Predstavljen projekt „Jačanje uključivanja civilnog društva i građana/ki u kreiranju javnih politika u Istri“
Centar za građanske inicijative Poreč u partnerstvu sa Zelenom Istrom i Labin Art Expressom od 1. srpnja provodi projekt „Jačanje uključivanja civilnog društva i građana/ki u kreiranje javnih politika u Istri“. Projekt će trajati 18 mjeseci, a bit će usmjeren povećanju transparentnosti i demokratičnosti, odnosno jačanju dobrog upravljanja na razini lokalne i regionalne samouprave u Istri.
Da je ovaj projekt potreban pokazuje izvješće Državne revizije prema kojem je Istarska županija u 2013. godini preko milijun i pol kuna dodijelila udrugama bez provedenog natječaja, što je protivno odredbama Zakona o udrugama. Osim toga, Županija nije na svojim mrežnim stranicama objavila informacije o dodijeljenim donacijama, uz popis korisnika/ica i visinu iznosa donacija, a na što je obvezuje Zakon o pravu na pristup informacijama.
Ujedno, rezultati prošlogodišnjeg GONG-ovog istraživanja LOTUS za 2014. pokazuju da je Istarska županija s indeksom transparentnosti od svega 6,18 na niskom 12. mjestu od 19 hrvatskih županija.
“Zabrinjava podatak o 13 izrazito i 14 netransparentnih općina – 27 od ukupno 31 općine. Čak 80 posto općina u županiji ne zadovoljava ni minimalne standarde transparentnosti, a ovaj trend se neće promijeniti bez većeg angažmana građana/ki” – rekao je Goran Matić iz Zelene Istre. Matić se osvrnuo i na stanje civilnog društva u Istri te je rekao da je ono slabo povezano i nezainteresirano za teme zagovaranja veće transparentnosti i dobrog upravljanja.
“Razlozi za ovo su, dobrim dijelom, neznanje i ovisnost o proračunskim sredstvima jedinica lokalne samouprave, dok se u stvarnosti zagovaračke udruge stavljaju na ‘crne liste’. S druge strane, građani/ke su slabo upoznati sa svojim pravima, mediji su oslabljeni i dovedeni na razinu stranačkog oglasnika, organizacije civilnog društva nemaju kapacitete, interesa ni mogućnosti za nezavisno djelovanje. U Istri se onima koji se suprotstave vladajućima prijeti gubitkom posla ili financijskim gubicima” – ustvrdio je Matić koji smatra da ovakvo stanje pruža pogodne uvjete za korupciju i klijentelizam te je u suprotnosti s nezasluženim ugledom Istarske županije kao napredne.
Kao primjere zabrinjavajućeg stanja u Istri Matić je naveo i projekte Istrapedia te Istra Inspirit.
“Ovo su, prema medijskim napisima, projekti udruga koje su registrirali službenici/ce Županije, a koji se financiraju županijskim novcem. Radi se o zloupotrebi službenog položaja i zloupotrebi javnih resursa te pogodovanju određenoj grupi što svakako nije dobro upravljanje i zbog takvih i sličnih aktivnosti se sve udruge gledaju kroz negativnu sliku” – istaknuo je Matić.
Iz ovih je razloga važno povećati broj organizacija civilnog društva koje se bave dobrim upravljanjem u Istri, a što se želi postići projektom „Jačanje uključivanja civilnog društva i građana/ki u kreiranje javnih politika u Istri“.
“Jedna od projektnih aktivnosti odnosi na podizanje razine interesa, znanja i kompetencija članica te potencijalnih članica Civilne platforme Istre (CPI) kroz edukativne aktivnosti” – objasnila je Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč koji je također dio CPI-ja, platforme za demokratizaciju života u Istri i Hrvatskoj.
“Druge aktivnosti vezane su za zagovaranje za povećanje transparentnosti rada, odnosno dobrog upravljanja javne uprave te povećanje sudjelovanja predstavnika/ica udruga u procesu donošenja odluka kroz istraživanja, analize, sastanke ili javne akcije” – rekla je Vajagić te najavila i izradu analize razvijenosti civilnog društva u Istri.
“Jedan od ciljeva projekta je i demokratizacija rada Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, odnosno procesa imenovanja tijela upravljanja kako bi se onemogućilo upravljanje Zakladom, a time i udrugama po političkoj liniji. Važno je reći da se civilno društvo budi i da je svjesno da samo suradnjom i međusobnom solidarnošću mogu raditi na društvenim promjenama” – zaključila je Vajagić.
Projekt vrijedan 512.790 kn financijski je podržan iz fondova zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
