Predavanje Damira Prizmića „Internet of Fails“ U SKLOPU RADIONICE „ŽIVOT NA INTERNETU“ UDRUGE METAMEDIJ

Javno predavanje Damira Prizmića naziva „Internet of Fails“ održano je u utorak 27. lipnja u Društvenom centru Rojc, a u sklopu radionice spekulativnog dizajna „Život na internetu“ u organizaciji udruge Metamedij. Damir Prizmić je freelance dizajner. Djeluje kroz širi spektar disciplina, neke od kojih su dizajn vizualnih komunikacija, dizajn izložbi i interakcija, dizajn produkata, koncepata i alata. Aktivan je i na području edukacije te na promicanju open source kulture. Suosnivač je i dopredsjednik Radione – Makerspacea, udruge za razvoj „uradi sam“ kulture temeljene na povezivanju umjetnosti, znanosti i tehnologije.

Damir Prizmić - radionica Život na internetu (3)

„Prvotna ideja za predavanje je bila „“Open source (vs) Art“ koju sam promijenio u „Internet of Fails“. Ako ste 21. listopada bili na internetu vjerojatno ste primijetili da pola servisa tada nije radilo – otprilike svi značajni servisi nisu bili aktivni. Drugim riječima, praktički je cijeli Internet bio nedostupan. Vrlo brzo se shvatilo o čemu se radi – a to je takozvani „denial of service attack“. Hrpa računala napalo je određene infrastrukture. Ono što je bilo netipično za ovu situaciju je to da je to bio napad par desetaka milijuna uređaja za koje se nije znalo odakle dolaze. Vrlo brzo su shvatili da se radi o „Internet of things“ uređajima. „Internet of things“ je termin koji obuhvaća pametne uređaje, znači objekti koji imaju računalo i mogućnost komuniciranja putem mreže. To mogu biti mrežni printeri, baby kamere, smartphone uređaji, automobili i mnogo sličnih pametnih uređaja. Nakon dublje analize onoga što se dogodilo shvaćeno je da je hrpa tih uređaja tempirano napala infrastrukturu i da se radi o virusu koji koristi loše sigurnosne postavke tih uređaja i pretvara ih u botove, kazao je Prizmić.

DSC_0121Nakon dodatnog istraživanja shvaćeno je da se radi o open source dizajnu koji je dostupan za modifikaciju. Za taj problem ne postoji rješenje, a sigurnosni stručnjaci su taj problem riješili tako da su povećali infrastrukturu.

„Sada ću kroz tri objekta ili projekta za koje mi se čini da imaju spekulativnu karakteristiku i vezani su za Internet, pokušati vam približiti tu priču i sve to odvesti prema takozvanoj „Hacker/Maker kulturi“. Prvi objekt je USB killer. Dakle, 2005. pojavila se priča o USB sticku koji jednostavno „sprži“ računalo na koji se spoji. No iako postojanje tog sticka nije potvrđeno, puno se gorih stvari putem takvih uređaja može dogoditi. Ponukani tom pričom izradili smo prototip sticka koji bi na taj način mogao funkcionirati i slati komande računalo na koji je spojen. Drugi projekt je onaj Nikole Bojića naziva „Praznina u ulici Felton“. Naime, kada je studirao na Harvardu primijetio je u jednoj ulici nema wireless i GSM signala. To ga je zainteresiralo i pokušao je nekako mapirati taj prostor i iz toga generirati nekakav objekt koji je zapravo odljev te rupe. Treći primjer je Otvorena mreža i bavi se također rupom, ali ne rupom koja je nastala slučajno kao u ovom prethodnom slučaju već one koja je nastala zbog komercijalnih i političkih razloga. Aktivisti iz Otvorene mreže iz Osijeka su za vrijeme izbjegličke krize pružali prijenosni wi-fi Internet izbjeglicama. Otvorena mreža je inicijativa koja je nastala s ciljem omogućavanja besplatnog interneta svim ljudima. Po cijelom svijetu postoje ovakve mreže koje djeluju na slični način – DSC_0117dakle mreža koju ljudi sami grade. Ono što je meni zanimljivo je to da je krajnji cilj ove mreže kreiranje paralelne infrastrukture, kazao je Prizmić i dodao da je kriva predodžba da su hackeri oni koji u mraku svoje sobe probijaju sustave jer se uglavnom radi o zanimljivim i otvorenim zajednicama.

„Hacker može biti netko tko se bavi dubioznim poslovima, ali je to u biti kultura koja je nastala na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) od strane ljudi koji su se nadmetali različitim mozgalicama. Open source kulture imaju potencijal nezavršenog procesa – source kod se uvijek može nadograđivati. U trenutku kada se nešto institucionalno okameni prestane spekulacija stoga je po meni virus s početka ove priče zapravo živi spekulativni dizajn“, zaključio je Prizmić.

Javna predavanja radionice spekulativnog dizajna nastavljaju se i danas, 28. lipnja u Dnevnom boravku DC-a Rojc gdje će u 18.30 sati Krešimir Krolo održati predavanje na temu „Come out and play: digitalno-interaktivni mediji i participatorna kultura“, a u 19.30 Jelena Fiškuš i Sean Poropat iz Sonde održati će predavanje na temu „Važno je sudjelovati“.

Tekst Boris VINCEK
Fotografije Mateja FILIPOVIĆ-SANDALJ

Leave a Reply


7 + 2 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum