Održana GRISIAYouth 2022

13.09.2022.

Sedmo izda­nje GRISIAYoutha odr­ža­no je u nedje­lju, 11. ruj­na u atri­ju rovinj­skog Coworkinga. Pod orga­ni­za­cij­skom pali­com i kre­ativ­nim vod­stvom udru­ge za razvoj i pro­mi­ca­nje kre­ativ­nih i kul­tur­nih indus­tri­ja iz Rovinja – Faro 11, publi­ci se pred­sta­vi­lo deset mla­dih hrvat­skih umjet­nič­kih ime­na do 35 godi­na sa svo­jih pet novo­me­dij­skih uradaka.

Vitar Drinković, kolek­tiv Ljubavnice, Josipa Heinzelman, Marianna Nardini i Mark Šircel ime­na su mla­dih auto­ra od kojih je jedan ponio titu­lu pobjed­ni­ka suvre­me­nog hom­ma­gea tra­di­ci­onal­noj Grisiji. Za raz­li­ku od povi­jes­ne Grisije, izlož­ba GRISIAYouth kuri­ra­na je i žiri­ra­na, a pred­sjed­nik ovo­go­diš­njeg žiri­ja bio je Stefano Katunar; kipar, priz­na­ti hrvat­ski kaza­liš­ni i film­ski sce­no­graf te vanj­ski surad­nik na Akademiji pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti u Rijeci.

Prema miš­lje­nju struč­nog žiri­ja, pobjed­nič­ko mjes­to sed­mog izda­nja GRISIAYouth‑a pri­pa­lo je mla­doj osječ­koj umjet­ni­ci Josipi Heinzelman čije umjet­nič­ko ostva­re­nje opi­su­ju rije­či­ma: „Rad koji je nadi­šao slo­je­vi­toš­ću pri­ka­za, teh­no­lo­ške obra­de, kon­cep­tu­ali­za­ci­je pros­tor­nih odli­ka i nes­tvar­ne poeti­ke kako kla­sič­ne umjet­nos­ti, tako i mime­zi­sa, neo­ba­rok­nog subjek­ta i mije­nja­nja obli­ka dobro nam zna­nih vizu­al­nih pute­va, novo­me­dij­ski je rad koji nema ogra­ni­če­nje defi­ni­ra­nos­ti medi­ja jer pris­ta­je mno­gi­ma. Rad je to koji svo­jim pos­to­ja­njem bri­še gra­ni­ce ono­ga čemu je mjes­to na ekra­nu, na zidu, u okvi­ru ili na pro­jek­ci­ji. Rad je to koji je čas godiš­nje doba, čas Rothkova sli­ka, čas Rembrandtov bakro­pis, čas nepos­to­je­ća Durerova gra­fi­ka ili ski­ca bakro­pi­sa pej­sa­ža, pros­tor je to u kojem se slo­je­vi odras­ta­nja ispre­ple­ću i ne pres­ta­ju. Rad je to umjet­ni­ce Josipe Heinzelman pod nazi­vom Mjesta koja ne pos­to­je.

Nadalje, zbog viso­ke kva­li­te­te pri­ka­za­nog, pre­ma miš­lje­nju doc.art. Stefaana Katunara, od iza­bra­nih rado­va dva su koja zas­lu­žu­ju zaseb­nu pohva­lu jer svo­jim izri­ča­jem pozi­va­ju na suoča­va­nje s neo­s­vje­šte­nim, bri­šu gene­ra­cij­ski jaz te poka­zu­ju da smo svi na istom mjes­tu u isto vri­je­me. Radovi su to koji osva­ja­ju svo­jom inter­po­la­ci­jom više­me­dij­skog dje­lo­va­nja kao rezul­tat cje­lo­vi­tos­ti izved­be. To su rado­vi Marianne Nardini Memoria Lacrimosa i Vitra Drinkovića Nemir.

Osim uži­va­nja u suvre­me­nim umjet­nič­kim prak­sa­ma i pro­pi­ti­va­nju odno­sa teh­no­lo­gi­je i umjet­nos­ti,  publi­ka je ima­la čast upoz­na­ti se s pro­jek­tom Springback Ringside. Naime, ples­na mre­ža Aerowaves razvi­la je pro­jekt Springback Ringside u sklo­pu kojeg se sni­ma­ju ples­ne izved­be u VR teh­ni­ci i pri­ka­zu­ju u opu­šte­ni­jem, intim­ni­jem okru­že­nju u manjim sku­pi­na­ma gle­da­te­lja putem VR naoča­la. Na taj način sva­ki gle­da­telj uvi­jek dobi­va naj­bo­lje mjes­to u publi­ci i može u pot­pu­nos­ti doži­vje­ti izved­bu, sje­de­ći goto­vo nado­hvat izvo­đa­ča. Svaku VR pro­jek­ci­ju pra­ti Springback Q&A – Zoom raz­go­vor s umjet­ni­ci­ma koji omo­gu­ću­je publi­ci da dodat­no pro­ši­ri svo­je iskustvo.

Projekt je podr­žao Perform Europe, pro­jekt finan­ci­ran od stra­ne Europske uni­je s ciljem pro­miš­lja­nja nači­na na koji se dje­la izved­be­nih umjet­nos­ti pred­stav­lja­ju pre­ko gra­ni­ca na ink­lu­ziv­ni­ji, odr­ži­vi­ji i urav­no­te­že­ni­ji način, tes­ti­ra­njem novih prak­si u pro­vo­đe­nju tur­ne­ja i dis­tri­bu­ci­ji te dava­njem pre­po­ru­ka poli­ti­ke za budu­ću she­mu pot­po­re EU‑a. Hrvatski kul­tur­ni cen­tar (HKD) iz Rijeke je od počet­ka 2022. godi­ne pro­duk­cij­ski cen­tar za ovaj pro­jekt vir­tu­al­ne stvarnosti.

Samo pred­stav­lja­nje ovog uve­li­ke zanim­lji­vog i širo­ko pri­mi­je­nji­vog pro­jek­ta vodi­li su rav­na­telj HKD‑a, Edvin Liverić i sof­twer deve­lo­per mana­ger, Igor Crnković.

Cjelovečernju atmo­sfe­ru podr­ža­va­li su tak­to­vi slo­ven­skog DJ maj­sto­ra Jureta Plestenjaka umjet­nič­kog ime­na Ule Nakova a pro­gram je vodi­la mla­da hrvat­ska glu­mi­ca Annamaria Serda.

Priredio B. V.