Proces: Do ciacole con Dragoslava Barzut

B. V.

02.09.2025.

Udruga Proces naj­av­lju­je novu knji­žev­nu večer u okvi­ru pro­gra­ma “Do ciaco­le con…”, ovo­ga puta u druš­tvu jed­ne od naj­pre­poz­nat­lji­vi­jih gla­so­va suvre­me­ne regi­onal­ne knji­žev­nos­ti – Dragoslave Barzut. Susret će se odr­ža­ti 6. ruj­na u Dnevnom borav­ku Rojca s počet­kom u 20 sati.

Autorica čiji je knji­žev­ni opus obi­lje­žen istra­ži­va­njem inti­me, iden­ti­te­ta i druš­tve­nih ten­zi­ja, već se goto­vo dva deset­lje­ća pro­fi­li­ra kao neza­obi­laz­no ime pos­tju­gos­la­ven­ske sce­ne. Njezina zbir­ka Zlatni metak, nagra­đe­na Đura Đukanov nagra­dom 2012. godi­ne, kao i Karverova nagra­da za naj­bo­lju krat­ku pri­ču u regi­ji, pot­vr­di­le su Barzut kao auto­ri­cu snaž­nog izra­za i izo­š­tre­nog osje­ća­ja za pri­po­vjed­nu dina­mi­ku. Pjesme i proz­ni tek­s­to­vi uvr­šte­ni su joj u anto­lo­gi­je, zbor­ni­ke i knji­žev­ne pre­gle­de diljem Europe, dok je svo­jim ured­nič­kim radom, oso­bi­to na anto­lo­gi­ji Pristojan život – lez­bej­ske krat­ke pri­če sa pros­to­ra ex-Yu, otvo­ri­la pros­tor za mar­gi­na­li­zi­ra­ne gla­so­ve i uči­ni­la ih vidljivima.

Osim knji­žev­nog stva­ra­laš­tva, Barzut je pre­poz­na­ta i po svom akti­vis­tič­kom dje­lo­va­nju. Kao ured­ni­ca por­ta­la orga­ni­za­ci­je Labris, koja se zala­že za pra­va lez­bij­ki i rav­no­prav­nost žena dru­ga­či­je sek­su­al­ne ori­jen­ta­ci­je, sus­tav­no je dopri­no­si­la šire­nju diskur­sa o ljud­skim pra­vi­ma i bor­bi pro­tiv dis­kri­mi­na­ci­je. U nje­zi­nu radu nepres­ta­no se pre­pli­ću knji­žev­nost i druš­tve­ni anga­žman, što nje­zi­ne jav­ne nas­tu­pe čini jedins­tve­nim iskustvom.

Večer s Dragoslavom Barzut bit će pri­li­ka da se publi­ka upoz­na s nje­zi­nim knji­žev­nim svi­je­tom, reflek­si­ja­ma o ulo­zi knji­žev­nos­ti u bor­bi za druš­tve­nu pra­ved­nost, o odgo­vor­nos­ti pis­ca pre­ma zajed­ni­ci te o eman­ci­pa­cij­skim poten­ci­ja­li­ma umjet­nič­kog izra­za. Razgovor s auto­ri­com vodit će Antonela Marušić, a oče­ku­je se da će susret otvo­ri­ti niz pita­nja o tome gdje danas sto­ji queer knji­žev­nost u regi­ji i kak­ve hori­zon­te još može doseći.