, izlož­be­nog pro­jek­ta Muzeja gra­da Pazina koji je otvo­ren u pro­sin­cu 2025. godine.

Na pred­stav­lja­nju su sudje­lo­va­li auto­ri izlož­be i tek­s­to­va kata­lo­ga Ivan Smoljan i Maja Zidarić Pilat, kus­tos-pri­prav­nik Nikola Ardalić te povjes­ni­čar dr. sc. Milan Radošević, dok je pro­gram mode­ri­ra­la Martina Pereša.

Katalog pra­ti isto­ime­nu izlož­bu koja tema­ti­zi­ra Drugi svjet­ski rat na Pazinštini, s nagla­skom na sva­kod­nev­ni život lju­di u sje­ni rat­nih doga­đa­nja. Paralelno s rat­nom lini­jom (od šireg svjet­skog, europ­skog i hrvat­skog kon­tek­s­ta do mikro-povi­jes­ti Pazinštine), izlož­ba i kata­log razvi­ja­ju i pose­ban nagla­sak stav­lja­ju na život­nu lini­ju posve­će­nu sva­kod­ne­vi­ci: obra­zo­va­nju, gos­po­dar­stvu, urba­niz­mu, reli­gi­ji, pre­hra­ni, odi­je­va­nju, igri i dru­gim aspek­ti­ma živo­ta koji su se nas­ta­vi­li odvi­ja­ti una­toč rat­nim okolnostima.

Autori Ivan Smoljan i Maja Zidarić Pilat tije­kom pred­stav­lja­nja osvr­nu­li su se na kon­cept para­lel­nih rat­ne i život­ne lini­je, nagla­siv­ši kako je cilj bio odmak od kla­sič­ne poli­tič­ko-voj­ne inter­pre­ta­ci­je i usmje­ra­va­nje na mikro-povi­jest te osob­na iskus­tva lju­di na Pazinštini. Poseban nagla­sak stav­ljen je na inter­v­jue i osob­na svje­do­čans­tva, koji su bili jed­no od ključ­nih pola­zi­šta u istra­ži­va­nju i obli­ko­va­nju izlož­be i kata­lo­ga, naro­či­to život­ne lini­je isith. Kroz mikro-povi­jest i iskus­tva malog čovje­ka nas­to­ja­lo se pri­ka­za­ti sva­kod­nev­ni život u sje­ni rata – uklju­ču­ju­ći strah, neiz­vjes­nost, pri­la­god­bu i poku­ša­je oču­va­nja nor­mal­nog u ludi­lu rata. Istaknuto je kako su inter­v­ju­ira­ni sudi­oni­ci kroz raz­go­vo­re htje­li pre­ni­je­ti podat­ke i sje­ća­nja, ali i emo­ci­ju vre­me­na, s jas­nom namje­rom da nji­ho­va iskus­tva osta­nu saču­va­na za budu­će generacije.

Kustos-pri­prav­nik Nikola Ardalić osvr­nuo se na doku­men­ta­cij­sku i istra­ži­vač­ku poza­di­nu pro­jek­ta, istak­nuv­ši rad s arhiv­skim izvo­ri­ma, muzej­skom gra­đom i inter­v­ju­ima, koji su omo­gu­ći­li rekons­truk­ci­ju poje­di­nih život­nih pri­ča i sva­kod­nev­nih iskustava.

Povjesničar dr. sc. Milan Radošević pohva­lio je kon­cept izlož­be i kata­lo­ga, nagla­siv­ši važ­nost pris­tu­pa koji u prvi plan stav­lja mikro-povi­jest, osob­na iskus­tva i sva­kod­nev­ni život lju­di, ali i važ­nost same teme. Osvrnuo se i na uvod­nik kata­lo­ga u kojem auto­ri isti­ču kako je povi­jest 20. sto­lje­ća u hrvat­skim muze­ji­ma još uvi­jek raz­mjer­no rijet­ko zas­tup­lje­na ili se obra­đu­je u manjoj mje­ri. Upravo zato, istak­nuo je, ovak­vi pro­jek­ti ima­ju dodat­nu vri­jed­nost jer otva­ra­ju pros­tor za razu­mi­je­va­nje novi­je povi­jes­ti kroz iskus­tva lokal­ne zajed­ni­ce i sva­kod­nev­ni život lju­di koji su te pro­ce­se živjeli.

Na kra­ju pred­stav­lja­nja istak­nu­ta je važ­nost muze­ja kao pros­to­ra zajed­ni­ce i za zajed­ni­cu. Intervjui, teren­ski rad te gra­đa iz pri­vat­nih zbir­ki poka­za­li su koli­ko je važ­no uklju­či­va­nje lokal­nog sta­nov­niš­tva u muzej­ske pro­jek­te i stva­ra­nje osje­ća­ja zajed­nič­kog sudje­lo­va­nja u oču­va­nju bašti­ne. Ravnateljica Muzeja gra­da Pazina nagla­si­la je kako Muzej već godi­na­ma nas­to­ji kotr­lja­ti kota­čić vra­ća­nja jav­nos­ti ono­ga što je upra­vo jav­nost muze­ju povje­ri­la – kroz pred­me­te, pri­če, sje­ća­nja i teme koje pos­ta­ju dije­lom muzej­ske dje­lat­nos­ti. Istaknula je kako je uklju­či­va­nje zajed­ni­ce ključ­no za stva­ra­nje živog i traj­nog odno­sa izme­đu muze­ja i nje­go­vih korisnika.

• Ivan Smoljan
• Maja Zidarić Pilat
• Milan Radošević
• Muzej Grada Pazina
• Nikola Ardalić