Nozze Istriane Antonia Smareglie otvaraju novu dvoranu INK‑a

Tekst i fotografije Paola ALBERTINI

03.05.2024.

Opera „Nozze Istriane“ Antonia Smareglie svo­ju će pre­mi­je­ru doži­vje­ti 4. svib­nja na daska­ma novo­ob­nov­lje­ne veli­ke dvo­ra­ne Istarskog narod­nog kaza­li­šta, dvo­ra­ne Ciscutti. Nastala je u kopro­duk­ci­ji INK‑a s HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, a sni­mat će se za nje­mač­ku disko­graf­sku kuću CPO.

Veliki je doga­đaj naj­av­ljen upra­vo u obnov­lje­noj dvo­ra­ni, a novi­na­ri­ma su se obra­ti­li rav­na­te­lji­ca INK, Gordana Jeromela Kaić, reda­telj ope­re Marin Blažević, diri­gent Simon Krečić i umjet­nič­ki rav­na­telj INK, Matija Ferlin.

Smareglia je rođe­ni Puljanin, skla­da­telj Puccinijeva nara­šta­ja, čija su se dje­la izvo­di­la u Bečkoj ope­ri, milan­skoj Scali, u ope­ri La Fenice u Veneciji, a vra­ća se na pul­sku pozor­ni­cu gdje je ova ope­ra izve­de­na dav­ne 1994. godi­ne u osječ­kom uprizorenju.

Ova rijet­ko izvo­đe­na ope­ra pra­ti lju­bav­ne i obi­telj­ske intri­ge smje­šte­ne u čarob­ni kraj Vodnjana. Smareglina glaz­ba, obo­ga­će­na lokal­nom bojom Istre, oži­vjet će u izved­ba­ma tije­kom sezo­ne 2023./2024. Ova kopro­duk­ci­ja dono­si spoj talen­ti­ra­nih umjet­ni­ka iz Rijeke i Pule te gos­tu­ju­ćih umjet­ni­ka, koji zajed­no kre­ira­ju jedins­tve­no glaz­be­no iskus­tvo, koje će zasi­gur­no dir­nu­ti  srca i duše publi­ke. U konač­ni­ci, izvo­đe­nje ope­re “Nozze Istriane” u Puli i Rijeci ima za cilj pro­mi­ca­ti lokal­nu kul­tu­ru, obo­ga­ti­ti kul­tur­nu ponu­du, te dopri­ni­je­ti oču­va­nju i pro­mo­ci­ji glaz­be­nog nas­lje­đa Istre i skla­da­te­lja Antonia Smareglie.

Jeromela Kaić istak­nu­la je sjaj­nu surad­nju dva­ju kaza­li­šta zahva­lju­ju­ći kojoj su već ima­li impre­si­van broj fan­tas­tič­nih predstava.

Matija Ferlin dodao je kako je to bitan doga­đaj za kaza­li­šte i grad: „Nadam se da će se dija­log s Rijekom nas­ta­vi­ti i idu­ćih godi­na, pobra­tim­lje­ni smo po kul­tu­ri i umjet­nos­ti i osje­ćam veli­ku zahva­lu da može­mo zajed­no pro­duk­cij­ski uži u ovaj pro­jekt te osta­vi­ti trag u umjet­nos­ti i kul­tu­ri ove zemlje“.

Veseli ga da u sklo­pu pro­gra­ma prvi put ima­ju pred­sta­vu iz nekog dru­gog žan­ra i da ope­ra nije rezer­vi­ra­na samo za Arenu i ljet­ne termine.

Blažević je istak­nuo uzor­nu surad­nju s INK, koja je jako uspješ­na i inten­ziv­na, ali i pri­ja­telj­ska, a poseb­no mu je dra­go da ga je kod ovog pro­jek­ta doče­kao i Matija Ferlin kao novi umjet­nič­ki ravnatelj.

„Čast mi je sura­đi­va­ti sa sjaj­nim umjet­ni­kom i uzor­nom rav­na­te­lji­com. Ovo je ogrom­na pro­duk­ci­ja i za riječ­ki HNK i INK, a može se mje­ri­ti s našim čuve­nim Orašarom“, nagla­sio je te istak­nuo da su se Nozze Istriane kao jed­na od nepra­ved­no zapos­tav­lje­nih ope­ra u kor­pu­su oper­nih dje­la u Hrvatskoj, poja­vi­le kao zajed­nič­ka ide­ja oba kazališta“.

Naime, Blažević je znao da Jeromela Kaić sanja o toj opci­ji, a oni su pri­je par godi­na dobi­li ponu­du od CPO, istak­nu­te disko­graf­ske kuće u Europi, koja pro­na­la­zi kla­sič­na glaz­be­na dje­la osta­la na mar­gi­na­ma i sni­ma ih te pred­stav­lja među­na­rod­noj publici.

„Oni su nas pita­li za Nozze Istriane tako da se ide­ja dugo kuha­la i na sas­tan­ku smo udru­ži­li ide­je i zajed­nič­kim sna­ga­ma odlu­či­li kopro­du­ci­ra­ti tu oper­nu pred­sta­vu“, rekao je dodav­ši kako je riječ o puno­krv­noj oper­noj pro­duk­ci­ji u kojoj sudje­lu­je orkes­tar u punom sas­ta­vu, zbor u punom sas­ta­vu i ansambl solis­ta u svo­jem punom umjet­nič­kom kapa­ci­te­tu, što nije čest slučaj.

„Riječ je o pra­vom oper­nom spek­tak­lu u kojem nam je osim glaz­be­ne moti­va­ci­je, jako bit­na bila lokal­na dimen­zi­ja i pri­li­ka da na sce­nu pos­ta­vi­mo ope­ru čija se rad­nja doga­đa u Vodnjanu koji se nala­zi neda­le­ko Pule, što se ne doga­đa čes­to, a ovo je fan­tas­ti­čan osje­ćaj i omaž istar­skoj kul­tu­ri i Vodnjanu“, nagla­sio je.

Rekreirali su Vodnjan kao mini mun­dus, na sce­ni izgra­di­li mini­ja­tur­ne vjer­ne kopi­je naj­re­pre­zen­ta­tiv­ni­jih i naj­ljep­ših zgra­da iz Vodnjana i one su bile glav­na ins­pi­ra­ci­ja u osmiš­lja­va­nju sce­no­graf­skog koncepta.

Maestro Krečić, jedan od naj­is­tak­nu­ti­jih oper­nih diri­ge­na­ta u regi­ji rekao je da nije znao puno o Smaregli i toj ope­ri, kad je dobio poziv za suradnju.

„Opera je teška za sve pro­ta­go­nis­te ali ima­mo sjaj­ne izvo­đa­če, kao i orkes­tar. Sviđa mi se režij­ska kon­cep­ci­ja Blaževića s kojim sam vrlo dobro sura­đi­vao tako da sam sre­tan i pono­san što mogu vodi­ti ovu pro­duk­ci­ju“, rekao je.

Čast mu je da je to prva pred­sta­va koja će se odr­ža­ti u obnov­lje­noj dvo­ra­ni, u kojoj je sada akus­ti­ka još bolja.

„Nozze Istriane su vrh naše oper­ne lite­ra­tu­re, Smareglia je sigur­no zapos­tav­ljen, a ovo je naš dopri­nos revi­ta­li­za­ci­ji nje­go­vog opu­sa“, zaklju­čio je reda­telj Blažević.

Ime i dje­lo Antonia Smareglie dubo­ko kore­li­ra­ju s istar­skom kul­tu­rom, rođen je 5. svib­nja 1854. godi­ne u Puli, tada dije­lu Habsburške monar­hi­je. Njegova glaz­ba, koja je obo­ga­ti­la svjet­sko glaz­be­no nas­lje­đe, dono­si nam uni­kat­na glaz­be­na dje­la koje odu­šev­lja­va­ju publi­ku diljem svi­je­ta. Upravo zato su “Nozze Istriane” u sre­di­štu pozor­nos­ti naše kaza­liš­ne sezo­ne pod ges­lom “Oda Mladosti” kako bismo pros­la­vi­li nje­go­vo stva­ra­laš­tvo i osi­gu­ra­li da nje­go­vo nas­lje­đe osta­ne živo i ins­pi­ri­ra budu­će gene­ra­ci­je umjet­ni­ka i publi­ke. Antonio Smareglia poz­nat je po svo­jim ope­ra­ma, solo popi­jev­ka­ma i ins­tru­men­tal­nim sklad­ba­ma. Jedini je hrvat­ski skla­da­telj čija se ope­ra izvo­di­la u poz­na­tom nju­jor­škom Metropolitanu. Opera “Nozze Istriane” jed­no je od nje­go­vih naj­poz­na­ti­jih dje­la. Opera je pra­izve­de­na  1895. godi­ne u Trstu. Radnja se teme­lji na pri­či smje­šte­noj u Vodnjanu, a pra­ti lju­bav­ne i obi­telj­ske intri­ge u vri­je­me skla­da­nja ope­re, oko 1890. godi­ne. Priča dono­si pito­re­sk­ne i fol­k­lor­ne deta­lje, što je pri­vuk­lo skla­da­te­lja da pris­tu­pi stva­ra­nju ope­re. Smareglia je u njoj glaz­be­no maj­stor­ski pri­ka­zao duh Istre i lokal­nog života.