Razgovor: Matija Debeljuh i Branka Benčić
Šest godina Apoteke – prostora za suvremenu umjetnost
• Umjetnik Matija Debeljuh, rodom iz Vodnjana i kustosica Branka Benčić, prije gotovo šest godina prenamijenili su napušteni prostor stare vodnjanske apoteke u prostor za suvremenu umjetnost.
„Prvotna ideja bila je da mi taj prostor bude atelje“, priča Debeljuh koji je od Grada Vodnjana dobio na raspolaganje prostor u starogradskoj jezgri, te se vodio idejom na koji način koristiti takvo kulturno nasljeđe.
„Inicijalna ideja Apoteke datira iz oko 2011. godine kada je Grad Vodnjan umjetnicima davao prostore na korištenje kako bi ih obnovili i kako bi se u njima dogodio nekakav sadržaj. Ja sam taj prostor stare apoteke koji je bio deset godina zatvoren prvenstveno išao tražiti kao atelje i onda sam, s vremenom kako se on počeo renovirati shvatio da ima jako dobru komunikaciju s ulicom i da bi tu mogla biti neka galerija ili slično“, veli Debeljuh.
Tada je pozvao Branku Benčić, planirali su da prostor bude otvoren javnosti, te ima definiranu programsku koncepciju i prepoznatljiv karakter. Program Apoteke zajednički realiziraju kao Umjetnička organizacija Apoteka. S njima smo razgovarali povodom pete godišnjice djelovanja Apoteke.
Koncipirana kao project room Apoteka je mjesto realizacije programa različitog formata, otvorenog za različite umjetničke medije, pozicije i prakse, nizom privremenih sadržaja promjenjiva karaktera, mjesto susreta i razgovora, otvoreni poligon umjetničkog, kustoskog, programskog istraživanja. Program Apoteke usmjeren je istraživanju, promoviranju, razumijevanju i prezentaciji suvremenih umjetničkih praksi kao “generator” novih sadržaja, formiran kao mozaik različitih prezentacijskih formata, a predstavlja dugoročan fleksibilan koncept.
„Razmišljamo dugoročno, i u tom se smislu razvijamo korak po korak. Sagledavamo ono što se dešava oko nas i pokušavamo kroz svoje programske politike i poetike odgovoriti na zbivanja, uvjete rada, pojave na umjetničkoj sceni, promatramo, detektiramo što nedostaje u smislu sadržaja i programa, te načina rada i djelovanja organizacije. U tom smislu nije rijetko da u Apoteci možemo vidjeti jedinstvene izložbe umjetnika koji do sada nisu izlagali u Istri ili u Hrvatskoj. Program ne zamišljamo pojedinačno, kao nepovezan niz-zbir izložbi, nego jednostavno gledamo program u višegodišnjoj i godišnjoj perspektivi“, kazala je Benčić.
Takav način planiranja programa ono je što može izdvojiti Apoteku iz većine lokalnih galerija. Naime, prema nekim međunarodnim referencama doista su se izdvojili. Portal Easttopics koji se bavi medijatizacijom suvremene umjetnosti područja istočne Europe, kada ukazuje na suvremenu umjetnost u Istri, jedino Apoteku pozicionira kao mjesto suvremene umjetnosti u Istri. „Postoji ta mapa, kartografija suvremene umjetnosti srednje i istočne Europe, što se tiče Hrvatske, u Istri označena samo Apoteka. Mjesta prepoznata kao relevantna u okviru produkcije i prezentacije suvremene umjetnosti u Hrvatskoj su – Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, i Vodnjan i mi smo iznimno ponosni na to“, veli Benčić.
Program Apoteke formuliran je kao dugoročan ciklus izložbi naziva Privremeni susreti, koji se od 2015. nastavlja u okviru projekta Ovo (ni)je muzej. Radi se o višegodišnjem nizu samostalnih izložbi koje su u tom širem pogledu funkcionirale kao pokušaj intervencije i uspostavljanja diskursa o umjetničkim praksama, metodologijama i kontekstima u njihovoj pozadini, uvjetima rada, proizvodnji smisla, a funkcionirale su kao moguća grupna izložba u vremenu. Projekt se bavi i bavio repozicioniranjem umjetničkih i kustoskih, ali i institucionalnih pozicija u širem kulturnom polju u kojem djeluju.
Svakako valja istaknuti da je Apoteka bila uključena u Bienale industrijske umjetnosti koje je trajalo od srpnja do kraja listopada 2018, što je osim programskog doprinosa kustoskog kolektiva WHW bilo je važno i za vidljivost Apoteke i novu publiku bijenala.
Tijekom pet godina kroz Apoteku su prošli najzanimljiviji hrvatski umjetnici naše generacije, umjetnici koji su međunarodno pozicionirani i prepoznati i neki mali izbor umjetnika iz srednje Europe, iz regije, iz prostora bivše Jugoslavije. U popisu umjetnika prepoznajemo neka imena koja su u nekim trenutcima predstavljali svoje države na venecijanskim bijenalima.
U Apoteci su u proteklih pet godina izlagali Vlatka Horvat, Damir Očko, Igor Eškinja, Ibro Hasanović, SofijaSilvia, Hrvoje Slovenc, Matija Debeljuh, Tanja Deman, Kristian Kožul, Lala Raščić, Marko Tadić, Tina Gverović, Dino Zrnec, Licio Debeljuh, Mladen Stropnik, Jasmina Cibic, Petra Feriancova, James Benning, Marko Lulić, Siniša Ilić, Ben Cain, Marko Lulić, Nick Oberthaler, Jane Celovski i Hristina Ivanoska, Ruperto Miljohn i Ulrik Heltoft, Ištvan Išt Huzjan…
„Naš malo prostor i mala organizacija, u stvari je razvijao neke važne i institucionalne suradnje koje su veće od nas i ta ideja nam je otvarala mnoga vrata što nam je pomoglo da se i mi na taj način bolje pozicioniramo“, smatra Benčić.
Apoteka radi i misli onako kako bi trebao misliti i raditi lokalni muzej suvremene umjetnosti. Naime, prošle godine surađivali su s Kulturnim centrom Grada Beograda na izložbi koja je dovela izbor iz kolekcije Oktobarskog salona, u Apoteci su imali mogućnost predstavljanja odabranih radova iz zbirke Oktobarskog salona. Za pojedine izložbe producirali su nove radove što je velik iskorak, ali i velik angažman, ističe Benčić. Producirali su video rad Siniše Ilića „Kolekcija decenija“, radove Ištvana Išta Huzjana, radove za izložbu britanskog umjetnika Bena Caina. Sve su to novi radovi osmišljeni i realizirani posebno za izložbu u Apoteci.
Zanimalo nas je kako vrsni umjetnici reagiraju na Apoteku u jednom malom Vodnjanu. „Sve ono što smo u nekom trenutku smatrali kao prepreke, teškoće i otežavajuće okolnosti, pokušali smo neumornim radom preokrenuti u svoju korist. Lokalno, kada gledamo puno šire i međunarodno, mi tih prepreka nemamo zato što je Apoteka pokazala da svojim programom, znanjem, radom i uz sreću te sve blagodati interneta i društvenih mreža, lokacije, Istre, kulture, multikulturalnosti, podrške prijatelja, umjetnika i obitelji, te blizine i cestovne povezanosti možemo biti vidljiviji od institucija koje imaju puno veće resurse na raspolaganju“, zaključuje Benčić.
Debeljuh, pak, dodaje kako ih još uvijek najmanje posjećuju Vodnjanci: „Ispočetka sam mislio da mi trebamo vući ljude za rukav, no i na njima je odgovornost da se zanimaju za ono što im se nudi. Zbog nepoznavanja umjetnosti pružaju otpor, mada sve više svrate u našu galeriju“, kaže.
Naša publika i podrška, dodaje Benčić, mahom je iz Pule, Rovinja, Rijeke, Ljubljane, Zagreba, ponekad Trsta…a kako je Apoteka najaktivnija uglavnom od travnja do studenog, posebno ljeti kada je u Vodnjanu više turista, i oni su ti koji posjećuju galeriju.
„Ideja apoteke je krenula od tuda da se zapravo dogodi nešto u takvom mjestu, takvom gradu, takvoj sredini kao što je Vodnjan. Naime, mi smo znali da ćemo gdje god radili dati maksimum od sebe. Svi su se pitali zašto u Vodnjanu radimo tako nešto, ali se to pokazalo dobrom odlukom“, kaže Debeljuh i dodaje kako je Vodnjan pitoreskno mjesto pa je nekako i egzotična činjenica što se Apoteka baš ondje nalazi.
„Na pameti nam je uvijek to kulturno nasljeđe. Mi smo krenuli raditi suvremenu umjetnost u kompletno prenamijenjenom prostoru koji je nekad imao neko sasvim drugo značenje“, veli Debeljuh.
„Nakon pet-šest godina sad već polako nismo strano tkivo, ali bilo je užasno teško takvu vrstu koncepcije i programa u takvoj sredini plasirati“, kaže Debeljuh.
No valja napomenuti da Apoteka nije samo prostor u Vodnjanu, to je tek jedna njihovih aktivnosti. „Apoteka je od disfunkcionalnog MMC‑a Luka preuzela realizaciju Cinemania© 2015. godine kako bi zadržali kontinuitet projekta budući da sam ja bila kustosica“, kaže Benčić i dodaje da je to možda i jedan od njihovih najvećih i najznačajnijih projekata no rade i niz drugih stvari.
Primjerice, 2017. godine Apoteka je bila financirana specijaliziranim programom Trans border cooperations regije Štajerske za međunarodnu suradnju i sa značajnim institucijama poput MSU Zagreb i KM Kunstlerhaus Halle fur Kunst und Medien Graz realizirali istraživanje i putujući simpozij u tri grada – u Zagrebu, Grazu i Trstu. Projekt se bavio austrijskim bijenalom Trigon, koji je uključivao prekograničnu sradnju tri zemlje – Austrije, SFRJ i Italije, i od 1962. do 1990. godine odvijalo se u Grazu.
„Fokus je bio istraživanje međuregionalne suradnje koji je bio i cilj natječaja i istražili smo taj važan bijenale koji je bio bitan i za razvoj umjetnosti u Jugoslaviji i mjesto povezivanja umjetnosti i umjetnika bivše Jugoslavije s Italijom i Austrijom“, pojašnjava Benčić, te nastavlja: „Trenutno provodimo istraživački projekt „Mreža motovunskih susreta“, o nasljeđu suvremene umjetnosti u Istri i mreži umjetnika i umjetnica koja je nastajala u našoj blizini. Projekt financira Zaklada Kultura nova, a podržala ga je i Istarska županija.“
„Osim toga, Apoteka je jedan od partnera projekta Nevidljiva Savičenta koji se financira u okviru EFS – Europskog socijalnog fonda, i nakon niza radionica i edukacija u petak 28. lipnja realiziramo svoj prvi program u okviru projekta. Lecture performance kolektiva FoAM kojeg čine Maja Kuzmanović i Nik Gaffney, u loži u Savičenti“, dodaje Debeljuh.
Apoteka je obilježila petogodišnji rad grupnom izložbom „Privremeni susreti“ koje je najprije bila organizirana u galeriji Galženica te u Apoteci do travnja 2018. Privremeni susreti usmjereni su na propitivanje prostornih odnosa i interakcija između objekata i subjekata, konceptualizaciju procedura, postupaka i odnosa unutar umjetničkog djela, sistema umjetnosti i galerijskog prostora, okupivši umjetničke pozicije koje se dotiču pitanja (re)prezentacije i „izlaganja“. Radovi ukazuju na napetosti između prostora, promatrača i promatranoga i susrećemo ih kao niz međuodnosa i pukotina isprepletenih u privremenoj okolini.
„Privremeni susreti“ na različite načine konceptualiziraju odnose unutar prostora umjetnosti, umjetničkog djela, sistema umjetnosti i institucionalnog konteksta.
U Apoteci se trenutno može pogledati izložba Ištvana Išta Huzjana, a otvorena je do 20. lipnja. Novo otvorenje je zakazano za subotu 22. lipnja. Apoteka će ugostiti Institut Tomislav Gotovac izložbom „Tomislav Gotovac: Film svim sredstvima“.
Pripreme su u tijeku za novo izdanje izložbe Cinemaniac Misliti film, popratnog programa Pula film festivala. Realizira se kao dvije izložbe, samostalna izložba Gorana Trbuljaka i skupna izložba „misliti film – misliti kino“ u galeriji Aneks, MMC Luka. Otvaranje je predviđeno za nedjelju 14. srpnja.
Razgovarala Paola ALBERTINI
Fotografije iz arhive Kulturistre i Apoteke
