Marimo li za održivi razvoj i koja je u tome uloga kulturnog turizma?
Ovih smo dana svjedoci vrlo važnog početnog uspjeha udruge Zelena Istra i Zelena Akcija. Naime, Upravni sud RH poništio je rješenje Ministarstva okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kojim je golf igralište Brkač u Motovunu s pripadajućim smještajem proglašen prihvatljivim za okoliš.
Velika je to pobjeda budući da se hrvatski, pa time i istarski krajevi nemilosrdno uništavaju nakaradnom apartmanizacijom što često rezultira nepovratnim iscrpljivanjem naših prirodnih resursa. Očigledno je da apartmani u Istri niču kao gljive, ali postavlja se logično pitanje koliko lokalna zajednica ima koristi od toga? Iscrpljujemo li nepotrebno naše prirodne resurse? Što nas ovakvim bezobzirnim stilom gradnje očekuje u nekoj maloj daljoj budućnosti?
Održivi razvoj je nužan
S ciljem da ozbiljno ispitamo kvalitete našeg turizma, razgovarali smo s profesoricom Kristinom Afrić Rakitovac, profesoricom na odjelu za ekonomiju i turizam na pulskom sveučilištu Juraj Dobrila. Već na samom početku pokušala je jednostavnim rječnikom objasniti pojam održivog razvoja.
Veli da je riječ o implementaciji koncepta održivog razvoja na konkretno područje, u ovom slučaju turizma. Taj koncept nastao je tek 1987. godine, budući da je tijekom 20. stoljeća došlo do intenzivnijeg gospodarskog rasta, ali onog u kvantitativnom smislu.
I ako je tehnologija rapidno napredovala, upitno je, je li porasla i naša kvaliteta života.
– Silni razvoj u kojemu je naglasak bio na profitu, doveo je u pitanje mnoge ljudske djelatnosti te se sad zahtjeva drugačije promišljanje, veli Afrić Rakitovac.
Navodi i vrlo jednostavan primjer koji govori kako su se ljudske, vitalne potrebe ugrozile.
Naime, 60ih godina 20. stoljeća zbila se poljoprivredna revolucija. Tada se sve intenzivnije radilo na umjetnom uzgoju, što je rezultiralo kalorijski bogatom hranom, ali s druge strane nutritivno siromašnom.
Iako je pojam prisutan više od dvadeset godina, koraci koje činimo ka održivom razvoju, sitni su, pa i nezamjetni.
Kako kaže Afrić Rakitovac, mnogi misle da je održivi turizam, primjerice, briga o okolišu.
‑Međutim, to je samo jedan segment. Naime, jedan od temeljnih načela održivog razvoja jest načelo participacije, što znači da su dionici uključeni u proces odlučivanja, a pod time mislimo lokalnu upravu, tvrtke koje se bave održivim turizmom, zaposlenike, lokalnu zajednicu, civilni sektor i dr. i ukoliko ono ne počiva na tom temelju, često se događaju konflikti, pojašnjava profesorica Afrić Rakitovac.
Ne bi li se izbjegli sukobi ključno je sve dionike od samog početka uključiti u procese odlučivanja. Kao dobropoznati primjer građanskog bunta, zbog slabog uključivanja u proces odlučivanja, jest aktualna investicija Brijuni rivijere.
Kako kaže Afrić Rakitovac, sama investicija može biti odlična, ali i ne mora. Mi to ne možemo znati budući da o njoj nismo dovoljno informirani.
Već se time narušava koncept održivog turizma budući da bi i lokalna zajednica trebala biti uključena u ono što se događa u neposrednoj okolini.
U pomoć mogu uskočiti i nevladine udruge – informiranjem javnosti, ali to naravno nije dovoljno. Kako kaže Afrić Rakitovac, ta je uloga preteška da bi nevladine udruge same bile nositelj tog procesa…pogotovo što je Hrvatska, tako rečeno, tek izašla iz sustava u kojemu se odluke nisu donosile na temelju sudioništva svih dionika, pa građani još nisu razvili naviku odazivanja na javnu raspravu i slično.
TZ Buzet rijedak, odličan primjer
Iako održivi turizam brine o svim segmentima koje zahvaća neka turistička djelatnost, i u ovom konceptu profit je na prvom mjestu, ali način na koji se dolazi do njega je drugačiji, moglo bi se reći i humaniji.
Profesorica Afrić Rakitovac veli da ono uključuje odgovornije ponašanje prema ljudstvu, financijskim, materijalnim i prirodnim resursima.
Kod nas je malo takvih primjera, ali među njima ističe se Turistička zajednica Buzet kao jedna od rijetkih odličnih primjera koja je najviše involvirana u održivi turizam.To je potvrdila i profesorica Afrić Rakitovac.
Naime, turistička zajednica Buzet svojim raznolikim turističkim aktivnostima, pokušava podržati ovaj koncept.
Kako nam je kazala direktorica njihove turističke zajednice Nada Prodan Mraković, neprestanim ulaganjima žele oživjeti srednjovjekovni Stari grad Buzet, za koji kaže da je još uvijek relativno slabo turistički posjećen, ali iz godine u godinu sve je bolje.
– Ove godine otvoren je novi hotel Vela vrata čiji je vlasnik renovirao četiri zapuštene zgrade. Nedavno se u Stari grad preselio ured i infopunkt Turističke zajednice Buzeta, te se u proteklih pet godina redovito ulaže u revitalizaciju kulturno povijesnih znamenitosti, a i sam Grad Buzet sufinancira obnovu fasada u starogradskoj jezgri, veli direktorica Prodan Mraković.
Ističe da sve to i još mnogo toga provodi se u suradnji s mjesnim odborom Stari grad, domicilnim stanovništvom, javnim institucijama, Crkvom itd, u svrhu oživljavanja Starog grada i čineći ga ugodnijim za život, ali i za posjete turista.
Dok su mnogi vlasnici apartmanskih kompleksa orijentirani na onaj masovni turizam, nudeći tradicionalno „more i sunce“ Turistička zajednica Buzet sve više razvija i druge turističke mogućnosti i van ljetne sezone, pa svoju ponudu temelje na tri segmenta: gastro, outdoor i kulturni turizam. Nadodala je i da su važnost održivog turizma shvatili kada su tijekom veljače i ožujka ove godine prisustvovali na predavanjima, na Odjelu za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“ u Puli, u sklopu projekta REVITAS.
Prema tome, pri kreiranju i implementiranju svojih projekata nastoje uključiti sve dionike, pa kontaktiraju lokalne partnere i sve zainteresirane te time postižu kvalitetnije rezultate na obostrano zadovoljstvo.
Kasnimo već dvadeset godina!
Međutim, veli i da mi još uvijek premalo marimo za održivi razvoj pa je i sama tema relativno slabo zastupljena u našoj zajednici. Iako je 2009. godine donesena vrlo važna Strategija održivog razvitka za RH, u njoj nedostaje načelo participacije, za koje profesorica Afrić Rakitovac kaže da je još uvijek nepoznato široj populaciji i većini gospodarstvenika.
Dodaje i da je zbog toga teško da će biti realizirana jer nije nastala participacijom i obrazovanjem civilnog sektora i institucija.
Osim toga, održivi razvoj kao koncept je teže ostvariti jer zahtjeva pomno razmišljanje, educiranje i dugoročno planiranje.
‑Održivi razvoj jest proces promjena. Ne može se očekivati da će se ono odmah dogoditi, već se radi o nizu promjena, a posebno u promjeni razmišljanja, kako bismo doista povećali kvalitetu života, zaključuje Afrić Rakitovac.
Nužna je i edukacija građana nužna ne bi li održivi razvoj zaživio među stanovništvom.
Shvaćajući važnost edukacije udruga ZUM provela je projekt „Promicanje održivosti u turizmu u općini Žminj“.
Organizirali su obrazovni ciklus za 24 studenata/ica koji je uključivao predvanja, studijski posjet te izradu publikacije, odnosno pružanje mogućnosti studentima da razviju konkretan projekt u području održivosti turizma.
‑Studenti su bili jako zadovoljni jer im je projekt pružio mogućnost da sve to uče pokušaju primijeniti u praksi.
Oni su jačali svoja profesionalna znanja i vještine čineći nešto pozitivno za zajednicu – dajući konkretne smjernice za daljnji razvoj općine Žminj po principu održivosti u turizmu. Osim toga, studenti su navodili i prisnost s profesorima i prijateljsku atmosferu kao nešto što do sada nisu imali prilike iskusiti u nastavi, veli predsjednica udruge ZUM Ana Žužić.
Upravo ovaj svjetli primjer pokazuje da je edukacija odličan pristup ne bi li se naučio i primijenio jedan novi koncept, u ovom slučaju, održivi turizam. Očito je da ideja sve više ulazi u Istru, ali činjenica jest da su promjene slabo vidljive, pa i neprimjetne. To je porazan podatak, a govori i o slaboj političkoj volji i inicijativi za primjenu „novog“ pristupa, koji je prisutan više od dvadest godina.
Napisala Vlasta Vujačić
