Predikat u INK‑u: povjesničar Tvrtko Jakovina o globalnom (ne)miru 

B. V.

03.10.2025.

Istarsko narod­no kaza­li­šte Gradsko kaza­li­šte Pula u pone­dje­ljak, 13. lis­to­pa­da u 20 sati ugos­tit će Tvrtka Jakovinu, poz­na­tog hrvat­skog povjes­ni­ča­ra i vje­štog komen­ta­to­ra suvre­me­nih povi­jes­no-poli­tič­kih zbi­va­nja, koji će u okvi­ru pro­gra­ma Predikat odr­ža­ti pre­da­va­nje pod nazi­vom “Stoljeće bez mira”.

Dvadeseto su sto­lje­će obi­lje­ži­la dva svjet­ska rata i bez­broj lokal­nih suko­ba, koji su mno­ge drža­ve traj­no una­za­di­le, a nji­ho­va druš­tva osa­ka­ti­la. Građanski rat u Gvatemali uzrok su smr­ti sigur­no mili­jun lju­di, geril­ski ustan­ci u Peruu dubo­ko su podi­je­li­li druš­tvo. U Grčkoj i Kini gra­đan­ski su se rato­vi izmje­nji­va­li sa svjet­skim. Čak je i vri­je­me rela­tiv­nog mira, a Hladni je rat dije­lom i zbog atom­skog oruž­ja donio dugo raz­dob­lje bez kon­flik­ta veli­kom dije­lu svi­je­ta, zvan ratom. U svom ću pre­da­va­nju govo­ri­ti o ide­ja­ma koje su tre­ba­le poni­šta­va­ti podje­le, vodi­ti spo­ra­zu­mi­je­va­nju, ins­ti­tu­ci­ja­ma koje su stva­ra­ne da bi se rat one­mo­gu­ćio ili lak­še izbje­gle rat­ne katas­tro­fe. Govorit ću o Braind-Kellogovom pak­tu, poli­ti­ci appe­ase­men­ta, neutra­liz­mu i miro­lju­bi­voj aktiv­noj koeg­zis­ten­ci­ji, ona­ko kako su je shva­ća­li među Nesvrstanima. Zašto je mir važan malim zem­lja­ma, zašto je nepod­noš­ljiv za siro­maš­ne, zašto (vje­ro­jat­no) ula­zi­mo u fazu (ne)mira, pred­met je ovog povjes­ni­čar­skog predavanja.

Tvrtko Jakovina jedan je od naj­pre­poz­nat­lji­vi­jih hrvat­skih povjes­ni­ča­ra i pre­da­va­ča s poseb­nim nagla­skom na glo­bal­nu povi­jest 20. sto­lje­ća. Redoviti je pro­fe­sor na Odsjeku za povi­jest Filozofskog fakul­te­ta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bio i pro­čel­nik, te vodi­telj Poslijediplomskog dok­tor­skog stu­di­ja “Moderne i suvre­me­ne hrvat­ske povi­jes­ti u europ­skom i svjet­skom kon­tek­s­tu”. Jakovina je svoj aka­dem­ski put gra­dio izme­đu Zagreba, Belgije i SAD‑a, pa je tako magis­tri­rao ame­rič­ke stu­di­je na Katholieke Universiteit Leuven, dok­to­ri­rao u Zagrebu, potom je bio Fulbrightov gos­tu­ju­ći istra­ži­vač na Sveučilištu Georgetown i stu­dent na Sveučilištu u Kansasu, a danas je taj­nik hrvat­ske udru­ge Fulbrightovaca. Autor je niza zapa­že­nih knji­ga koje se bave Hladnim ratom, odno­si­ma Jugoslavije i SAD‑a, soci­ja­liz­mom, diplo­ma­ci­jom i glo­bal­nim poli­tič­kim pokretima.