Izložba Petra Brajnovića „Kruh s neba za sve ili o arheologiji kruha“ u novigradskoj galeriji Rigo
B. V.
Izložba Petra Brajnovića naziva „Kruh s neba za sve ili o arheologiji kruha“ bit će otvorena u petak, 14. srpnja u 21 sat u novigradskoj galeriji Rigo.
Izložba o arheologiji kruha, ili kako kaže njezin tvorac Petar Brajnović – izložba o purifikaciji (beskvasnog) kruha poziva se na biblijske citate i na umjetnikova razmišljanja o Ezekijelu kao performeru nad performerima koji je kruh pekao na kravljoj i/ili ljudskoj balegi. Petar Brajnović uzima kockasti format kruh iz hebrejske tradicije i peče ga u ručno rađenim aluminijskim kalupima sa šarafima i natpisima NERON, DRECK BREAD EZEKIEL, SURPLUS s asocijacijama na vojnički, ratni kruh od Neronove, rimske vojske preko Američke revolucije do suvremenih ratova. Tu je i bijela vaza, vrč s ispisanom porukom STAGE 1 KRUH S NEBA, KOSMOS – u značenju pozornice gdje se blaguje taj kruh. A tu je i ZAVJETNI KOVČEG o osvajanju kruha u Petrovom pristupu religioznosti kroz usta.
Vezano uz ovu izložbu za Petra Brajnovića očeva umjetnička i etička ostavština o konceptualizaciji kruha važnija je od svih ostalih pitanja. Kruh s neba za sve očeva je želja, želja Marčela Brajnovića (Rovinjsko Selo, 1934. – 2021.), umjetnika koji je oformio jedinstveni Centar slikarstva neba i zemlje na Golom Brdu ponad Rovinjskog Sela.
Kao najmlađi član iz umjetničke obitelji Brajnović, Petar je preuzeo misiju seniora – svoga Oca – i sve ove artefakte koje vidimo na ovoj krušnoj izložbi nemoguće je odijeliti od te obitelji i tog prostora. O iznimnom Petru Brajnoviću, kako je napisala Suzana Marjanić u predgovoru kataloga, obično se navodi da je nepredvidljiv, divlje naravi, umjetnik koji se bori protiv monolitne svijesti bilo jednoumlja bilo maloumlja. Za povjesničare umjetnosti Petar je zanimljiv zbog sustavnoga, svakodnevnoga negiranja pravila koja su potrebna za stvaranje umjetničke karijere. „Stoga Petar i živi u Kuli daleko od centričnosti rajsko-monolitnoga Zagreba. Kula i travnati prostor oko nje nalik je na fragment neke pomaknute, postmanirističke Gaudíjeve građevine u spoju s Parkom čudovišta i Svetom šumom u Bomarzu.“
Kustosica izložbe Jerica Ziherl. Izložba je otvorena do 6. kolovoza 2023. i može se razgledati od utorka do nedjelje od 19 do 22 sata. Realizaciju izložbe omogućili su Istarska županija – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Novigrad.
