Otvorenje izložbe “Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina” u Svetim srcima

07.04.2022.

Izložba Dušanke Romanović „Tajne šiva­nih bro­do­va antič­ke luke u Zatonu kod Nina – Pregled istra­ži­va­nja i dosa­daš­nji rezul­ta­ti“ bit će otvo­re­na u pul­skom Muzejsko-gale­rij­skom pros­to­ru Sveta srca u čet­vr­tak, 7. trav­nja u 19 sati. Izložba pru­ža uvid i kra­tak pre­gled povi­jes­ti istra­ži­va­nja tri­ju šiva­nih bro­do­va pro­na­đe­nih u luci u Zatonu, nji­ho­vu važ­nost i dosa­daš­nje rezultate.

Antički Nin (Aenona), iako se nala­zi na moru, imao je svo­ju luku 2,5 km jugo­za­pad­no na rtu Kremenjača. Zatonska luka ima­la je veli­ko zna­če­nje za eko­no­mi­ju muni­ci­pi­ja Enone. Bila je pri­vre­me­na pos­ta­ja na ovom dije­lu pomor­skog puta istoč­ne jadran­ske oba­le, izme­đu Grčke, juž­ne Italije i sje­ver­nog Jadrana, gdje su bro­do­vi tra­ži­li sklo­ni­šte na kra­ju svog puto­va­nja ili od nevremena.

Od otkri­ća antič­ke luke u Zatonu kod Nina proš­lo je već 55 godi­na, a prva istra­ži­va­nja pro­veo je Zdenko Brusić. Luka je na istoč­noj, unu­traš­njoj stra­ni, ima­la ope­ra­tiv­nu oba­lu za pris­ta­ja­nje bro­do­va i pre­to­var tere­ta, a funk­ci­oni­ra­la je puna tri sto­lje­ća. Nastala je sre­di­nom 1. st., inten­ziv­no se koris­ti­la do kra­ja 3. st., a naj­vje­ro­jat­ni­je je pres­ta­la egzis­ti­ra­ti počet­kom ili polo­vi­nom 4. st.

Najzanimljiviji, a sva­ka­ko naj­v­rjed­ni­ji nalaz u luci, kojem je ova izlož­ba i posve­će­na, ostat­ci su tri­ju šiva­nih bro­do­va (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. seri­li­ja, čija se teh­ni­ka grad­nje sa sigur­noš­ću može atri­bu­ira­ti Liburnima. Ostatci prvog šiva­nog bro­da Zaton 1 otkri­ve­ni su 1966., a 1979. g. brod je doku­men­ti­ran i izva­đen. Ostatci dru­gog šiva­nog bro­da Zaton 2 otkri­ve­ni su 1982., a 1987. g. brod je doku­men­ti­ran, izva­đen i pohra­njen u Arheološkom muze­ju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godi­na sus­tav­na arhe­olo­ška istra­ži­va­nja luke nas­tav­lje­na su 2002. g. kada je pro­na­đen i tre­ći šiva­ni brod Zaton 3. Od tada istra­ži­va­nja s manjim pre­ki­di­ma tra­ju sve do danas, a zad­nja kam­pa­nja pro­ve­de­na je 2019. g. kada je brod Zaton 3 detalj­no doku­men­ti­ran i kada je naprav­ljen nje­gov 3D geore­fe­ren­ci­ra­ni foto­gra­me­trij­ski model.

Šivani bro­do­vi jedins­tve­ni su zbog nači­na među­sob­nog spa­ja­nja pla­ti­ca teh­ni­kom šiva­nja. Liburni su bili poz­na­ti kao vrs­ni pomor­ci i bro­do­gra­di­te­lji. Razvedena oba­la istoč­nog Ja­drana sa spe­ci­fič­nim uvje­ti­ma plo­vid­be dopri­ni­je­li su razvo­ju poseb­ne tra­di­ci­je brodo­gradnje kod Liburna. U antič­koj luci u Zatonu otkri­ve­na su tri bro­da rađe­na teh­ni­kom šiva­nja. Pronađeni su u slo­ju s rim­skim mate­ri­ja­lom pa bro­do­vi svje­do­če o oču­va­nju tra­di­ci­je libur­n­ske bro­do­grad­nje i u vri­je­me kada Ri­mljani gos­po­da­re ovim pros­to­rom. Na istoč­noj jadran­skoj oba­li, uz tri zaton­ska šiva­na bro­da, zasad je otkri­ve­no još šest rim­skih šiva­nih bro­do­va koji dati­ra­ju u raz­dob­lje izme­đu 1. i 2. st., u Caskoj, Puli i Poreču.

Antički pis­ci tako­đer spo­mi­nju spe­ci­fi­čan tip his­tar­skih i libur­n­skih bro­do­va poz­na­tih pod nazi­vom seri­li­ja (seri­lia) te način nji­ho­ve grad­nje. Tako Marko Pakuvije u 2. st. pr. Kr. kaže: „Nikakav tesar­ski klin ne drži na oku­pu sklop brod­skog tru­pa, nego je on šivan lanom i žuko­vom uža­di“. Brnistra je danas kod nas goto­vo pot­puno zabo­rav­lje­na tek­s­til­na siro­vi­na, a bila je po­znata već u antič­ko doba kada su ju Grci i Rimljani uve­li­ke koris­ti­li kao siro­vi­nu za izra­du uža­di i mreža.

Oso­bitost je u nači­nu spa­ja­nja pla­ti­ca (voje­va) među­sob­no šiva­njem kroz rupi­ce koje su bile pro­bu­še­ne kroz vanj­sku opla­tu. Nakon što su rupi­ce naprav­lje­ne, snop kono­pa za brtv­lje­nje bio je polo­žen duž gor­nje stra­ne šava na spoj dvi­ju pla­ti­ca. Nit za šiva­nje zatim se prov­la­či­la kroz pro­bu­še­ne rupi­ce, pre­ko kono­pa za brtv­lje­nje, i čvr­sto pov­la­či­la da se učvr­sti dok se dvi­je daske opla­te ne bi spo­ji­le kao jed­na. Da bi spri­je­či­li prok­li­za­va­nje niti za šiva­nje, nakon što je nit bila dobro zateg­nu­ta, u sva­ku je rupi­cu bio umet­nut mali drve­ni čavao. Preko sve­ga se još pre­ma­zi­va­la smo­la kako bi se pos­ti­gla vodo­ne­pro­pus­nost plo­vi­la. Brodograditelji su na rebri­ma napra­vi­li pri­lič­no veli­ke uto­re da bi izbje­gli loše pri­anja­nje izme­đu reba­ra i opla­te i da bi se izbje­glo ošte­će­nje šavo­va. Ti su otvo­ri na rebri­ma slu­ži­li i kao sliv­ni­ce. Rebra su bila pri­č­vr­š­će­na za vanj­sku opla­tu drve­nim čav­li­ma koji su pro­la­zi­li kroz rebra i oplatu.

Dugo su zaton­ski bro­do­vi pred­stav­lja­li jedi­ne brod­ske kons­truk­ci­je koje su u cije­los­ti istra­že­ne, ali detalj­na doku­men­ta­ci­ja nije bila objav­lje­na. Od tri zaton­ska bro­da prva dva su izva­đe­na iz mora, dok je tre­ći još uvi­jek u moru i od sva tri pro­na­đe­na bro­da, saču­va­ni ostat­ci ovog tre­ćeg nala­ze se u naj­bo­ljem sta­nju. Podatci o prvom i dru­gom pro­na­đe­nom šiva­nom bro­du u antič­koj luci u Zatonu poz­na­ti su nam uglav­nom iz saču­va­ne doku­men­ta­ci­je, koja i nije opsež­na, dok naj­vi­še poda­ta­ka ima­mo za tre­ći šiva­ni brod.

Brod Zaton 1 je nakon vađe­nja 1979. g. kon­zer­vi­ran, ali iz nepoz­na­tih raz­lo­ga nje­go­va kon­zer­va­ci­ja nikad nije zavr­še­na. Brod Zaton 2 u baze­nu s vodom je na svo­ju kon­zer­va­ci­ju čekao punih 27 godi­na, od 1987. g. kada je izva­đen do 2014. g. kada se zapo­če­lo s nje­go­vim čiš­će­njem, a 2015. g. i s kon­zer­va­ci­jom oto­pi­nom polietilen-glikola.

Sva tri bro­da gra­đe­na su na isti način, s odre­đe­nim raz­li­ka­ma u samoj kons­truk­ci­ji. Brodovi leže na kobi­li­ci koja je bila cen­tral­ni dio bro­da od kojeg se voje­vi (nizo­vi) šire na obje stra­ne. Vanjska je opla­ta bila pove­za­na s raz­li­či­to oču­va­nim rebri­ma. Brodovi Zaton 2 i Zaton 3 ima­ju dje­lo­mič­no saču­va­nu i unu­traš­nju opla­tu, dok brod Zaton 3 ima saču­va­nu i hrp­te­ni­cu s temelj­ni­com za jarbol.

Drveni ele­men­ti brod­ske opre­me, užad i jedra vrlo su rijet­ko saču­va­ni u arhe­olo­škom kon­tek­s­tu. U nepo­sred­noj bli­zi­ni svih tri­ju bro­do­va pro­na­đe­ni su broj­ni arhe­olo­ški ostat­ci i broj­ni pred­me­ti izra­đe­ni od organ­skog mate­ri­ja­la (koža, drvo, konop), među koji­ma su vrlo zna­čaj­ni oni koji su bili dio brod­ske opre­me. Tako može­mo izdvo­ji­ti vri­jed­ne nala­ze kao što su drve­ni kolo­tur, ste­za­li­ca ili „šup­lja gla­va“ te pri­teg (zate­zač) za jedro.

Za sada je nejas­no koju su funk­ci­ju šiva­ni bro­do­vi ima­li u luci. Vrlo je vje­ro­jat­no da su se koris­ti­li više­na­mjen­ski, od utovara/istovara robe kao pomoć­ni bro­do­vi, za pri­je­voz put­ni­ka ili tere­ta na užem podru­čju i/ili za kra­ća među­otoč­na puto­va­nja. Šivani bro­do­vi pokre­ta­ni su sna­gom vje­tra, pomo­ću jed­nog, vje­ro­jat­no križ­nog jedra. To sa sigur­noš­ću može­mo pot­vr­di­ti za brod Zaton 3 koji ima saču­va­nu hrp­te­ni­cu s temelj­ni­com za jar­bol. O nji­ho­voj veli­či­ni nije, za sada, mogu­će govo­ri­ti sa sigur­noš­ću. Od sva tri bro­da jedi­no je brod Zaton 2 imao guš­će pos­tav­lje­na rebra pa može­mo pret­pos­ta­vi­ti da se koris­tio za pri­je­voz težeg tere­ta. Radijus kre­ta­nja tak­vih bro­do­va nije mogao biti velik i vje­ro­jat­no je riječ o među­otoč­noj plo­vid­bi zadar­skim arhipelagom.

Na izlož­bi posje­ti­te­lji se mogu upoz­na­ti sa šiva­nim bro­do­vi­ma pre­ko izlož­be­nih panoa koji temat­ski obra­đu­ju cje­li­ne (uvod, teh­ni­ka šiva­nja, istra­ži­va­nje, kon­zer­va­ci­ja, brod­ska kons­truk­ci­ja, brod­ska opre­ma i ana­li­za). Također mogu vidje­ti ori­gi­nal­ne dije­lo­ve brod­ske kons­truk­ci­je bro­do­va Zaton 1 i Zaton 2, kao i dije­lo­ve brod­ske opre­me. Imaju pri­li­ku vidje­ti dio mode­la osta­ta­ka bro­da Zaton 2 u mje­ri­lu 1 : 1, kao i make­tu osta­ta­ka bro­da Zaton 3 u mje­ri­lu 1 : 10. Izložbu pra­ti boga­ti ilus­tri­ra­ni kata­log na hrvat­skom i engle­skom jeziku.

Priredio B. V.