(Ne)vidljivi – Mladi u kulturi: Predstavljeni rezultati ankete Znanja, navike i potrebe studenata vezane za kulturne sadržaje u Puli
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Rezultati ankete Znanja, navike i potrebe studenata/studentica vezane za kulturne sadržaje u Puli u 2023. godini predstavljeni su u ponedjeljak, 9. prosinca u dvorani Istra Fakulteta ekonomije i turizma (FET), a u organizaciji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom.
Za HUiU su tijekom 2023. godine među studentima Doc. dr. sc. Marlena Plavšić i Izv. prof. Nataša Urošević provele prvu anketu o njihovim znanjima i potrebama u kulturi općenito da bi se doznalo koje su to aktivnosti u kojima bi studenti željeli sudjelovati, a koje bi ih „pretvorile“ u aktivnu i angažiranu publiku. Sukladno rezultatima ankete, za HUiU je stručna suradnica Doc. dr. sc. Marlena Plavšić napravila analizu podataka dobivenih anketnim ispitivanjem. Suorganizatorica ovogodišnjeg predstavljanja rezultata istraživanja na FET‑u je bila Izv. prof. Nataša Urošević.
Kristina Nefat je u svom uvodnom govoru predstavila Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika i kazala da su prijašnje istraživanje na tu temu proveli među srednjoškolcima te da je ova anketa polazišta za razvijanje radionica i projekata za studentsku populaciju. Nefat je studentima govorila o njihovim prostorima u gradu, a to su HUiU Galerija i HUiU Blok te ih je pozvala da predlože one projekte u kojima bi bili voljni sudjelovati kao su-kreatori.
Plavšić je u svom predstavljanju prvo navela ciljeve istraživanja:
- Htjeli smo prvo ispitati upoznatost studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli s kulturnim i umjetničkim događanjima u Puli te ustanovama i organizacijama koje ih nude. Zatim smo htjeli provjeriti koliko je bilo učestalo njihovo sudjelovanje u tim događanjima u 2023. godini te na kraju smo ispitali potrebe studenata vezane za kulturne sadržaje u Puli, kazala je Plavšić.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 171 studenta, a u postocima je na anketu odgovorilo 73% žena i i27% muškaraca. Među njima, više od pola ih pohađa FET i Filozofski fakultet u Puli, a najviše su odgovora dobili od studenata prve i druge godine studija. Čak 69% onih koji su odgovorili na pitanja žive u Puli, ali nisu iz Pule dok ih je 23% iz Pule.
- Sama anketa imala je 14 pitanja, a provedena je putem Google Docs‑a u siječnju i veljači 2024. godine. Odlučili smo se za ta dva mjeseca dok su sjećanja studenata na prošlu godinu bila još svježa, pojasnila je Plavšić koja je potom prisutnim studentima prikazala listu manifestacija održanih u 2023. godini i pitala ih za koje su čuli. Lista je opširna i sadrži 35 manifestacija, no studentima na prezentaciji bile su poznate samo neke.
- Po odgovorima ankete više od 50% njih je čulo za Pulski filmski festival, Noć muzeja, Sa(n)jam knjige u Istri, Pulsko ljeto u Malom rimskom kazalištu, Circolo Classic, Karneval u Puli i Adria Summer Festival, za ostale manifestacije čulo je manje od polovice njih. No postoci se smanjuju ako vas pitamo u kojim ste manifestacijama sudjelovali kao posjetitelji pa tu ni najpopularnija manifestacija, Sa(n)jam knjige ne dostiže 50%, kazala je Plavšić. Slijede ih Prosinac u gradu, Pulski filmski festival, Noć muzeja i Visualia Festival. Što se sudjelovanja u stvaranju programa tiče postoci su vrlo niski i ne prelaze 5%, a najviše je studenata sudjelovalo u prve tri manifestacije te u Pulskom ljetu u Malom Rimskom kazalištu.
- Što se organizacija u kulturi tiče tu smo nabrojali 30 organizatora iz javnog i civilnog sektora, a po postocima studentima su redom najpoznatiji Kino Valli, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Istarsko narodno kazalište, Sveučilišna knjižnica, Arheološki muzej Istre, Rock Caffe, DC Rojc i Malo Rimsko kazalište. Što se posjećivanja tiče na prva tri mjesta su Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Kino Valli i Rock Caffe, kazala je Plavšić i dodala da su u organizaciji programa studenti najviše surađivali s INK-om, Malim rimskim kazalištem i DC Rojcom.
- Iako tjedno posjećivanje nije učestalo, najviše studenata (3 – 6 %) na tjednoj razini posjećuje Gradsku knjižnicu i čitaonicu Pula, Društveni centar Rojc i njegov Dnevni boravak te Rock Caffe. Mjesečno najviše posjećuju (11 – 14 %) Kino Valli i Sveučilišnu knjižnicu. Nešto više od 20 % studenata izjavljuje da je jednom ili dva puta tijekom 2023. posjetilo Istarsko narodno kazalište, Malo rimsko kazalište, galerije Arheološkog muzeja Istre i galerijski prostor Sveta srca. Na pitanje koji je njihov dojam o kvaliteti ponude kulturnih i umjetničkih sadržaja tijekom 2023. godine u Puli većinom ne mogu procijeniti (34,5 %). Dio ih je obrazložio svoj odgovor nedavnim doseljenjem i, posljedično, slabom upućenošću. Kada ipak daju svoju procjenu, onda je najčešći odgovor da je bila bolja nego inače – ili nešto bolja (24,6 %) ili puno bolja (6,4 %). Mnogi smatraju da je bila kao inače (28,1 %), a manjina smatra da je bila nešto lošija (4,7 %) ili puno lošija nego inače (1,8 %). Neki dodaju da bi programi bili posjećeniji kad bi se više reklamirali, kazala je Plavšić.
Na pitanje koja mjesta posjećuju za zabavu to su redom trgovački centri, Rock Caffe, klub Pietas Julia, Lungomare i Titov park. Uvijek svima zanimljiv odgovor je onaj koji se tiče glazbe koju slušaju, a tu prednjači rock kojeg slijede pop i cajke. Na pitanje što im nedostaje odgovaraju da su to koncerti, klubovi za mlade, koncertni prostori, zabavni park, zajednički prostori za rad i učenje i disko klub.
- Studentima smo potom dali popis aktivnosti i pitali ih koje bi pohađali, a tu u postocima prednjače radionice fotografije, izložbe te radionice umjetničkih i uporabnih predmeta, a na kraju liste su radionice sitotiska, robotike i 3D mappinga. Zadnje pitanje na koje smo htjeli dobiti odgovor je gdje dolaze do informacija o događajima u kulturi, a studenti nam kažu da ih najviše informiraju prijatelji, a potom Instagram i medijski portali, kazala je Plavšić.
Provedba ankete aktivnost je projekta BLOK, neformalno-edukativni program za mlade od 14 do 25 godina koji HUiU provodi u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom od 2020. godine. Projekt sufinanciraju Ministarstvo kulture, Zaklada Kultura nova, Grad Pula i Istarska županija.
Dr. sc. Marlena Plavšić docentica je Filozofskom fakultetu u Puli, gdje predaje nekoliko kolegija iz psihologije na nastavničkim smjerovima studija humanistike, glazbe i sestrinstva. Bavi se temama obrazovanja i ljudskih prava u psihologiji te je često uključena u civilno-javne projekte u zajednici.
Nataša Urošević je izvanredna profesorica na Interdisciplinarnom studiju Kultura i turizam, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje predaje na kolegijima vezanima za hrvatsku i europsku kulturnu povijest, identitete i baštinu. Sudjeluje na europskim projektima, dobitnica je istraživačkih stipendija, organizatorica međunarodnih konferencija i koordinatorica istraživačkih mreža.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.