Predavanje Milana Radoševića „Gortanovci – simboli borbe za slobodu“ u Bermu

17.10.2022.

Javno pre­da­va­nje dr. sc. Milana Radoševića „Gortanovci – sim­bo­li bor­be za slo­bo­du“ bit će odr­ža­no u pone­dje­ljak, 17. lis­to­pa­da s počet­kom u 18 sati u pros­to­ri­ja­ma Mjesnog odbo­ra Beram (Beram 3, sta­ra ško­la). Organizatori pre­da­va­nja su Grad Pazin, Mjesni odbor Beram i Istarsko povi­jes­no društvo.

„Ime Vladimira Gortana i danas je pri­sut­no u nazi­vi­ma uli­ca, ško­la i podu­ze­ća na podru­čju Istre i šire. No, dosa­daš­nja povi­jes­na istra­ži­va­nja o nje­mu kao i o osta­lim gor­ta­nov­ci­ma (Viktor Baćac, Živko Gortan, Dušan Ladavac, Vjekoslav Ladavac) – čla­no­vi­ma beram­skog ogran­ka anti­fa­šis­tič­ke Tajne orga­ni­za­ci­je Borba, pru­ža­ju nam tek skrom­ni uvid u šire impli­ka­ci­je nji­ho­ve oru­ža­ne akci­je te pro­ce­sa koji je Specijalni sud za zašti­tu drža­ve vodio pro­tiv njih u Puli od 14. do 16. X. 1929. Što je o nji­ma zapi­sao beram­ski žup­nik Josip Grašić, jesu li pos­to­ja­le veze s orga­ni­za­ci­jom TIGR, kako im je nas­to­jao pomo­ći mons. Božo Milanović, kakav je utje­caj na pre­su­du ima­la diplo­ma­ci­ja Svete Stolice, kak­ve su bile reak­ci­je jav­nos­ti u Jugoslaviji, gdje je i kako bilo poko­pa­no tije­lo Vladimira Gortana, kak­va je bila sud­bi­na osta­lih gor­ta­no­va­ca, samo su neka od pita­nja na koje će se nas­to­ja­ti dati odgo­vor tije­kom pre­da­va­nja“, piše u pozi­vu na predavanje.

Dr. sc. Milan Radošević (Pula, 1983.), znans­tve­ni surad­nik Zavoda za povi­jes­ne i druš­tve­ne zna­nos­ti HAZU u Rijeci, Područne jedi­ni­ce u Puli. U okvi­ru znans­tve­no­ga i struč­nog dje­lo­va­nja pro­uča­va povi­jest Istre i Kvarnerskog pri­mor­ja u XX. sto­lje­ću, poseb­no poli­tič­ku povi­jest s nagla­skom na anti­fa­ši­zam te soci­jal­nu povi­jest s nagla­skom na jav­noz­drav­s­tve­ne pro­ce­se. Sudjelovao je u više bila­te­ral­nih znans­tve­no­is­tra­ži­vač­kih pro­je­ka­ta, suvo­di­telj je pro­jek­ta „Stoljeće europ­skog anti­fa­šiz­ma. Istra izme­đu lokal­nog i glo­bal­nog“ u okvi­ru Istarskog povi­jes­nog druš­tva. Objavio je dvi­je autor­ske i tri ured­nič­ke knji­ge te sto­ti­njak struč­nih i znans­tve­nih rado­va, osvr­ta, pri­op­će­nja, pri­ka­za, kata­lo­ga izlož­bi. Bio je vanj­skim surad­ni­kom na dok­tor­skim stu­di­ji­ma na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku pri ko-men­to­ri­ra­nju te ocje­nji­va­nju dok­tor­skih rado­va kan­di­da­ta. Suosnivač je i pred­sjed­nik Istarskog povi­jes­nog društva.

Priredio B. V.