Najavljeni ožujski programi Etnografskog muzeja Istre i CENKI-ja

01.03.2022.

Od „teške baštine“ do pripovijedanja

• Ožujski programi Etnografskog muzeja Istre i Centra za nematerijalnu kulturu Istre najavljeni su na konferenciju za novinare održanoj u utorak, 1. ožujka u pulskom Circolu Zajednice Talijana. Novinarima su se obratili dr. sc. Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, dr.sc. Lidija Nikočević, viša kustosica i voditeljica projekta I‑ON partnera Etnografskog muzeja Istre, Nuša Hauser, viša kustosica dokumentaristica zadužena za djelatnosti Centra za nematerijalnu kulturu Istre i Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.

- Kao što znate Istarska županija vrlo mnogo pažnje posvećuje baštini – bilo da se radi o materijalnoj ili nematerijalnoj. Važno je podsjetiti da je EMI ključna institucija koja se bavi nematerijalnom baštinom na području naše županije. Uvijek treba podsjetiti, jer se znamo podcjenjivati, da imaju izvrsne rezultate od malih izložbi kao što su „Dlake“ ili „Strah“ preko nagrada i svega onoga što radi CENKI pa sve do međunarodnih projekata koji su onaj vrh koji svaka institucija može imati. Ono što bih želio naglasiti je da smo nakon višegodišnjeg rada, uz pomoć ministarstva kulture na korak do otvaranja novog stalnog postava muzeja koje će biti održano tijekom travnja. Time je ova ustanova ostvarila gotovo sve svoje programske ciljeve i vjerujem da će sve ono što će se dalje događati predstavljati samo daljnji iskorak, kazao je pročelnik Torbica i čestitao prisutnim djelatnicama muzeja na svemu onome što su napravile prethodnih nekoliko godina.

Riječ je potom preuzela ravnateljica Orlić koja je predstavila program predavanja naziva „Četvrtkom u muzeju“.

- Zahvaljujem pročelniku na komplimentima koje smo i zavrijedili, ali i svim djelatnicima muzeja koji su izvrsni i odlično rade svoj posao, a ovom prilikom želim pohvaliti i našeg djelatnika Marija Buletića koji je zaslužan za vizualni identitet našeg promotivnog materijala. Ono što sam trebala danas naglasiti su naša događanja „Četvrtkom u muzeju“ s kojima smo započeli već prošle jeseni. To su tada najčešće bila predavanja samih djelatnika koji su se predstavili sa svojim temama, a ovog proljeća nastavljamo istom dinamikom pa ćemo imati sveukupno deset zbivanja kroz ožujak, travanj i svibanj. Svi programi počinju u 17 sati, a za njih je zadužena naša djelatnica Mirjana Margetić. Započet ćemo ovog četvrtka, 3. ožujka s projekcijom filmova aktualne tematike o maškarama i karnevalima, a za jedan od tih filmova je scenarij napisala ovdje prisutna Lidija Nikočević. Biti će tu dalje razna predavanja, tečaj plesanja te gostovanje Muzeja grada Umaga. Cilj ovih druženja je aktualizirati muzej i muzejske teme te približiti zanimljivosti iz tradicijskog života Istre svim našim posjetiteljima. Ovaj program realiziramo u suradnji s Muzejom grada Pazina s kime i dijelimo zgradu Kaštela gdje će se sva ova zbivanja i održati, kazala je Orlić.

Lidija Nikočević je govorila o aktivnostima EMI‑a u sklopu europskog projekta „Identity on the line“ u slobodnom prijevodu „Ugroženi identiteti“.

- Mediji su već bili upoznati s ovim medijskim projektom koji je u sklopu Kreativne Europe počeo 2019., a završava 2023. godine. Tema projekta je „teška baština“ jer bi muzeji trebali komunicirati i takvu baštinu jer se ne možemo baviti samo lijepim i neproblematičnim temama već i temama koje su u ovom slučaju još uvijek otvorene i koje zaslužuju da se u muzejima i iskomuniciraju. Time muzeji šire svoju društvenu ulogu i postaju mjesta gdje se vode diskusije o povijesti oko koje nije još rečena zadnja riječ. Zato su svi sudionici u tom projektu jako angažirani oko tema migracija koja je danas aktualnija nego ikad. U projektu sudjeluje sedam europskih muzeja i bave se temama od progonstva Židova u Litvi, iseljavanja Nijemaca iz Poljske sve do drugih teških tema o kojima sada neću duljiti jer je ovaj projekt dosta složen i kompleksan. Jedan od glavnih vidljivih dijelova tog projekta i njegovih rezultata su upravo izložbe od kojih se zajednička izložba svih sedam muzeja partnera otvara 16. ožujka ispred našeg muzeja. Ta je izložba zamišljena za vanjski prostor upravo zato da bi se senzibilizirao što veći broj ljudi na temu migracija i svih onih stradanja običnog puka – ljudi koji su propatili jako puno zbog totalitarnih režima. Nakon toga, početkom travnja, otvorit će se izložba samo našega muzeja, jer svih sedam muzeja osim te zajedničke su radili na svojim temama. Naša tema su esuli i rimasti te baština cijelog tog egzodusa – kako se on shvaća danas i kakve posljedice raseljavanje iz istre nakon Drugog svjetskog rata ima danas i kako ga pamtimo te kakav je međuodnos ljudi koji su se iselili i onih Istrana, prvenstveno Talijana, no ne samo njih koji su ostali. Zbog toga ta naša izložba ima naziv „Veze / Legami – Istrani nakon Drugog svjetskog rata“. Kroz sav taj rad došli smo do niza novih spoznaja te je i nas same iznenadio i obim i kvaliteta te građe koju smo sakupili, a ono što smo sasvim sigurno ustanovili jest da je tema izbjeglištva nešto što targetira i oštećuje tri generacije – one koje odlaze, njihove potomke i njihove unuke, kazala je Nikočević.

Nuša Hauser je govorila o programu „Mjesec pripovijedanja“ koji će se održavati u ožujku u CENKI-ju u Pićnu.

- Radi se o programu kojeg ćemo održavati u tri termina u CENKI-ju, a počinjemo 8. ožujka pa se nismo mogli ne baviti Međunarodnim danom žena. Ideja mi je bila da pozovem u goste one koje mogu vješto pripovijedati i koji dolaze iz različitih ambijenata – što kulturoloških, što jezičnih i dijalektalnih te na koncu konca iskustvenih tako da je za ovaj prvi susret s nama Roberta Razzi. Naslov tog susreta je „Žena u borbi“ iz razloga što sam gledala da na neki način približim javnosti naše gradivo. U ovom slučaju radi se o jednom interesantnom časopisu, mjesečniku koji se upravo tako i zove, a objavljivan je već u rano poslijeraće od strane AFŽ‑a. To je izuzetno interesantan mjesečnik koji donosi, za ono vrijeme, bitne aktualnosti. Gledat ćemo se osvrnuti na sadržaj tog vremena i pokušati ga staviti u kontekst današnjice na jedan ležeran i pristupačan način. Sljedeći susret je 15. ožujka i on se vezuje uz ovu temu o kojoj je pričala kolegica Nikočević. Donosimo stoga priče iz iseljeništva, iskustva dvoje ljudi June Kiković i Romana Vallea vezano za migracije njihove obitelji i njih samih. Na koncu, 22. ožujka gostuje nam dramski pedagog i glumac Aleksandar Bančić koji se upravo specijalizirao u pripovijedanju, a s obzirom da je dan prije toga Svjetski dan pripovijedanja on će pričati priče vezane uz ovogodišnju temu a to je „Izgubljeno / Nađeno“, kazala je Hauser i zahvalila se Općini Pićan na suradnji.