Izložba Stéphan Crasneanscki: „Godardove kutije“ u Apoteci
B. V.
Otvorenje izložbe Stéphan Crasneanscki: „Godardove kutije“ bit će održano u subotu, 30. ožujka u 19 sati, u vodnjanskoj Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost. Izložba dolazi u Apoteku nakon premijernog predstavljanja u MMSU – Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, a ostaje otvorena do 4. svibnja. Kustosice izložbe su Tanja Vrvilo i Branka Benčić.
„Godardove kutije“ Stéphana Crasneansckog obuhvaćaju fotografije knjiga, kolaže, filmske i video arhivalije iz osobnog Godardova arhiva uz predstavljanje foto-knjige „Ono što ostavljamo za sobom | Iz arhiva Jean-Luca Godarda“. Stéphan Crasneanscki prisvaja i umjetnički reaktivira Godardov osobni muzej filmskog stoljeća kao studiju slučaja radikalnog filmskog samoarhiviranja ponavljajući brojne skokovite rezove i preuokviravanja.
Naslov knjige, videa i zvučne kompozicije „Ono što ostavljamo za sobom | Iz arhiva Jean-Luca Godarda“ slijedi tragove rizomatskih međuprostora umjetničko-kustoskog istraživanja Stéphana Crasneansckog i njegova eksperimentalnog Soundwalk Collective nakon što ga je 2014. Godardov snimatelj zvuka François Musy uveo u nepregledno čuvalište Godardova filmskog stoljeća, smješteno u francuskom Cantalu. Beskrajne serije kartonskih kutija klasificirao je i zapakirao sam Godard, bez naziva i bez brojeva. Kutije je rastvorio Crasneanscki za fotografski remedijalizirano kino-oko godardovske pedagogije koja teoretizira i terorizira vrtoglavicom razmještaja, međuokvirima i nad-postavljanjima, transparencijama i sjenovitim zrcaljenjima teksta, slojevitim pretapanjima i višestrukim ekspozicijama, izrezivanjem i paranjem nađenih slika. To je sfinga nepomične fotografije, pisao je Serge Daney o Godardovim zaustavljenim slikama. Rastvorene klapne dupkom punih kartonskih kutija otkrivaju gornje slojeve gustih naslovnica knjiga, bilježaka, izrezaka, kutije filmskih rola, videokazeta, magnetofonskih vrpci, kutije spisa i skica, transparencija i kolaža, fotografija i mapa, blago artefakata koji su bili materijali filmskih (pri)povijesti poslije filma.
Svjedočimo praksama usporavanja, zgušnjavanja, simultanosti razlistavanja lažnog rakorda do slikovnog embrija. Godardove sfinge supostavljaju transparencije Goyine Gole Maje (La maja desnuda), udvostručene ekstaze Lukrecijine smrti (La morte di Lucrezia) Guida Cagnaccija, interevencijskog okvira Nade (L’Esperance) Pierrea Puvisa de Charannesa, rastjelovljene Magdalene pokajnice (La Madeleine pénitente) Georgesa de la Toura, premontirane mizanscene Botticellijeve obrade Apelove Klevete (Calunnia), donjeg sloja Munchova crteža Smrt i žena (Jenta og dødsfallet). Ispod staklenog teksta fotografski mise-en-abîme iščekuje povećanja gledateljskim očima.
Stéphan Crasneanscki je francuski multidisciplinarni umjetnik, razvijajući konceptualne, transnacionalne, izvedbene, diskurzivne umjetničke prakse u različitim medijima – od umjetničkih instalacija, plesa, glazbe i filma do knjiga, analognih i digitalnih nosača zvuka. Među suradnicima bili su: Patti Smith, Abel Ferrara, Jean-Luc Godard, Jean-Luc Nancy, Charlotte Gainsbourg, Nan Goldin, Willem Dafoe, Wim Wenders, Jean Nouvel, Isabelle Adjani, Catherine Deneuve, Isabelle Huppert. Izlagao je u međunarodni institucijama poput Opéra de Lyon, KW Institute of Contemporary Art, Barbican Centre, Berghain, Centre Georges Pompidou, MUDAM, MuCEM, Museo Madre, New Museum, Palazzo Reale Milan, documenta14 u Ateni i Kasselu, Manifesta 12 Palermo i dr.
Program se odvija u sklopu interdisciplinarnog programa FILMSKE MUTACIJE – EVIDENCIJE, višegodišnjeg projekta umjetničke organizacije Film-protufilm o politikama filmskog kustostva za promišljanje modusa prijenosa filmskog dispozitiva u digitalnom dobu, kustosice Tanje Vrvilo.
Podrška: Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova, Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Language Barrier Productions, Grad Vodnjan, Istarska županija, TZ Vodnjan, Medea vina.