Izložba “Autoriteti” u galeriji HDLU‑a Istre
B. V.
Izložba u sklopu tematskog selektiranog projekta HDLU‑a Istre pod nazivom “Autoriteti” bit će otvorena u petak, 3. studenog, u 19 sati, u galeriji HDLU‑a Istre.
Kustos projekt je Milan Marin, a izlažu: Marcus Fernando, Luči Plosnić, Vanda Jurković, Eduard Pavlović, Bruno Pavić, Pamela Ivanković, Snježana Novotny, Vida Đuran, Marko Pavičić Donkić, Mirta Savani Profeta, Silvija Sikavica, Tin Đuran, Ljiljana Fabijanić, Gordana Lenić, Libero Kokotović, Vlasta Pastuović Aleksić, Mladen Milotić, Helena Schultheis Edgeler i Richard Edgeler, Silvia Golja, Marijana Petrović Mikulić, Vedran Klemen, Dario Jurjević, Ljiljana Tršan, Fanita Barčot-Nikolac, Vera Kos Paliska, Nataša Rašović Bodiš, Zoran Kakša, Sanja Pereša Macuka, Mariana Ban, Snježana Bratanović, Petra Podnarčuk, Matilda Zanini, Lucija Agić, Senka Šerbeđija, Dragan Karlo Došen, Branko Kolarić, Nikola Ražov, Filip Anić, Luciano Bunić, Petar Križnar, Lada Luketić, Ivan Kopp, Mirjana Tomašević Dančević, Omar Lović, Slađanko Dragojević, Slavica Marin, Saša Jantolek, Ivica Nikolac, Andrej Zbašnik i Matjaž Borovničar.
„Tehnološki razvoj medija u današnjem svijetu otvorio je prostor za stvaranje neograničenog broja autoriteta. Isto tako, svjedoci smo da u procesu opće globalizacije i hiperprodukcije dobara umjetnički prostor biva zahvaćen kulturnom industrijom, a područje vizualnih umjetnosti, kao nikad dosad, postalo je opterećeno masovnom proizvodnjom i velikim brojem umjetničkih predmeta, ili pak takvih koji pretendiraju ka tom elitnom nazivu. Ovako ogromna proizvodnja koja po nekim teoretičarima zaslužuje naziv „zagađivanje“ kulturnog, pa i samog boravišnog prostora zahtijeva poseban pogled na ovaj fenomen, kao i revidiranje naslijeđenog mišljenja o vrijednosti umjetničkog djela i njegovom mjestu u okviru socijalne zajednice, pa i niza drugih pitanja koji se bave samom umjetničkom praksom.
„Veliki uspon vizualne kulture u drugoj polovici 20. st., kao i u prvim desetljećima 21. st., označava početak ere dominacije vizualnog u odnosu na lingvističku paradigmu, koja je do sada bila osnova humanističkih i društvenih znanosti. Intenzivan razvoj medija: televizije, filma, interneta i kompjuterske tehnologije, uspostavio je sasvim drugačije odnose u kulturi vidljivog. Danas smo bombardirani slikom i vizualnim informacijama, naša percepcija više nije svedena na pojavnosti iz našeg vidokruga, danas smo sposobni putovati u druge svjetove jednostavnim klikom. Jednostavno rečeno, svakodnevno smo suočeni s pritiskom raznih autoriteta koji izravno utječu na naše odluke.
„Razvojem medija fenomen vidljivog postaje globalan, a recepcija stvarnosti širi svoje granice u sasvim nove horizonte. Neminovno se uspostavlja i pojam umjetnički autoritet, a koji zapravo određuje tko ima pravo i može odrediti pripada li neka stvar ili atrtefakt povlaštenom krugu umjetnosti ili pak korpusu običnih stvari iz naše pojavnosti. Iz svega ovoga nameću nam se pitanja:
„Koja je pozicija vizualne umjetnosti u narastajućoj dominaciji slike i vidljivog? Postaje li umjetnost dio globalnog sustava u komercijalnom smislu? Donosi li novo vrijeme potrebu za revidiranjem povijesti umjetnosti, njenom novom sistematizacijom, pa i jednim novim odnosom naspram kvalitete i kvantitete umjetničke baštine? Može li kroz prizmu jedne suvremene aksiologije pojam „remek-djelo“, „djelo neprocjenjive vrijednosti“, uopće opstati? Tko su autoriteti u suvremenoj umjetničkoj praksi i svijetu umjetnosti?
„Potpuno bi bilo iluzorno očekivati da umjetnička praksa može dati potpune odgovore na ova kompleksna pitanja koja su zagonetka za teoriju umjetnosti pa i za filozofiju umjetnosti.
„Iz tog razloga ovaj projektni zadatak ne postavlja pred umjetnike narativni imperativ, nego da kroz likovne metafore i izraze potakne publiku na promišljanje o narastajućoj pojavi autoriteta koji su postali dio naše stvarnosti“, piše Milan Marin u opisu projekta.
